Ljeto na sjevernoj hemisferi odvija se poput filma apokalipse: priča o vrućini, poplavama i požarima. No znanstvenici upozoravaju da ovo može biti samo najava nepredvidivog kaosa koji će nastupiti, ako svijet nastavi ispumpavati u atmosferu onečišćenje koje zagrijava planet.

Proteklo je nešto više od polovice srpnja, a već je oboren niz ekstremnih vremenskih rekorda.

Dugotrajni, neumoljivi toplinski val spržio je velike dijelove juga i jugozapada Sjedinjenih Država. Temperature u Phoenixu u Arizoni, dosegnule su najmanje 43,3C u rekordnih 19 uzastopnih dana, a hitna služba preplavljena je pozivima zbog zdravstvenih teškoća povezanim s vrućinom.

Južna Europa prolazi kroz jedan od najekstremnijih toplinskih valova dosad, sa šumskim požarima koji bjesne u Grčkoj, Španjolskoj i Švicarskoj. U Aziji su temperature porasle iznad 50 stupnjeva Celzijusa u Kini, dok dijelovi Južne Koreje, Japana i sjeverne Indije doživljavaju smrtonosne poplave.

U izjavi od utorka, Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, nazvao je ovu nemilosrdnu kaskadu ekstremnih vremenskih prilika “novom normalom”.

Ali neki znanstvenici sada zaziru od tog okvira. “Kad to čujem, malo poludim, jer to zapravo nije nova normala”, rekla je Hannah Cloke, klimatologinja i profesorica na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji. “Dok ne prestanemo ispumpavati stakleničke plinove u atmosferu, nemamo pojma kako izgleda budućnost.”

Ona je jedna od mnogih znanstvenika koji upozoravaju da je ovo ljeto, iako je jako loše, tek početak. Sve dok globalna temperatura nastavlja rasti, rekli su, svijet bi se trebao pripremiti za eskalaciju utjecaja.

Michael E. Mann, klimatolog i istaknuti profesor na Sveučilištu Pennsylvania, radije opisuje vrijeme koje vidimo kao “novo abnormalno”. Novo normalno “pogrešno prenosi ideju da smo jednostavno stigli u neko novo klimatsko stanje i da se jednostavno moramo tome prilagoditi”, rekao je.

“Ali mnogo je gore od toga. Utjecaji postaju sve gori i gori kako se izgaranje fosilnih goriva i zagrijavanje nastavljaju. To je promjenjiva baza za još razornije utjecaje sve dok se Zemlja nastavlja zagrijavati.”

Za znanstvenike poput Manna i Cloke, ovogodišnji ekstremni vremenski uvjeti uglavnom nisu bili iznenađujući. Očekivalo se da će razvoj El Niña, prirodnog fenomena koji ima utjecaj na globalno zagrijavanje, a koji se naslanja na dugotrajno globalno zatopljenje izazvan ljudskim djelovanjem, imati veliki utjecaj.

Ali regionalno, bilo je “nekih nevjerojatnih anomalija”, rekao je Mann, koji je ukazao na rekordno niske razine zimskog morskog leda na Antarktici i “izvan grafikona” vrućina u sjevernom Atlantiku. “Oni su podsjetnik da ne samo da možemo očekivati ​​da ćemo vidjeti dosegnute, već i srušene rekorde ako nastavimo sagorijevati fosilna goriva.” Kako se klimatska kriza ubrzava, spremaju se nova iznenađenja.

“Ekstremni vremenski uvjeti i dalje će postajati sve intenzivniji i naši vremenski obrasci mogli bi se promijeniti na načine koje još ne možemo predvidjeti”, rekao je Peter Stott, znanstveni suradnik u atribuciji klime, u UK Met Officeu. U nekim slučajevima vrućina, požari i poplave već premašuju ono što su klimatski modeli predvidjeli, rekao je Mann. Djelomično je to zbog promjena u mlaznoj struji, rekao je. Mlaznu struju pokreće razlika u temperaturi između polova i ekvatora. Kako se Arktik brzo zagrijava, razlika u temperaturi se smanjuje, a mlazna struja usporava i slabi. To može značiti da se meteorološki sustavi mogu blokirati na dulje vrijeme. “Ista regija se peče iz dana u dan ili pada kiša iz dana u dan, upravo takvo ponašanje vidimo ovog ljeta”, rekao je Mann.

Zemlje će se teško prilagoditi ovim novim ekstremima, rekla je Vikki Thompson, klimatologinja na Kraljevskom nizozemskom meteorološkom institutu. “Vidjet ćemo kombinacije događaja koji bi mogli dovesti do neočekivanih učinaka. Ekstremne vrućine mogle bi brzo biti praćene obilnim oborinama koje bi utjecale na društvo, poljoprivredu i ekosustave na neuobičajene načine”, rekla je za CNN. Zemlje se obično pripremaju za najgore što su doživjele, ali s klimatskim ekstremima koji obaraju trenutne rekorde, “moramo biti spremni na situacije koje bi se trenutno mogle činiti nemogućima”, rekla je Thompson.