Strateški državni projekt digitalizacije, Centar dijeljenih usluga (CDU), namijenjen konačnom obračunu s birokracijom šalterskog tipa – visi o niti zbog spore, neučinkovite i nekoordinirane birokracije, jedan je od najvažnijih projekata aktualne vlade premijera Andreja Plenkovića. Međutim, taj se proces ne može uspješno završiti bez uspostave ključnog dijela Centra dijeljenih usluga, a to je Sustav za upravljanje dokumentima, pripadnim poslovnim procesima, radnim tokovima i podacima. Kao i za cijeli proces uspostave CDU-a, odnosno jedne vrste državnog ‘‘clouda’’, i za ovaj je dio zadužena tvrtka APIS IT koja je u vlasništvu države i Grada Zagreba. Nacional je od izvora dobro upućenih u rad APIS-a i javne nabave koje raspisuje ova tvrtka doznao da je krajem lipnja napokon raspisana nova nabava za ovaj ključni posao za konačni završetak projekta CDU-a.

Direktor APIS IT-a Saša Bilić već je nekoliko puta pokušao provesti javnu nabavu za projekt državne pisarnice, ali je zbog raznih problema nabava svaki put poništena. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Naime, APIS IT je koncem lipnja raspisao javnu nabavu za sustav za upravljanje dokumentima, pripadnim poslovnim procesima, radnim tokovima i podacima procijenjene vrijednosti 8,49 milijuna eura plus PDV. Naziv natječaja je “Nabava roba i usluga s ciljem uspostave centra dijeljenih usluga s pratećim poslovnim uslugama (IAAS, SAAS, PAAS)”, a radi se o sustavu namijenjenom pisarnicama lokalne i državne uprave. Za neupućene, pisarnica je ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda, upisivanja u evidencije uredskog poslovanja, raspoređivanja, razvrstavanja, dostave u rad i otpremanja dokumenata. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o samo jednom u nizu natječaja, Nacionalovi izvori upozoravaju da se iza ovog natječaja skriva potencijalno vrlo opasan plan koji bi mogao dovesti do potpunog monopola APIS IT-a na tržištu digitalne pohrane podataka, a uz to uvjeti same javne nabave su, po njihovim riječima, u najmanju ruku vrlo sumnjivi. To se pogotovo odnosi na rokove koji su određeni u natječajnoj dokumentaciji koji su za ovu vrstu posla vrlo kratki te se zbog toga sumnja u pogodovanje pojedinim ponuditeljima. Uz sve to tvrdi se i da raspisani natječaj uopće nije u skladu s Uredbom o uredskom poslovanju čiji je sastavni dio i Tehnička specifikacija informacijskog sustava elektroničkog uredskog poslovanja, a kojom je Vlada, odnosno Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva propisao standard koji je namijenjen za prilagodbu i razvoj digitalnog tržišta.

APIS IT je koncem lipnja raspisao javnu nabavu za sustav za upravljanje dokumentima, pripadnim poslovnim procesima, radnim tokovima i podacima. FOTO: Nacional

U dijelu tog dokumenta koji je usvojen 2021. godine nakon dugogodišnjeg odgađanja navedeno je i sljedeće:

“Tehnička specifikacija namijenjena je javnopravnim tijelima i trgovačkim društvima koja razvijaju digitalna rješenja za javnu upravu, kao i svim drugim zainteresiranim dionicima koji surađuju s javnopravnim tijelima. Javnopravnim tijelima koja imaju razvijena rješenja za digitalizaciju procesa uredskog poslovanja služi kao podloga za nadogradnju postojećih sustava, a javnopravnim tijelima koja nemaju digitalizirane procese uredskog poslovanja služi za raspis zahtjeva pri nabavi potrebnih rješenja. Tehnička specifikacija sadržava dovoljnu razinu detalja da bi se bez dodatnih intervencija mogla koristiti kao prilog u postupku javne nabave za sve uobičajene postupke u uredskom poslovanju javnopravnih tijela. Ipak, iako je Tehnička specifikacija rađena kako bi pokrila sve ključne procese koji se pojavljuju u uredskom poslovanju javnopravnih tijela, svako javnopravno tijelo može dopuniti zahtjeve u postupku nabave koji su potrebni u njihovim poslovnim procesima ako ih ima, osobito ako su neki procesi uređeni posebnim propisom.“

Upravo na ovaj dio upozorava Nacionalov izvor i tvrdi da je javna nabava APIS IT-a direktno kršenje navedenog dijela Uredbe o uredskom poslovanju te tvrdi da se ovakvim natječajem zapravo uspostavlja monopol APIS-a na tržištu te da se u cijelom jednom području zapravo ukida tržišno natjecanje. Isti izvor potom je dodao:

“APIS-ovim natječajem očito se namjerava ‘pregaziti’ transparentan pokušaj digitalizacije javnopravnih tijela u tom području, uvođenjem državnog monopola, putem državne tvrtke APIS IT sa svim negativnim posljedicama koje takav monopol nosi. Dodatno je bizarno, da je taj projekt financiran EU sredstvima, pa bi bilo zanimljivo čuti što predstavnici Europske komisije misle o osnaživanju, ionako moćnog monopola državne tvrtke u cijelom jednom tržišno-poslovnom području digitalizacije javnopravnih tijela, čime bi se negirao sami standard i dokinulo tržišno natjecanje.”

Državni projekt digitalizacije, Centar dijeljenih usluga (CDU), jedan je od najvažnijih projekata aktualne vlade premijera Andreja Plenkovića koji je nazočio njegovu otvorenju (na slici). FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Nacional je više detalja o ovom natječaju pokušao doznati iz samog APIS-a koji je i raspisao predmetnu javnu nabavu krajem lipnja ove godine. Međutim, iz ove je tvrtke ubrzo nakon što smo poslali upit stigao mail u kojem se tvrdi da je APIS IT samo tehnički partner u ovom poslu te da je nositelj projekta uspostave Centra dijeljenih usluga Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Budući da od APIS-a nismo dobili nikakvo pojašnjenje oko ove javne nabave, s istim pitanjima obratili smo se Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva iz kojeg smo krajem prošlog tjedna dobili nekoliko šturih odgovora na upite o predmetnoj javnoj nabavi vrijednoj gotovo devet milijuna eura. Iz tog su nas državnog ureda obavijestili da je javna nabava još u toku i da “postupak javne nabave provodi tvrtka APIS IT d.o.o. koja je partner Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva u projektu”. Također su potvrdili i da je 85 posto sredstava za ovu nabavu osigurano iz europskih fondova te su pojasnili da je rok za izvršenje ugovora 31. 12. 2023. godine jer tog dana, kako kažu, završava projekt Uspostava Centra dijeljenih usluga. Na kraju su iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva odgovorili na optužbe da se ovim javnim nadmetanjem pogoduje monopolu APIS IT-a te da ono nije u skladu s Uredbom o uredskom poslovanju:

“Raspisivanje ove nabave je u potpunosti s Uredbom o uredskom poslovanju budući da je Tehnička specifikacija informacijskog sustava elektroničkog uredskog poslovanja dio Dokumentacije za nadmetanje. Uspostava Centra dijeljenih usluga (‘Državni oblak’) strateški je projekt Vlade Republike Hrvatske kojim se optimizira i racionalizira državna informacijska infrastruktura i omogućava zajedničko korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija kroz uspostavu horizontalnih aplikativnih rješenja i uspostavu Središnjeg sustava interoperabilnosti.

Realizacijom ovog projekta sva tijela javnog sektora moći će se koristiti zajedničkom, pouzdanom i skalabilnom IKT infrastrukturom na paradigmi oblaka (Clouda). Država kroz CDU dobiva brži pristup najnovijim tehnologijama koje su osnova za pružanje većeg broja digitalnih usluga javne uprave na što efikasniji način i u što kraćem roku. Krajnji cilj uključenja tijela javnog sektora u CDU je omogućiti učinkovitiju javnu upravu. CDU je organizacijsko-poslovni model pružanja dijeljenih usluga tijelima javnog sektora i drugim korisnicima, te usluga zajedničkih poslovnih rješenja i zajedničkih usluga informacijsko komunikacijske tehnologije (u daljnjem tekstu: IKT). Svi obveznici Uredbe i Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi koji nemaju implementirane određene dijeljene usluge u slučaju potrebe obvezni su ih koristiti. U protivnom ako već imaju implementirana određena IT rješenja i ako su ona u skladu s važećim propisima/standardima nema nikakvih zapreka da ih koriste neovisno o implementiranim uslugama unutar CDU.”

Iako iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva tvrde da je s ovom javnom nabavom sve u redu i da je potpuno u skladu s Uredbom o uredskom poslovanju, Nacionalov izvor kaže da je pomalo nevjerojatno da Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva na svojim službenim stranicama govori o standardizaciji, a ne monopolu državne tvrtke tako da nabavi jedno rješenje koje će vrijediti za sve državne i javne tvrtke te zaključuje: “Očite su devijacije u upravljanju i monopolu APIS IT-a koji time postaje i sve veći faktor rizika za državu.”

Državni tajnik Bernard Gršić zadužen je digitalizaciju javne uprave te vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

A koliki bi taj monopol zapravo mogao biti govori i jedan detalj iz dokumentacije o javnoj nabavi, a u kojoj se opisuje predmet javne nabave. U toj dokumentaciji se definira da se u sklopu ugovora nabavljaju usluge za implementaciju rješenja u 300 javno-pravnih tijela, ali se ne zna kojih. Zanimljivo je i da su u troškovniku navedene stavke iz kojih proizlazi da se plaća „komada 1“ jedinstveni sustav, koji će vrijediti za sva javnopravna tijela kojih je u Hrvatskoj oko 4300.

Koliko će javnih tvrtki u Hrvatskoj na kraju biti obuhvaćeno ovim projektom dakle nije poznato, jednako kao što nije poznato kakva će biti sudbina ove javne nabave, budući da je ovo već treći pokušaj APIS-a. Naime, sve je krenulo prije četiri godine kada je APIS otvorio ponude za ovaj ključni dio sustava. Potom je dvije godine razmišljao treba li odabrati izvođača ili ne, da bi na kraju prije dvije godine i poništio taj natječaj.

No poništenje natječaja potom je poništila državna komisija, na što se APIS žalio Visokom upravnom sudu. No, sud je odbacio tužbu i vratio APIS na točku donošenja odluke o odabiru. Mjesecima je opet sve stajalo u mjestu, dok državni tajnik Bernard Gršić u ožujku prošle godine nije doslovno zamolio da APIS konačno okonča nabavu, što su i napravili. Zanimljivo je i da je tada glavni problem bila Uredba o uredskom poslovanju jer CDU mora biti u skladu s važećom zakonskom regulativom. U trenutku prvog poništenja natječaja, na snazi je bila Uredba o uredskom poslovanju iz 2009. godine – a nova Uredba je u tom trenutku već dvije godine lebdjela u limbu javnog savjetovanja, iako je bila ključna podloga za istinsku reformu poslova državne uprave, usko vezana uz Centar dijeljenih usluga. U međuvremenu, nova Uredba o uredskom poslovanju stupila je na snagu u srpnju 2021., a tu kreće novi moment priče. APIS prethodno nije uspio uvjeriti DKOM ni sud kako je nužno poništiti natječaj i mijenjati tehničke specifikacije zbog, tvrde, dodatnih komplikacija i poskupljenja cijelog projekta, koji mora biti financijski održiv prema EU pravilima. Nakon intervencije državnog tajnika APIS je ipak i drugi put poništio natječaj, da bi ga krajem lipnja ove godine raspisao treći put. Ovaj put iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva tvrde da je sve u skladu s novom Uredbom o uredskom poslovanju, no ne slažu se svi s tom procjenom i očito je da bi i treći pokušaj raspisivanja javne nabave Sustava za upravljanje dokumentima, pripadnim poslovnim procesima, radnim tokovima i podacima mogao za sobom povući niz žalbi i nezadovoljstva potencijalnih ponuditelja, ali i onih koji smatraju da se ovakvim nabavama narušava tržišno natjecanje u području digitalizacije javne uprave.