Javno izlaganje o studiji utjecaja na okoliš spalionice medicinskog otpada na Rebru obilježili su u petak izrazi nezadovoljstva i zabrinutosti građana zbog njezina utjecaja na zdravlje i okoliš te poziv da se odustane od tog projekta.

Najava gradnje spalionice medicinskog otpada u KBC-u Zagreb izazvala je lavinu reakcija stanovnika Maksimira u čijem je susjedstvu predviđena gradnja.

Marko Košak iz Zelene akcije ustvrdio je kako studija “maže oči” i obmanjuje ljude da će sve biti u redu. “Radi se o lošem pokušaju opravdavanja spalionice i investitora”, rekao je.

Istaknuo je da u studiji nema analize ostalih tehnologija ni financijskih troškova, dodajući kako je niz nezavisnih studija pokazao da su dioksini i furani štetni i u najmanjim količinama.

Upozorio je da su spalionice na dnu prioriteta zbrinjavanja otpada koje propisuju Europska unija i Svjetska zdravstvena organizacija.

Upitna je, istaknuo je, i kontrola mjerodavnih državnih institucija s obzirom na inertnost u slučajevima poput Marišćine i Kaštijuna. “Uzdanje u efikasnost tih dokazano neodgovornih institucija neprihvatljiv je rizik“, komentirao je Košak.

Projektant Vasko Plevnik rekao je da su druga rješenja razmotrena prije početka procjene utjecaja na okoliš i kao takva su odbačena jer nema odgovarajućih kapaciteta za obradu i zbrinjavanje otpada nakon tih drugih postupaka.

Berislav Maršalek, koji je u susjedstvu bolnice Rebra, upitao je što je s utjecajem spalionice na zdravlje građana budući da mnoge studije pokazuju da spalionice uzrokuju zdravstvene probleme stanovnika koji žive u njihovoj blizini, poput problema povezanih s dišnim putovima, karcinoma.

Voditeljica izrade studije Marijana Bakula rekla je da su granične vrijednosti za planiranu spalionicu u skladu s propisima Hrvatske i u skladu s propisima koje su su preporučene najboljim raspoloživim tehnikama i direktivama Europske unije.

Kada se gledaju granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz spalionica kroz povijest, vidi se da su se s vremenom znatno smanjile granične vrijednosti za ispuštanje iz spalionice, dodala je.

Budući da je to projekt koji se događa između državne bolnice i privatne tvrtke u Zagrebu, Josip Pavlović upitao je zašto je javnost u poodmakloj fazi projekta doznala da se nešto događa.

Željko Matijašec iz Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada odgovorio je da Grad nije mjerodavan, niti donosi odluku ni o jednom dijelu procesa utjecaja na okoliš ili gospodarenja tom vrstom otpada, već je to isključivo u ovlasti države.

Građani su na javnom izlaganju iznijeli i zamolbu za produljenje javne rasprave, ali i spočitnuli da se, kad se već rodila ideja o gradnji spalionice, s njima o tome tada trebalo početi razgovarati.