Dok se njegova vojska neumorno bori na ukrajinskim ratištima, Volodimir Zelenski s druge strane vodi informacijski rat u prijestolnicama zapadnog svijeta, započinje tako BBC svoju analizu komunikacije ukrajinskog predsjednika.

Obratio se 10 parlamenata u dva tjedna, primajući ovacije gdjegod se obratio.

Javljajući se videovezom iz opkoljene prijestolnice, noseći zelenu majicu, često se odjavljuje pozdravom stisnutih šaka. Kako pljesak odjekuje, tako on nestane. U žurbi je, s egzistencijalnim stvarima kojima se treba pozabaviti.

“On zna kako utjeloviti duh nacije”, kaže Jonathan Eyal s Instituta Royal United Services za BBC.

“I to ne samo u govoru već i u načinu na koji se pojavljuje i na koji govori”.

Isti, ali različiti

Govori, koji su započeli adresiranje parlamentarnih zastupnika u Londonu 3. ožujka, imali su jednu svrhu – zadobiti međunarodnu podršku – i predsjednik Zelenski je to učinio s nizom vrlo pomno skrojenih poruka.

Od pada berlinskog zida do terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku, Zelenski svojim govorima priziva u svijest bitne svjetske događaje i traume.

U Parizu je u srijedu evocirao nacionalni moto “sloboda, jednakost, bratstvo, a u Japanu je podsjetio na nuklearnu katastrofu.

Reference nisu suptilne, one to ne bi ni trebale biti. One su visceralne.

Zelenski ne troši vrijeme kako bi doašo do poante. U prvih minutu do dvije obraćanja Londonu, usporedio je Ukrajinskih 13 dana rata s Bitkom za Britaniju, odlučujuću bitku za Veliku Britaniju u Drugom svjetskom ratu.

Na Shakespearov način (biti ili ne biti), stigao je do Winstona Churchilla. Zelenski nije imenovao britanskog lidera iz ratnih vremena, ali je suptilno prilagodio Churchillov slavni govor iz lipnja 1940. ukrajinskoj geografiji.

“Borit ćemo se u šumama, borit ćemo se na poljima, na plažama, u gradovima i selima, na ulicama, borit ćemo se u brdima”, rekao je.

Kako je parlamentarna turneja Zelenskog napredovala, u govore su se uvukle i oštrije note. Nije se bojaoi opomenuti Zapad zbog, kako smatra, neuspjeha da pruži dovoljnu podršku Ukrajini.

Moć srama

“U svakom od govora Zelenskog on govori – kakva si ti to osoba”, kaže Nomi Claire Lazar, profesorica javnih i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Ottawi, koja proučava političku retoriku. “Kakva si ti to nacija? Ako ne uspiješ doživjeti ovaj trenutak, treba te biti sram”.

U svom govoru američkom Kongresu s referencama na Pearl Harbour, Martina Luthera Kinga i Mount Rushmore, predsjednik Zelenski ukorio je svoju publiku neuobičajenim nediplomatskim rječnikom. “Tražimo odgovor”, rekao je. “Odgovor na ovaj teror. Je li to previše tražiti”.

U obraćanju talijanskom parlamentu u utorak, predsjednik Zelenski je opet pribjegao posramljivanju svoje publike, ističući da su ljudi bliski Putinu uživali na odmoru u Italiji.

“Ne budite utočište za ubojice”, poručio im je.

Kao predsjednik države koja pati zbog neisprovocirane invazije, profesorica Lazar kaže da je Zelenski zaradio pravo na to. “Ne možete odlaziti u strane parlamente i reći sram vas bilo, ako se već niste postavili prije toga kao moralni arbitar”, govori Lazar.

Iz te perspektive, kao vođa zemlje na koju je izvršena invazija, bez provokacije, razumljivo je da iz svoje publike odagna bilo kakva trag samozadovoljstva.

“Mislim da postoji doza frustracije kod njega i njegovog tima”, kaže Orysia Lutsevych iz think tanka Chatam House. “Ne osjećaju da su ljudi dovoljno potreseni”, dodaje.

Ovacije

Svakim od njegovih govora, koje je pisao u suradnji s njegovim bliskim suradnikom Dmitrom Litvinom, Zelenski je “zarobio” publiku: političare potaknute njegovom nekonvencionalnom, izravnom retorikom.

On se također obraća i vlastitom narodu.

On govori na ukrajinskom i izbjegava obući odijela koja se inače povezuju s ovakvom vrstom političkog spektakla. To je izvanredna transformacija za političara čiji je rejting padao mjesecima prije početka rata.

Prije početka rata, prošlost Zelenskog kao komičara smatrala se slabošću. U trenucima napada na Ukrajinu, to postaje prednost.

“Komičari zarađuju tako da stvaraju vrlo intimne veze sa svojom publikom”, kaže profesorica Lazar. “Taj osjećaj da nam je neugodno, što nas čini ushićenm i što nas tjera na smijeh”, dodaje.

Izvedba, s jednostavnom, neukrašenom porukom – učiniti više da nam pomognete – ima jednu krajnju publiku: mnijenje javnosti na Zapadu.

“On pokušava kreirati tu vrstu pritiska odozdo”, kaže profesorica Lazar”. “Domaći pritisak na vlade, što je posebno važno jer ono što on traži je stvarno skupo”, dodaje.

Postavljanje agende

To je u konačnici, ono o čemu se tu radi. Zelenski nije krenuo u ovu turneju po svjetskim zakonodavnim tijelima samo kako bi pokupio simpatije. Ukrajina se bori za postojanja, a to može nastaviti činiti samo uz veliku, kontinuiranu vojnu pomoć svojih saveznika.

Tjednima je predsjednik Zelenski molio NATO da uspostavi zonu zabrane letenja nad Ukrajinom. On zna da je neće dobiti, ali mogao bi dobiti sljedeću najbolju stvar

U utorak, predstojnik ureda Zelenskog, Andrij Jermak, iznio je alternativu zoni zabrane letenja. “Molimo vas, uvedite zonu zabrane letenja ili nam dajte pouzdane sustave protuzračne obrane”, rekao je, prenosi N1.

Napori da se popravi ukrajinska protuzračna obrana se već čine, a SAD je rekao da ima zalihu stare, ali još učinkovite opreme iz sovjetskog doba.

SAD šalje oružje u Ukrajinu. Biden: “NATO nikad nije bio ujedinjeniji”