Ivan Srzentić iz Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije na Televiziji N1 govorio je o razvoju situacije u Jadroliniji nakon što je u javnost procurio Nacrt završnog izvještaja o provedenoj upravnoj istrazi u predmetu pomorske nesreće broda Lastovo.

“Iz priopćenja Jadrolinije da se radi o ‘famoznom i tendencioznom nacrtu koje je napravilo Ministarstvo’ može se vidjeti da je David Sopta u problemima“, kaže sindikalist.

“Nacrt je fantastičan, on je sve ono što smo pričali da se ne provodi u Jadroliniji i sad je to svima jasno kao dan. Što se tiče njegovog odgovora, on nije jasan. On ni u jednom trenutku nije demantirao ništa što se tiče Nacrta“, ustvrdio je Srzentić komentirajući Nacrt i odgovor Jadrolinije na njegovu objavu.

Osvrćući se na optužbe od strane Jadrolinije o tome kako se Nacrtom narušava poslovanje kompanije, Srzentić je izjavio kako smatra da je to izgovor.

“On nakon napada na sindikate napada ministarstvo. Isto ono ministarstvo koje ga je stavilo na tu poziciju. Tako da, suludo“, kaže.

SLUČAJ JADROLINIJA Tri sindikata, tri mišljenja; ‘Ispada da država radi protiv državne kompanije’

Je li se išta promijenilo?

Srzentić se i osvrnuo na radne uvjete i poslovanje u Jadroliniji nakon nesreće na trajektu Lastovo ocijenivši kako se ništa nije promijenilo.

“Imamo situaciju gdje je pala rampa na trajektu Supetar. David Sopta na to ekspresno odgovara da se radilo o ljudskoj pogrešci. Ta posada sada radi i po 16 sati. Što može biti ljudska pogreška nakon osam, 12 ili 14 sati smjene? Dakle nemamo dnevnog odmora što je definitivno propisano zakonom. Ti momci tamo rade i do 16 sati, promijenilo se točno ništa“, ukazuje Srzentić.

“Ako pogledate red plovidbe tog broda vrlo brzo ćete zaključiti da se ne poštuje Međunarodna konvencija vezano za propisane sate odmora pomoraca. Dakle 16 sati rada, tada i najprofesionalniji pomorci radi pogreške”, dodavši kako nema nikakve garancija ze sigurnost što pomoraca što putnika te da je na Sopti da “zagarantira sigurnost tim ljudima”.

JADROLINIJA NE DA SOPTU ‘Ovo je udar na hrvatske brodare i pokušaj destabilizacije’

Pitanje odgovornosti

Na pitanje o tome tko bi trebao preuzeti odgovornost za stanje u Jadroliniji, Srzentić je izjavio kako smatra da je treba preuzeti Sopta.

“Već vidimo da on pomalo krivnju ili odgovornost prebacuje i na ostatak uprave s čim nemamo nikakvih problema, dapače što se nas tiče može kompletna promjena Uprave. Predsjednik uprave mora snositi odgovornost”, rekao je.

Zaključno, Srzentić se osvrnuo na mogućnost toga da se trenutna verzija Nacrta dodatno “ispolira” te da dođe do političke intervencije.

“Pa zar nije logično da politika pokušava očito zaštiti Davida Soptu. Iz kojih razloga ne znam. Nacrt je fantastično napisan i to na preko 30 stranica te je potpisan iz Ministarstva mora. To je jako bitno jer to znači da je vjerodostojan“, ističe.

“On se može proširivati na zapovjednu odgovornost upravo tih članova uprave koji su uz Davida Soptu ili eventualno uz ostatak ili cijeli Nadzorni odbor. Tako da ne vjerujem da netko može promijeniti sam Nacrt, može ga eventualno proširiti“, zaključio je Srzentić za N1.

LJUT NA MEDIJE Butković ne želi reći hoće li šef Jadrolinije Sopta biti smijenjen

Sopta: ‘Lastovo je bilo ispravno prije i nakon tragedije’

Predsjednik uprave Jadrolinije, David Sopta, i razgovoru za Novi list istaknuo je da se uvijek osjeća moralno odgovornim za svaki incident.

Ali je naglasio da je dokument koji je dospio u medije tek preliminarni i da konačnu odgovornost može utvrditi isključivo sudska presuda kada postane pravomoćna.

Zabrinut je i zbog načina na koji su informacije iz Nacrta Završnog izvještaja o nesreći na trajektu Lastovo dospjele u javnost, sugerirajući kako se na temelju nepotpunih informacija stvara preuranjeni dojam o krivnji.

“Plasirani nacrt izvještaja definira moguće prekršaje, a ne utvrđuje krivca ili uzrok nesreće. Presuda se ne donosi na temelju jednog zapisnika“, rekao je Sopta i istaknuo kako će konačne odluke donijeti tek nakon službenog završetka istrage, naglašavajući važnost nepristranosti u ovom procesu.

RAVNO U GLAVU Za tragediju na Lastovu odgovoran je šef Jadrolinije

‘Lastovo’ je bilo ispravno

Govoreći o posljednjoj u nizu nesreća Jadrolinijih brodova, Sopta kaže do je kvara na Supetru došlo ljudskom greškom, nepravilnim rukovanjem hidraulikom za spuštanje i podizanje rampe, dakle zbog nepridržavanja propisane procedure, te taj primjer ne možemo staviti u isti kontekst s trajektom Lastovo.

“Ali sami znate, ‘Supetar’ je sigurno pristao i svi su iskrcani potpuno sigurno. Ne zaboravimo da se rampe na brodovima Jadrolinije svake godine uspješno spuste više od 150 tisuća puta – više stotina puta svakog dana. Ipak, svaki brod na kojemu je zabilježen bilo kakav incident, po hitnom postupku ide na provjeru i prolazi pregled koji treba proći prije daljnjeg uključivanja u plovidbu”, kaže Sopta.

“No, kad već spominjemo famozni Nacrt, nitko ne govori da Nacrt nije utvrdio nikakav tehnički nedostatak, nikakav kvar. Rampa je ispravno radila na dan nesreće, neposredno prije i neposredno poslije. Zašto je pala? E, to je pitanje za istragu“, ističe.

“Kvara na Lastovu nije bilo i brod ima sve valjane svjedodžbe i odobrenja koje izdaje priznata organizacija, odnosno Hrvatski registar brodova te državna administracija”, rekao je, među ostalim, Sopta za Novi list.

TRAJEKT LASTOVO Obitelji tragično stradalih pomoraca tužile Jadroliniju i traže isplatu odštete

Nacional upozoravao da Jadrolinija kupuje stare i islužene brodove

Nacional je u više navrata pisao o Sopti i Jadroliniji te je upozoravao na loše stanje njene flote.

Tako je u veljači objavio da je zaprimio službeni odgovor Hrvatskog registra brodova (HRB), nadležne javne ustanove koja obavlja poslove od posebnog interesa za Hrvatsku, iz kojega je vidljivo da je HRB na vrijeme – dakle, prije kupovine trajekta Glykofilousa IV od grčkog brodovlasnika – obavijestio Upravu Jadrolinije da taj brod ne udovoljava elementarnim kriterijima za plovidbu Jadranom, čak ni najzaštićenijim morskim područjem “klase D” – od Splita do Supetra na otoku Braču.

Time je potvrđeno sve na što je Nacional u nekoliko navrata od ljeta prošle godine upozoravao – da Uprava Jadrolinije svoju flotu “obnavlja” kupovinom starih, isluženih i skupo plaćenih trajekata grčkih brodovlasnika, od kojih su neki prema Direktivi EU, nepodobni za plovidbu nacionalnim vodama Hrvatske.

“Nadam se da ćemo jednom dobiti odgovor na pitanje što je toliko začudnoga bilo u trajektu Glykofilousa IV, koji je plovio na kratkoj 1,5 nautičkih milja dugoj liniji unutar luke grčkog Perama, i zašto je Uprava Jadrolinije baš njega kupila za 7,7 milijuna eura, skupo ga platila, pa će u dogradnju i preinake Sv. Duje uložiti oko 5,5 milijuna eura“, upozorio je tada za sugovornik Nacionala.

Iako je Nacional odgovore tražio i od Uprave Jadrolinije, nije ih dobio.

Predsjednik Nadzornog odbora Jadrolinije tražio od Butkovića da ga razriješi s te funkcije

Damir Zec, predsjednik Nadzornog odbora Jadrolinije, 5. srpnja 2024. uputio je Butkoviću, predsjedniku Skupštine Jadrolinije i ministru mora, prometa i infrastrukture, dramatično pismo u kojem ga moli da ga razriješi s te funkcije.

Zec je dugogodišnji profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci i predsjednik Nadzornog odbora Jadrolinije od 2017. godine, od vremena kada je glavni direktor bio Alan Klanac, protiv čijih je poslovnih odluka u nekoliko navrata protestirao, pisao je tijekom ljeta Nacional.

Upozoravao na loše poslovne odluke Soptine Uprave

Zec je Butkoviću tada rekao da poslovna politika Jadrolinije, koju u proteklih godinu, dvije provodi postojeća uprava na čelu sa Soptom, u značajnoj mjeri odstupa od njegova viđenja rukovođenja, upravljanja i razvoja tom tvrtkom.

“Poimence, sav napor Uprave svodi se na nabavku brodova i to bez temeljite pripreme, kako u pogledu provjere brodova koji se kupuju, njihove cijene (koja se nerijetko čini neopravdano visokom), troškova prilagođavanja i tako dalje. Posljedica je da većina nabavljenih brodova provodi mjesece u brodogradilištima prije nego što krenu u redovne linije, a ukupne nabavne cijene ne odražavaju njihovu tržišnu vrijednost”, napisao je Zec u pismu Butkoviću.