Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, govori o najavljenom ukidanju oko 400 privatnih obiteljskih domova u kojima je smješteno 7000 starijih osoba koje nemaju novca za javne domove

Hrvatska bi uskoro prema odluci Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike mogla ukinuti obiteljske domove za starije i nemoćne, a problem će se javiti zbog manjka kapaciteta. Hrvatska ima 50-ak javnih domova za starije, a zbog manjka kapaciteta u odnosu na europski prosjek uveli smo “kompromisne” obiteljske domove. No oni su se pokazali problematičnima, a zaključak resornog ministarstva je da nisu ispunili svoju svrhu. Sada se razmišlja o njihovu ukidanju, ili ljepše rečeno, transformaciji.

Odluku države o reorganizaciji obiteljskih domova pokrenula je tragedija u domu u Andraševcu, u kojem je početkom prošle godine izgorjelo šestero korisnika, ali i drugi slučajevi gdje je otkriveno da korisnici žive u neljudskim uvjetima.

Prema riječima državne tajnice Marije Pletikose iz Ministarstva rada, obiteljski domovi nisu ispunili svoju svrhu pa će im postaviti rok od pet godina da se transformiraju u ustanove u sklopu sustava socijalne skrbi ili pak privatne domove, a oni obiteljski domovi koji imaju malo korisnika moći će postati udomiteljske obitelji za starije.

O najavljenom ukidanju obiteljskih domova i njihovu stanju razgovarali smo s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom Petrović koja je naglasila kako je ključan problem kod obiteljskih domova loš nadzor ili potpuni izostanak nadzora.

“U Hrvatskoj je trenutno aktivno 400-ak privatnih obiteljskih domova u kojima je smješteno oko sedam tisuća starijih osoba. Od ukupnog broja obiteljskih domova, čak njih 200 je ilegalno i ispod svake razine su za pristojan život i stanovanje. Velika većina je sličnija barakama, a ne adekvatnom domu”, rekla je u razgovoru za Zagreb News Jasna Petrović.

Kao ključan problem istaknula je loše mjere nadzora u kojem je država zakazala.

“Nadzor obiteljskih domova je u potpunosti zakazao i izostao. Ako uzmemo u obzir da je do nedavno na području cijele Hrvatske bilo aktivno devet socijalnih inspektora, a sada je povećan broj na 12, onda možemo zaključiti da se posao nadzora nije ni mogao obavljati u skladu s potrebama”, naglasila je.

Sindikat umirovljenika Hrvatske predložilo je adekvatan nadzor obiteljskih domova putem kojeg bi se povećala kvaliteta za korisnike.

“Predlažemo efikasan nadzor domova kroz volontere koji bi svakodnevno obilazili domove i vršili nadzor. To bi doprinijelo povećanju kvalitete usluga uz minimalne troškove”, poručila je.

“Tako bi se uveo red i napravila bi se selekcija na one koji rade pošteno i kvalitetno i na druge koji rade loše”, dodala je.

Jasna Petrović napominje kako uz neadekvatan nadzor, drugi najveći problem je materijalno stanje i siromaštvo umirovljenika, napominjući kako gotovo 65 posto umirovljenika živi u siromaštvu i nije u stanju osigurati najosnovnije uvijete za preživljavanje, a kamoli adekvatnu skrb u starijoj životnoj dobi.

“Velika većina hrvatskih obitelji suočava se s financijskim problemima kada dođe vrijeme da nepokretne ili bolesne roditelje mora smjestiti u dom, a za to nema mogućnosti jer se cijene domova kreće od pet do dvanaest tisuća kuna. To je nedostižno velikoj većini”, naglasila je.

“Čekanje mjesta u državnom domu može potrajati godinama, što predstavlja dodatan problem”, dodala je.

Upravo zbog tog financijskog aspekta iz Sindikata umirovljenika Hrvatske predlažu uvođenje vaučera s određenim iznosom koji bi donekle olakšao situaciju i koji bi se mogao iskoristiti za bilo koji dom po želji korisnika, a on bi, ovisno o kojem se domu radi mogao nadoplatiti potrebnu razliku.

No prijedlogom novog Zakona o socijalnoj skrbi prema kojemu bi se kroz idućih nekoliko godina ukidali obiteljski domovi za starije i nemoćne može doći do ozbiljnog problema u praksi, da korisnici preko noći ostanu bez krova nad glavom.

Ministarstvo ih nije kontaktiralo ili konzultiralo oko najavljene odluke o ukidanju obiteljskih domova i poručuju kako se boje da se odluka donosi “preko koljena” zbog određenih negativnih slučajeva, koji bi se izbjegli da je nadzor funkcionirao kako je trebao.

Prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi, predstavljenom u okviru reforme sustava socijalne skrbi, obiteljski su domovi dobili pet godina za prilagodbu i odluku žele li postati privatna ustanova koja može primati i više od 20 korisnika. Za to moraju ispunjavati određene minimalne tehničke uvjete, odnosno standarde. Primjerice, u privatnim ustanovama određeni standardi zahtijevaju veću količinu djelatnika i zaposlenih medicinskih sestara i njegovatelja.

Iz nadležnog ministarstva tu odluku ne vide kao ukidanje, nego prvenstveno kao ključ za podizanje kvalitete usluga i življenja za korisnike.

“Prateći kvalitetu pružanja usluge smještaja u obiteljskim domovima Ministarstvo je utvrdilo da većina obiteljskih domova nije ostvarila zadani cilj, a to je obiteljski način života unutar obiteljskog doma, a niti je mogla pružati očekivanu razinu kvalitete usluge koju primjerice ustanove u sustavu socijalne skrbi pružaju i to zbog premalog broja pružatelja usluga posebice stručnjaka koji su potrebni korisničkim skupinama uključenim u obiteljske domove. Smatramo da će razdoblje od pet godina biti dovoljno da se obiteljski domovi preorganiziraju u ustanovu u sustavu socijalne skrbi”, stoji u priopćenju nadležnog Ministarstva.