Jasmina Džanović, voditeljica projekta ‘Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno’, objašnjava da je nužna sinergija države i samih suvlasnika zgrada

Europska unija je donijela nekoliko direktiva vezanih uz energetsku obnovu i primjenu obnovljivih izvora energiju u zgradarstvu, a ljudi u Zagrebu i Hrvatskoj se unatoč svemu kontinuirano susreću s brojnim problemima u njihovoj primjeni kao i neznanjem, neslogom i nedostatkom financijskih sredstava s kojima bi se krenulo u ovakva ulaganja. Stoga je informativno-edukativni servis za građane i funkcioniranje zgradarstva ZGRADOnačelnik.hr pokrenuo cjelogodišnji projekt ‘’Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno!’’.

Voditeljica projekta Jasmina Džanović objasnila je čitateljima Zagreb Newsa kako je njihov cilj potaknuti vladajuće da zajedničkom sinergijom dođemo do nužne energetske obnove zgrada.

“Stalno se sa svih strana čuju pritužbe da su zgrade stare i neodržavane, da se energetska obnova ne miče s mjesta te da su bolnice, vrtići, škole i druge zgrade javne namjene oronule i opasne za građane. Sada je Europska unija donijela niz direktiva vezanih uz energetsku obnovu koje se neće ostvariti bez angažmana svih, pa tako i samih građana”, naglasila je Jasmina Džanović. Dodala je kako se projekt odnosi na cijelu Hrvatsku s obzirom na to da se s navedenim problemom gotovo podjednako “bore” u kontinentalnom djelu, primorju i jugu Hrvatske.

“Projekt se odnosi na energetsku obnovu ponajviše privatnih stambenih zgrada, ali i poslovnih, javnih, a uključuju čak i obiteljske kuće”, dodala je.

Jasmina navodi kako provedena istraživanja pokazuju da najveći problem leži u stambenim zgradama jer je njihova odgovornost iznimno velika. Zgrade su, naime, odgovorne za oko 40 posto potrošnje energije u Europskoj uniji i 36 posto emisija stakleničkih plinova.

“To se u idućih nekoliko godina želi promijeniti, a tempo i ciljeve koje je zadala Europska unija za Hrvatsku su teško ostvarivi s obzirom na to da po njima ispada da bi Hrvatska trebala obnovu ubrzati čak četiri puta nego li do sada, što je u praksi trenutno neizvedivo”, poručila je Jasmina Džanović iz edukativno-servisne platforme ZGRADOnačelnik.hr.

Visokopostavljena ljestvica Europske unije postavljena je tako da obuhvaća sljedeće ciljeve: do 2024. zahtijevaju napraviti prve pomake u energetskoj obnovi zgrada, do 2030. u planu je smanjiti emisije CO2 za 55 posto, do 2050. energetski obnoviti 80 posto zgrada. To bi pak dovelo do krajnjeg cilja da do 2050. postanemo klimatski neutralan kontinent, naravno uključujući i Hrvatsku.

“Stoga je ZGRADOnačelnik.hr, koji od samih početaka prati obnovu nakon potresa, energetsku obnovu i implementaciju obnovljivih izvora energije u zgradarstvu, pokrenuo projekt ‘Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno!’ da bi građanima i poduzetnicima, uz sudjelovanje JL(R)S-ova, državnih institucija i drugih dionika, naglasio ekološku važnost i korist obnovljivih izvora energije i energetske obnove. Uz pomoć partnera, cilj ovog projekta je pokazati i dokazati ne samo ekološku komponentu, nego i financijsku isplativost korištenja OIE-a i energetske obnove”, naglasila je Jasmina Džanović.

Naglasila je kako cijeli projekt zahtijeva određena ulaganja građana, odnosno suvlasnika zgrada i da je potrebno strpljenje s obzirom na to da rezultati investicije dolaze s vremenom.

“Znamo da financijska situacija u zgradama nije kod svih jednaka, ali suvlasnici moraju biti svjesni da energetskom obnovom kao prvo podižu vrijednost svojoj nekretnini i dugoročno smanjuju mjesečne troškove primjerice grijanja, koji su sada u velikom djelu zgrada visoki zbog niske energetske učinkovitosti zgrada, loše stolarije, fasade i ostalog”, poručila je.

Platforma ZGRADOnačelnik.hr poziva sve zainteresirane da se pridruže ovom projektu. Također, pozivaju predstavnike suvlasnika, suvlasnike i sve zainteresirane građane da se jave sa svojim pitanjima, iskustvima i problemima da bi, kroz te primjere, zajedničkim snagama pomogli drugima.

“Upravo zbog financijskog aspekta važno da je se u projekt uključi što veći broj čimbenika i naravno država kako bismo uspjeli ostvariti ciljeve, poboljšati uvjete življenja i ostaviti nekretnine u što boljem stanju za buduće generacije te što bliže doći krajnjem cilju da postanemo klimatski neutralan kontinent”, zaključila je Jasmina Džanović.