Jasmila Žbanić u Berlinu proglašena najboljom europskom redateljicom za film o Srebrenici

Autor:

14.08.2021., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Prvi tepih drugog dana 27. izdanja Sarajevo Film Festivala. Prosetala je ekipa filma Quo vadis Aida?, uz njih najvise je paznje plijenila Daria Lorenci.
Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Armin Durgut/PIXSELL

Film Quo Vadis, Aida? koji tematizira genocid u Srebrenici osvojio je nekoliko međunarodnih nagrada, a bio je nominiran za “Oscara”

Jasmila Žbanić dobitnica je nagrade najbolja redateljica za film “Quo Vadis, Aida?”.

Žbanić je nagradu dobila u Berlinu, u Njemačkoj, gdje se održava 34. svečana dodjela Europske filmske nagrade, a bosanskohercegovački film Quo Vadis, Aida? nominiran je u nekoliko kategorija, javlja Anadolija, a prenosi Al Jazeera.

U svom govoru nakon proglašenja, Jasmila se zahvalila Ženama Srebrenice, glumačkoj ekipi koja je radila na filmu, svom mužu producentu Damiru Ibrahimoviću, ali i svojoj kćeri na podršci.

“Zahvaljujem se Ženama Srebrenice koje su najsnažniji glas mira danas. Mojoj kćerki koja me inspirira da budem odgovornija za generaciju žena koje će izgraditi bolju Europu od one koju imamo”, rekla je Žbanić.

Filmu Quo vadis Aida?, rađenom u koprodukciji sa BHRT-om, konkurenti su Odjeljenje broj 6 finskog redatelja Juha Kuosmanena, francusko-britanski Otac Floriana Zellera, talijanska Božja ruka Paola Sorrentina i francusko-belgijski Titan Julie Ducournau.

Quo vadis Aida? natjecao se za najbolji “Europski film 2021”, Jasmila Žbanić je u konkurenciji za najbolju režiju i scenarij, a Jasna Ðuričić za najbolju glumicu.

Pored navedenih nominacija, Quo Vadis, Aida? je nominiran za Europsku sveučilišnu filmsku nagradu, koju dodjeljuju studenti sa europskih sveučilišta.

Film Quo Vadis, Aida? koji tematizira genocid u Srebrenici osvojio je nekoliko međunarodnih nagrada, a bio je nominiran za “Oscara” u kategoriji za najbolji film na stranom jeziku.

U natjecanju za naslov “Europskog redatelja 2021” sa Žbanić su u konkurenciji bili Sorrentino, Zeller, Ducournau i Rumunj Radu Jude za film “Bad Luck Banging or Loony Porn”.

U konkurenciji za najbolji scenario pored Žbanić bili su Jude, Sorrentino, Zeller i Christopher Hampton za Oca, kao i Eskil Vogt i Joachim Trier za norveški Najgora osoba na svijetu.

Europske filmske nagrade svake godine od 1988. dodjeljuje Europska filmska akademija kako bi prepoznala izvrsnost u kinematografskim dostignućima na Starom kontinentu.

Nagrade se dodjeljuju u 19 kategorija, od kojih je najvažnija najbolji film, a do 1997. godine službeno su se nazivale “Felix Awards”. Od 1997. godine, Europska filmska nagrada održava se početkom i sredinom prosinca.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.