Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i ministar obrane te potpredsjednik Vlade za domovinsku sigurnost, general Damir Krstičević, večerali su u petak u poznatom zagrebačkom restoranu Jarunski dvori, u društvu najbližih suradnika. Na početku večere pridružio im se i general Ante Gotovina koji je nedavno preuzeo dužnost posebnog Krstičevićeva savjetnika. Večeri i neformalnom druženju prisustvovao je i dio vojnog vrha, uglavnom ljudi i osobno bliski ministru Krstičeviću. Ondje je kraće vrijeme bila prisutna i autorica Nacionalova teksta.

U petak je ujedno u vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu formalno obilježena i 25. obljetnica ustrojavanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) pa je i to bio jedan od razloga za neformalnu večeru kojoj je, u vlastitu aranžmanu, prisustvovalo stotinjak gostiju. Ali ta još ranije dogovorena večera, igrom okolnosti poslužila je i kako bi se demonstrirali dobri odnosi između predsjednice i ministra obrane, koje određeni krugovi pokušavaju dovesti u pitanje.

Upravo je u petak, na naslovnici tjednika 24 Express, objavljen dramatičan apel kojim se sugerira da skupina generala želi iskoristiti novu strategiju i zakon o nacionalnoj sigurnosti kako bi razvlastili i predsjednicu i premijera, a većinu ovlasti iz sektora obavještajne službe i vojske proširili na ministra obrane.

“Ne samo da nema nikakvog sukoba, nego je Ured predsjednice izravno uključen u izradu strategije i zakona o domovinskoj sigurnosti. Odnosi u trokutu predsjednica-premijer-ministar obrane su više nego odlični”, rekao je za Nacional izvor blizak i Uredu predsjednice i ministru obrane. Štoviše, u sudjelovanje u izradi strategije pozvani su i predstavnici oporbe i civilnog društva te predstavnici svih nadležnih ministarstava i institucija. Vlada je 3. studenog ove godine osnovala Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Članovi povjerenstva su predstavnici nadležnih ministarstava, ali i Ureda predsjednice i predstavnici sigurnosno-obavještajnog sustava. Prva sjednica tog Povjerenstva pod predsjedanjem Krstičevića kao potpredsjednika Vlade i nositelja izrade dvaju nacrta, održana je 21. studenog u Vojnom učilištu u Zagrebu, ali su u radu sjednice sudjelovali i predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora Igor Dragovan, predstavnica Ureda predsjednice Željka Antunović, savjetnica predsjednika Vlade Sonja Žerjav te predstavnici svih ministarstava, tijela državne uprave, stručnjaci iz područja sigurnosti iz akademskih i drugih civilnih institucija, odnosno ukupno je bilo oko 120 sudionika. Među njima su bili i ravnatelj SOA-e Daniel Markić, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) Pjer Šimunović, general-pukovnik Slavko Barić, predstavnici Državnog ureda za zaštitu i spašavanje i brojni drugi sudionici. Krstičević je na početku održao govor i rekao da je izrada strategije i zakona o sustavu domovinske sigurnosti nadstranačko nacionalno pitanje koje zahtijeva konsenzus.

Međutim, izrada nove strategije i s njom povezanog zakona, otvara mnoga pitanja, sadržaj strategije koja bi trebala biti dovršena do travnja 2017. još je posve nedorečen i dijelovi nacrta koji su se očito pojavili u određenim krugovima izazivaju revolt pojedinih struktura. Najveći je problem u tome što izrada nove strategije i zakona u zasad formiranom draftu najavljuje ulazak Krstičevića kao potpredsjednika Vlade za domovinsku sigurnost u zonu nadležnosti drugih ministarstava i institucija.

Joško Klisović, jedan od sudionika sjednice Povjerenstva, bio je ujedno kao zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova u vladi Zorana Milanovića šef Povjerenstva za izradu strategije nacionalne sigurnosti. On smatra da je problem nove strategije upravo u tome što se uz nju veže i zakon koji predviđa redefiniranje nekih nadležnosti.

“Koordinacije između ministarstava i drugih državnih službi već postoje, ali potreban nam je pojačan oblik koordinacije državnih službi, posebno policije i obavještajnih službi. Mislim da je u ovom trenutku jasno što bi trebao biti predmet i sadržaj strategije domovinske sigurnosti, ali nije jasno što bi trebao biti predmet zakona o domovinskoj sigurnosti. Pretpostavljam da će se definirati koordinacija između državnih službi zaduženih za provedbu strategije i procedure provedbe. U tom definiranju bi eventualno moglo doći do sukoba nadležnosti oko pojedinih pitanja, ali ostavljamo predlagatelju zakona da nam kaže koja rješenja je pripremio jer mi to u ovom trenutku i ne znamo što će zakon sadržavati. Međutim, nositelj izrade novog zakona mogao bi upasti u zamku jer će morati redefinirati ulogu svake od tih službi i ministarstava, čije je djelovanje već regulirano postojećim zakonima. Zbog toga bi i moglo doći do raznih sukoba nadležnosti. Naime, zakon je zakon, njime se moraju dati ovlasti ili propisati procedure”, objasnio je Klisović i napomenuo da bi koordinacija mogla biti definirana politikom Vlade, a ne nužno zakonom. Uostalom, istaknuo je, formalno i sada potpredsjednik Vlade za domovinsku sigurnost vodi koordinaciju rada sustava domovinske sigurnosti. Ali problem bi mogao biti u tome što ministri na te koordinacije obično šalju svoje zamjenike ili pomoćnike pa cjelokupan sustav nema adekvatnu političku težinu.

Iako prvi službeni nacrt tog zakona još nije izrađen, ideja da bi Krstičević kao potpredsjednik Vlade za domovinsku sigurnosti imao ovlasti u nekim aspektima ravnima onima premijera i predsjednice, otvara prostor brojnim kritikama na njegov račun. Trenutačno je, primjerice, šef obavještajne službe dužan podnositi izvješća premijeru i predsjednici. Postavlja se pitanje, ako bi se proširivale nadležnosti, bi li to značilo da šef SOA-e mora podnositi izvještaj i potpredsjedniku Vlade zaduženom za domovinsku sigurnost, odnosno Krstičeviću. Slični se problemi otvaraju i kad je u pitanju odnos potpredsjednika Vlade za domovinsku sigurnost i ministra unutrašnjih poslova koji je za svoj rad dosad bio odgovoran samo premijeru.

Nacional je o tom problemu razgovarao s više izvora čije djelovanje spada u domenu domovinske sigurnosti. Svi oni vrlo oprezno govore o novoj strategiji, ali imaju i konkretne zamjerke.

“Ministar Krstičević možda je prije široke rasprave trebao sazvati čelnike nadležnih institucija koje će biti inkorporirane u sustav domovinske sigurnosti i čuti u direktnom razgovoru s tim čelnicima koji su problemi u njihovu sustavu, odnosno koordinaciji tog sustava. Ovako se može shvatiti da se zapravo gura neki već gotovi koncept koji se pokušava prezentirati kao novo rješenje”, smatra Nacionalov sugovornik blizak Vladi. On također, slično kao i Klisović, smatra da bi pojedinim ministrima i ravnateljima insitucija najveći problem mogao biti potencijalni gubitak dijela autonomije. Ali kad je riječ o potencijalnom zadiranju u ovlasti predsjednice, Nacionalov sugovornik to objašnjava upravo time da je riječ o već viđenom konceptu.

“Riječ je o konceptu koji je započet 2012., odnosno dolazi iz krugova bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Njihova je pretpostavka bila da će Ivo Josipović ostati predsjednik pa su mu željeli smanjiti ovlasti”, uvjeren je ovaj Nacionalov izvor koji želi ostati anoniman.

Kao jednu od osoba koja je izravno uključena u izradu novog koncepta spominje se i Miroslava Tuđmana, inače člana saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a svojedobno ravnatelja HIS-a, Hrvatske izvještajne službe. Tuđmanu se pripisuje velik utjecaj na ministra Krstičevića, a postoje i bojazni da bi on mogao insistirati na ponovnom razdvajanju obavještajne i protuobavještajne službe, što je davno napušteni koncept i smatra se da bi to u novonastalim okolnostima bilo teško ostvarivo te da bi dovelo do poremećaja u radu sustava.

Ali prava podloga za ikakve kritike stvorit će se tek kad bude objavljen prvi pravi nacrt strategije i zakona. Dotad su i sve kritike, poput one da bi novi zakon mogao smanjiti ovlasti predsjednice, samo nagađanja. Željka Antunović, bivša SDP-ova ministrica obrane koju je predsjednica imenovala kao jednu od dviju članica Povjerenstva iz kvote Ureda predsjednice, ističe da su formirane radne skupine koje će raditi na pojedinim dijelovima strategije i zakona.

“Metodologija i odrednice nove strategije i zakona prezentirani su na prvom sastanku Povjerenstva kojem su nazočili predstavnici svih tijela koja će biti integrirana u sustav domovinske sigurnosti. A priče o navodnom smanjivanju ovlasti predsjednice, spadaju u čisto naklapanje. Uostalom, ne smanjuju se ovlasti predsjednice nikakvim strateškim dokumentima, nego Ustavom”, izjavila je Željka Antunović za Nacional. Igor Dragovan, SDP-ov predsjednik Odbora za obranu, na sjednici Povjerenstva pozdravio je otvaranje široke rasprave na temu izrade strategije domovinske sigurnosti i istaknuo da će i oporba tome dati aktivan doprinos. Za Nacional je rekao da je pitanje nacionalne sigurnosti nadstranačka priča oko koje je potreban široki konsenzus.

“Ali nacrt zakona nisam još vidio. Tek kad ga vidimo, moći ćemo reći svoj stav. Pitanje koncepta domovinske sigurnosti je jedno, a zakon nešto drugo”, istaknuo je Dragovan.

Krstičević je na konceptu domovinske sigurnosti počeo raditi još kao predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove u vrijeme dok je predsjednik stranke bio Karamarko. Osobno je sudjelovao u izradi analiza i raznih dokumenata, a o konceptu domovinske sigurnosti, odnosno problemima postojećeg sustava sigurnosti, govorio je još prije godinu dana u intervju za Nacional.

“Jedan od ključnih problema ukupnog sigurnosnog sustava Hrvatske je integriranost svih elemenata tog sustava. Mi imamo sigurnosni sustav u kojem o obrambenom segmentu skrbi MORH, o sigurnosno-obavještajnom SOA i VSOA, tu su ZSIS i OTC te UVNS, zatim policijski sustav o kome skrbi MUP, sustav zaštite i spašavanja DUZS, zatim imamo regionalne i lokalne institucije i sl. Svi oni skrbe o jednom dijelu sigurnosnog sustava, a da istovremeno nisu integrirani u jedinstven sustav koji može odgovoriti na široki spektar suvremenih rizika kojima smo izloženi. Pogledajte, primjerice, izbjegličku krizu ili, pak poplave u Gunji. Na koji način upravljamo svim raspoloživim resursima sigurnosnog sustava kako bismo odgovorili tim izazovima? To pitanje bilo je u središtu pozornosti HDZ-ova Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove, a krajnji odgovor na njega je uspostava sustava domovinske sigurnosti koji će integrirati sve postojeće elemente sigurnosnog sustava, kako bi bio spreman odgovoriti na izazove i prijetnje s kojima se suočavamo danas i s kojima se možemo suočiti sutra”, rekao je Krstičević u prošlogodišnjem intervjuu za Nacional, a na istim stajalištima ostao je i danas kada kao ministra obrane i potpredsjednika Vlade za domovinsku sigurnost ima priliku svoje ideje pretočiti u djela. Ali iluzorno bi bilo očekivati da bi bilo kakav novi koncept, a posebno kad je riječ o konceptu domovinske sigurnosti, mogao proći bez kritika. Među prvima je svoju zabrinutost izrazila udruga Centar za mirovne studije. Osim što su kritizirali povećanje proračuna za obranu, još u listopadu upozorili su da “ministar Krstičević u javni prostor uvodi, za Hrvatsku, neprimjeren koncept tzv. domovinske sigurnosti koja se u svojoj srži ne razlikuje od dosadašnjeg pristupa nacionalnoj sigurnosti. Samo kozmetička promjena naziva koncepta sigurnosti ne može biti dovoljna, a posebno je zabrinjavajuće da se ministar Krstičević referira na koncepte domovinske sigurnosti SAD-a i Izraela koji ni na koji način ne odgovaraju realnosti Hrvatske. Iako ministar poziva i na iskustvo Njemačke, potrebno je javnosti reći kako Njemačka ne razvija sustav domovinske sigurnosti već unaprjeđuje sustav civilne zaštite i ne naziva ga sustavom domovinske sigurnosti”. CMS je stoga pozvao Vladu da započne uvođenje suvremenog koncepta ljudske sigurnosti koji je prepoznat, za razliku od domovinske sigurnosti, u temeljnim dokumentima EU-a te da se pokrene široka javna rasprava. CMS je apelirao i da nositelj radne skupine za izradu ovog dokumenta ne bi smio biti isključivo MORH – zbog realne opasnosti manjka širine vizije i sužavanja razumijevanja prijetnji samo na različite oblike „fizičkih opasnosti” za građane – već interdisciplinarno tijelo koje će činiti različita ministarstva te različiti akteri civilnog društva. Izgleda da je ministar Krstičević sazivanjem vrlo širokog sastava prve sjednice Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, želio odgovoriti upravo na takve i slične kritike.