Premda je Sloveniju protekloga tjedna zatresao skandal kada se doznalo da je policija bivšeg predsjednika parlamenta Pavela Gantara kaznila s 250 eura novčane kazne jer je na Twitteru objavio što misli, susjednu državu već čeka nova afera: uglednom slovenskom novinaru s međunarodnom reputacijom i suradniku Nacionala Blažu Zgagi prijeti zatvor i nekoliko novčanih kazni, i to iz istog razloga – jer je izražavao vlastito mišljenje. Istražujući taj zloslutni slučaj, u kojemu novinar biva progonjen jer radi svoj posao, Nacional je ustanovio kako Zgagu, baš kao i bivšeg predsjednika parlamenta, progoni ravnatelj slovenske policije Anton Olaj, koji je slovenskog novinara kazneno prijavio za uvredu (na slovenskom “razžalitev”) slovenske policije i njega osobno.

Suradnik Nacionala Blaž Zgaga jedan od je najpoznatijih slovenskih freelance istraživačkih novinara, a u karijeri dugoj gotovo trideset godina otkrio je neke od najvećih afera na području bivše Jugoslavije. Novinar je od 1993. Za slovenske dnevnike Delo i Večer godinama je pisao o vojsci i tajnim službama. Kada je 2000. godine otkrio veliku “aferu Sava”, o upletenosti američkih tajnih službi u rad slovenskih sigurnosnih službi i u krizu na području bivše Jugoslavije, policija je protiv njega podnijela kaznenu prijavu zbog odavanja vojne tajne, kaznenog djela koje je podrazumijevalo pet godina zatvora. No Zgaga je oslobođen još prije nego što je počela službena sudska istraga. Osam godina kasnije, 2008., Zgaga je sudjelovao u novinarskom istraživanju koje je rezultiralo spektakularnim otkrićima o podmićivanju pri kupnji finskih vojnih vozila Patria. Ta afera pogodila je nekoliko europskih država, uključujući jednim krakom i Hrvatsku, a u Sloveniji je tadašnji premijer Janez Janša 2013. bio čak osuđen na dvije godine zatvora – i u toj činjenici treba tražiti barem dio razloga za probleme koje Blaž Zgaga doživljava i danas, u novome Janšinu mandatu na mjestu predsjednika slovenske vlade. Kako bilo, Blaža Zgagu je 2014. godine globalna novinarska organizacija Reporteri bez granica uvrstila među svojih “Sto informacijskih heroja”, a on je objavljivao, među ostalim, u njemačkom Spiegelu, britanskom Guardianu, USA Today i mnogim drugim uglednim inozemnim medijima poput L’Espressa, Le Soira, Haaretza i The Globe and Maila.

‘Moj slučaj istražuje Odjel za gospodarski kriminal Policijske uprave Ljubljana. Ne znam kakve veze moji tweetovi imaju s gospodarskim kriminalom’, rekao je Blaž Zgaga. FOTO: NFOTO

Zgaga i danas surađuje u brojnim međunarodnim novinarskim istraživanjima, a i društveno je angažiran na slovenskoj javnoj sceni gdje su mu, međutim, mnoga vrata zatvorena pa je prisiljen objavljivati tweetove. No sada su, kako vidimo, čak i oni u Sloveniji postali predmet državne represije. Zgaga je zato aktivan u Hrvatskoj kao dugogodišnji novinar Nacionala, u kojemu već šestu godinu objavljuje rezultate rada dubinskih istraživačkih projekata međunarodnoga novinarskog tima Europska istraživačka suradnja (EIC), čiji je Nacional punopravni član. Tako je u Nacionalu objavio i seriju tekstova u sklopu projekta Football Leaks, koji je, među ostalim, razotkrio sumnjive međunarodne poslove i transfere Zdravka Mamića.

Osim toga, ekskluzivno je otkrio tvrtku Luke Modrića u Luksemburgu te offshore tvrtke Dragana Šolaka, Danka Končara, Pavla Vujnovca i drugih nogometnih agenata i moćnika. Zgaginu priču o sumnjivom transferu 12-godišnjeg golmana Karla Žigera u Chelsea prenijeli su i vodeći engleski mediji, dok je priča o offshore aferi srbijanske premijerke Ane Brnabić imala velik odjek u regionalnim medijima. Zgaga i Nacional ušli su 2017. i u najuži izbor od pet uredništava za Europsku novinarsku nagradu (European Press Prize) za istraživački serijal Malta Files. Povrh toga, Blaž Zgaga nedavno je boravio na prestižnoj tromjesečnoj novinarskoj stipendiji Chicago Booth, koja mu je odobrena na temelju tekstova objavljenih u Nacionalu.

Janez Janša je 2013. čak bio osuđen na dvije godine zatvora – i u toj činjenici treba tražiti barem dio razloga za probleme koje Blaž Zgaga danas doživljava. FOTO: Geert Vanden Wijngaert/Pool via REUTERS/PIXSELL

Sve to, međutim, nije spriječilo ravnatelja slovenske policije Antona Olaja da Zgagu prijavi za kazneno djelo uvrede (slovenski “ražalitev”) njega kao ravnatelja policije i slovenske policije. Zašto? Zbog Zgaginih tweetova.

“Ja već dugo”, objasnio je Zgaga u subotu za Nacional, “Janšinu vladu u svojim tweetovima zovem ‘fašističkom’. Ne činim to iz hira ni napamet: vodim se prema četrnaest karakteristika suvremenog fašizma koje je talijanski pisac Umberto Eco naveo u svome čuvenom eseju ‘Ur-fašizam’ koji je 22. lipnja 1995. objavio u New York Review of Books. Kada ponašanje današnje slovenske vlade procijenite s obzirom na tih četrnaest karakteristika, može se zaključiti da u njemu ima elemenata fašizma, a ja nisam jedini koji je to primijetio”, kazao je Zgaga za Nacional.

Prema Zgaginoj ocjeni, slovenska policija je u posljednje vrijeme u više navrata primijenila ‘državno nasilje protiv ljudi’. FOTO: REUTERS/Borut Zivulovic/PIXSELL

Na takve su ga ocjene, objašnjava, potaknuli nedavni događaji u Sloveniji, kada je policija, prema Zgaginoj ocjeni, u više navrata primijenila “državno nasilje protiv ljudi”. U Sloveniji su proteklih tjedana održani brojni prosvjedi protiv strogih epidemioloških mjera, koje su u jednom razdoblju uključivale policijski sat i zabranu putovanja iz jedne općine u drugu, a to je trajalo puno dulje nego u Hrvatskoj. Takve zabrane, podsjetio je Zgaga, slovenski Ustavni sud proglasio je protuustavnima, ali policija zbog toga nije umanjila represiju. Štoviše, Zgaga tvrdi da je policija u samo jednom danu prosvjeda u Ljubljani potrošila cijelu godišnju zalihu suzavca. Policijski suzavac čak je došao do djece na obližnjim igralištima i obližnjih šetača, često starih ljudi, umirovljenika. Kada se tome pridodaju apsurdne policijske mjere, primjerice, kada je u Kranju obitelj s dvoje djece kažnjena s osamsto eura jer su jeli na otvorenom u vrijeme zabrane zbog epidemioloških mjera, Zgaga je donio vlastite zaključke i nije ih se libio objaviti na Twitteru. “Novinar sam”, ustvrdio je, “i moja je dužnost stvari nazivati njihovim pravim imenom”.

Sada je zato u pretkaznenom postupku zbog uvrede slovenske policije i njezinog ravnatelja Antona Olaja. Prijavio ga je Olaj. Prvo saslušanje je u četvrtak. “Slučaj istražuje Odjel za gospodarski kriminal Policijske uprave Ljubljana. Ne znam kakve veze moji tweetovi imaju s gospodarskim kriminalom”, rekao je Zgaga. Policija najprije treba istražiti slučaj i potom odlučiti hoće li tužiteljstvu poslati kaznenu prijavu, a ono će potom razmotriti hoće li optužiti Zgagu i poslati ga pred sud. Dogodi li se tako, prijeti mu, u najgorem slučaju, šest mjeseci zatvora. “Ovo je prvi put nakon 22 godine da sam opet u pretkaznenom postupku. Godine 2000. prijetilo mi je pet godina zatvora zbog navodnog izdavanja vojne tajne. Tada su mi i pretresli stan. Ali optužnica nije podignuta, sve je palo još prije suđenja. No vrlo je zanimljivo tko je tada inicirao moj kazneni progon: tadašnji ministar obrane Janez Janša”, rekao je za Nacional Blaž Zgaga. “Baš kao što sam u Nacionalu prije dvije godine upozoravao da Janša zloupotrebljava vojsku, policiju i tajne službe, tako tvrdim da sada kazneno goni novinare zbog kritičnih zapisa na Twitteru i društvenim mrežama”, Zgagina je ocjena.

Bivši predsjednik slovenskog Parlamenta Pavel Gantar prekršajno je kažnjen s 250 eura, a kaznu mu je poslala policijska postaja Dolenjske Toplice. FOTO: Premier.gov.ru/Wikimedia Commons

Ali to nije sve. Blaž Zgaga ima i tri prekršajna postupka u kojima ga policija progoni prema Zakonu o javnom redu i miru – također zbog njegovih tweetova. I taj je progon, kaže, pokrenuo Anton Olaj i u njemu će odlučivati samo njemu podređeni policajci. U svakom postupku prijeti mu kazna od 250 eura. “Prekršajno sam prijavljen zbog najmanje pet tweetova, a u pretkaznenom postupku zbog njih 35, koje sam objavio od veljače do studenoga prošle godine. To znači da sam progonjen zbog navodnih 35 kaznenih djela uvrede”, kazao je Zgaga za Nacional. “Prekršajni postupci pokrenuti su na temelju zakona koji definira javni red i mir u stvarnom svijetu, a policija ga upotrebljava za događaje, odnosno tweetove, u digitalnom svijetu. Sve to ne može se razumjeti drukčije nego kao sistematski pokušaj ušutkavanja svih kritičkih glasova, i to baš sada, dva mjeseca prije parlamentarnih izbora. Sve to doživljavam kao politički progon zbog svog novinarskog rada i osobnih kritičkih stavova. Riječ je, naprosto, o zloupotrebi policije u političke svrhe, ali moji odvjetnici i ja iskoristit ćemo sve pravne mogućnosti i učiniti sve što možemo da obranimo slobodu govora”, kazao je Zgaga za Nacional.

Proteklog tjedna Sloveniju je uzdrmao sličan skandal: otkrilo se da je bivši predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar prekršajno kažnjen s 250 eura, a kaznu mu je poslala policijska postaja Dolenjske Toplice jer je navodno prekršio Zakon o zaštiti javnog reda i mira i na Twitteru “uvrijedio Antona Olaja, generalnog direktora policije”. Gantar je, naime, nakon što je policija na prosvjednike protiv epidemioloških mjera ispalila suzavac, na Twitteru objavio ovo: “Istina je! Organizirane bande građana kruže gradom, bacaju suzavac na neosuđene ljude i polijevaju ih vodom!” Gantar nije spomenuo ni Olaja ni policiju, a kasnije je izjavio da je bila riječ o ironičnoj objavi, ali to mu nije pomoglo: prijavu policiji podnio je upravo Olaj, tvrdeći da je Gantar svojim tweetom vrijeđao policiju i policajce. U policijskoj odluci, koju je Gantar primio i objavio na Twitteru, navodi se da je njegova objava “pokrenula osjećaj povrijeđenosti kod žrtve, dr. Antona Olaja”. Gantar je, stoji u odluci, navodno počinio prekršaj iz članka 6. stavka 1. Zakona o zaštiti javnog reda i mira, u kojemu stoji: „Tko takvim ponašanjem provocira ili potiče na tuču ili se ponaša na drzak, nasilan, grub, uvredljiv ili sličan način ili progoni ili izazove osjećaj poniženja, prijetnje, štete ili straha, kaznit će se novčanom kaznom od 60.000 do 120.000 tolara.” Na temelju tog članka zakona Anton Olaj prijavio je i novinara Blaža Zgagu.

Slovenska javnost šokirana je kaznom Pavelu Gantaru. On je osobno policijsku odluku objavio na Twitteru, poprativši je kratkom napomenom “Članak 133”, čime je aludirao na zloglasni članak kaznenog zakona Jugoslavije koji je propisivao verbalni delikt, kazneno djelo javnog iskazivanja zabranjenih stavova i mišljenja. Gantar je objavio i da ne kani platiti kaznu. “To je apsurdno. Nevjerojatno je da se nešto takvo u ovoj zemlji može dogoditi”, komentirao je Gantar na Twitteru, dodajući da čeka obrazloženje prekršaja, a potom će iskoristiti odgovarajuće pravne lijekove. Njegov nasljednik na položaju predsjednika parlamenta Igor Zorčič na Twitteru je o policijskoj kazni Gantaru napisao kako “graniči sa zlouporabom službenog položaja ili službenih prava”.

Mnoge indicije sugeriraju da je u pravu Blaž Zgaga kad tvrdi kako Anton Olaj zloupotrebljava policijske ovlasti za represiju nad građanima i onima koji ne misle što i njegov šef Janez Janša, koji se već i u Europi pročuo kao političar blizak protivnicima demokracije, kakav je mađarski premijer Viktor Orbán. Blaž Zgaga, primjerice, ima prekršajni postupak kod iste policijske postaje koja je kaznila i Pavela Gantara, a u tom gradu živi Anton Olaj, već treći ravnatelj policije otkad je Janša u ožujku 2020. još jednom postao slovenski premijer. Olaj je, međutim, već drugi među njima koji nije karijerni policajac. Bio je šef policijske uprave u Novom Mestu, ali je premješten, a potom i umirovljen, kada se otkrilo da su njegovi podređeni zataškali prometnu nesreću jednoga svog kolege koji je pijan prouzročio prometnu nesreću u kojoj je teško ranjena trudnica.

No kada je Janša postao premijer, Olaj je iz mirovine vraćen na posao i najprije postavljen na političku poziciju državnog tajnika MUP-a, gdje je zamijenio političara Janšine SDS, koji je odstupio zbog još jednog skandala s vožnjom pod utjecajem alkohola. Ali, u siječnju 2021., Olaj je na mjesto ravnatelja policije doveden kao, očito, čovjek od povjerenja vlasti. Političko kadroviranje koje u policiji provodi Janšina vlada dovelo je i do ozbiljne parlamentarne istrage o političkim utjecajima na rad policije. Ta je istraga rezultirala izvještajem na šezdeset stranica koji konstatira da su iskusni policijski stručnjaci smijenjeni s odgovornih položaja te zamijenjeni politički podobnim administrativcima, od kojih su neki ranije, zbog prekršaja, bili čak i isključeni iz policije. Nije, uostalom, nikakva tajna da Janez Janša s godinama postaje sve bliži novoj ekstremnoj europskoj desnici, koju danas predvodi mađarski premijer Viktor Orbán, a koja ne preza ni od širenja mržnje prema drugima i drukčijima, čega su tradicionalne poslijeratne europske stranke desnog centra uglavnom bile oslobođene. Vrijedi se, naprimjer, prisjetiti kako je Zoran Janković, dugogodišnji gradonačelnik Ljubljane i kandidat za slovenskog premijera 2011. godine, još tada, prije više od deset godina, doživio neugodan napad Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) nakon što je na parlamentarnim izborima osvojio dva parlamentarna mjesta više od SDS-a. Taj je poraz SDS na svojim internetskim stranicama popratio komentarom da su za Jankovićevu stranku većinom glasali slovenski “novi državljani”, odnosno neslovenci koji govore “stranim akcentom”, na birališta su navodno dolazili “u trenirkama”, a protiv Janše ih je uvjerila ljevica tvrdeći da će Janša neslovence “potjerati u Bosnu”. Zoran Janković tada je ustvrdio da takvi komentari sadrže elemente “rasizma ili čak fašizma”, dok je tadašnji slovenski predsjednik Danilo Türk izjavio kako u Sloveniji treba “poraditi na političkoj kulturi i kulturi dijaloga” te osudio SDS-ov komentar izbora kao tekst koji prelazi granicu slobode govora jer ima elemente “govora mržnje”.

No, kako se čini, od rada “na političkoj kulturi i kulturi dijaloga” sljedećih godina nije bilo ništa – toliko malo da je prvi predsjednik neovisne Slovenije Milan Kučan prije mjesec dana javno upozorio kako “trebamo ostati osjetljivi u prepoznavanju znakova obnove fašizma”. Kučan je to izjavio u simbolički važnoj prigodi, 9. siječnja ove godine, na središnjoj svečanosti obilježavanja 80. obljetnice Dražgoške bitke, jedne od najvažnijih partizanskih bitaka na području Slovenije. “Živimo u situaciji u kojoj se svijet suočava s ozbiljnom prijetnjom epidemije kojom je teško upravljati”, rekao je Kučan, dodajući kako “ima zabrinjavajućih zadiranja u temeljne vrijednosti na kojima se temelje moderno demokratsko društvo i međunarodni pravni poredak“. „Nasljeđuju ih populizmi i nacionalizmi, antisolidarne suverenističke doktrine i egoizmi, unutar kojih ima sve više znakova oživljavanja fašizma“, kazao je Milan Kučan. „Ne smijemo zaboraviti“, nastavio je, „da je fašizam prerastao u državnu ideologiju i sredstvo militarističke politike s osvajačkim ratom i zločinima protiv čovječnosti korištenjem i zlouporabom mehanizama demokratske parlamentarne demokracije. I mi Slovenci bili smo meta te ideologije“. Zato, dodao je Kučan ne spominjući izrijekom Sloveniju, trebamo ostati osjetljivi u prepoznavanju znakova obnove fašizma. “Moramo skrenuti pozornost na takve pojave u novonastaloj situaciji i nazvati ih pravim imenom. Razumljivo, današnje slike fašizma nisu iste kao one iz poluprošle povijesti. Ali polazišta su ista“, rekao je. Jedno od tih polazišta svakako jest kriminaliziranje slobode govora, a kada to provodi policija i kada se na njenom udaru nađu i umirovljeni političari poput Pavela Gantara ili kritički novinari poput Blaža Zgage – tada je jasno da ne sluti na dobro.

Blaža Zgagu, baš kao i bivšeg predsjednika Parlamenta, progoni ravnatelj slovenske policije Anton Olaj. FOTO: gov.si