Hrvatski i rumunjski politički put ima brojne sličnosti – od tranzicije iz komunizma u demokraciju do euroatlantskog puta – a danas dvije zemlje blisko surađuju i “imaju slične ideje o tome gdje pripadaju”, poručio je u Zastupničkom domu rumunjskog parlamenta Gordan Jandroković.

“Mnogo je sličnosti u nacionalnim i političkim putovima Hrvatske i Rumunjske. Podsjećamo da su obje zemlje doživjele tranziciju iz komunizma u demokraciju. Takva je tranzicija bila vrlo zahtjevna i podrazumijevala je višestruku prilagodbu – mentalnu, socijalnu, političku i ekonomsku”, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora u obraćanju Zastupničkom domu rumunjskog parlamenta, nakon sastanka s Ion-Marcelom Ciolacuom, predsjednikom Zastupničkog doma.

“Za zajedničke ciljeve – ulazak u NATO i EU – bili smo spremni uložiti dodatne napore. I to nas također povezuje”, dodao je, podsjetivši da je Hrvatska na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. dobila pozivnicu za članstvo u NATO-u.

Danas je cilj obje zemlje pristupiti schengenu i OECD-u, a Jandroković je kazao kako se nada da će i Rumunjska s početkom 2023. biti primljena u schengen.

“Sa sigurnošću mogu reći da smo uspjeli izgraditi jedno iskreno, čvrsto i – vjerujem – dugovječno prijateljstvo”, kazao je Jandroković.

“Naše zemlje očito imaju slične ideje o tome gdje pripadaju. Također i o tome gdje pripadaju naši susjedi”, dodao je Jandroković, istaknuvši kako Hrvatska i Rumunjska žele da se zemlje zapadnog Balkana, Ukrajina i Moldavija pridruže Europskoj uniji.

Nakon sastanka s potpredsjednicom i vršiteljicom dužnosti rumunjskog Senata Alinom-Stefaniom Gorghiu kazao je novinarima kako su Hrvatska i Rumunjska prijateljske države bez otvorenih pitanja, dok postoji prostor za unaprjeđenje gospodarskih veza, pogotovo u pogledu energetike, vojne opreme i turizma – više od 100 tisuća rumunjskih turista posjetilo je Hrvatsku ovoga ljeta.

Ruski agresor i Slobodan Milošević

Jandroković je u svom govoru podsjetio da se Hrvatska morala izboriti ratom za svoju neovisnost zbog čega ima “poseban senzibilitet” za patnje ukrajinskog naroda.

“Obrasci agresora podsjećaju Hrvate na iste okrutne obrasce koje je Slobodan Milošević koristio prije 30 godina: od informacijske manipulacije do vojne agresije, od izbjegličke krize do činjenja ratnih zločina”, kazao je.

Pozdravio je “multidimenzionalnu podršku” Rumunjske Ukrajini – od prilagođavanja željezničke mreže do humanitarne pomoći i prihvata ukrajinskih izbjeglica.

“Znamo što znači imati prijatelje u teškim vremenima. S pomoću prijatelja poput Hrvatske i Rumunjske, Ukrajina će zasigurno dobiti ovaj rat”, zaključio je Jandroković.

Hrvatska manjina

Jandroković je podsjetio da u Rumunjskoj Hrvati žive od 14. stoljeća i da je riječ o “jednoj od najstarijih manjinskih hrvatskih zajednica na svijetu”.

„Oni su istinski pioniri interkulturnih kontakata i najdragocjenija poveznica između naših zemalja“, kazao je, dodavši kako mu je drago da je jedan od parlamentaraca u Zastupničkom domu i predstavnik hrvatske zajednice Slobodan Ghera, predsjednik stranke Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj.

Nakon sastanka s potpredsjednicom i vršiteljicom dužnosti rumunjskog Senata Alinom-Stefaniom Gorghiu Jandroković je kazao novinarima kako je Hrvatska „vrlo zahvalna“ Rumunjskoj na tretmanu hrvatske zajednice.

Jandroković će se u srijedu posjetiti Krašovane, hrvatsku zajednicu u mjestima Carasova (Karaševo), Clocotici (Klokotić) i Lupac (Lupak) u rumunjskom dijelu Banata.

Kasnije u utorak razgovarat će s premijerom Rumunjske Nicolaeom Ciucăom.