Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u utorak kako bi „bilo prirodno“ da se i predsjednik Republike Zoran Milanović pridružio obilježavanju Dana državnosti.

„Bilo bi prirodno da predsjednik bude ovdje, obilježavamo Dan državnosti, to je jedan od najvećih, ako ne i najveći državni praznik“, međutim, odabirom pokazujemo koje vrijednosti štujemo“, rekao je Jandroković nakon što je s premijerom Andrejem Plenkovićem položio vijence kod Spomenika domovini.

Predsjednik Milanović, koji ni ove godine ne sudjeluje u protokolu, ranije je rekao da ne priznaje 30. svibnja kao Dan državnosti jer da nema veze s pravim danom državnosti, nego se radi o “nasilju parlamentarne većine i ukidanju običaja zbog kaprica jedne osobe”.

U prvom desetljeću postojanja, Hrvatska je Dan državnosti slavila 30. svibnja, od 2001. do 2020. godine 25. lipnja, a od te godine ponovno ga slavi 30. svibnja.

Predsjednik Sabora ističe da je 30. svibnja bio je jedan od datuma koje je hrvatski narod prihvatio.

„ U 90-im godinama to je bio trenutak s kojim su se svi mogli identificirati, na žalost, početkom 2000., kad se promijenila vlast, potpuno nepotrebno se išlo mijenjati državne praznike i nakon toga dolazi do određene konfuzije“, kazao je.

„Mi smo donijeli odluku kao vladajuća većina da ponovno obilježavamo 30. svibnja kao Dan državnosti, neki se s time ne slažu, ali bez obzira na to trebali bi sudjelovati u proslavi, jer to to su odluke legalnih i legitimnih državnih institucija“, poručio je Jandroković.

„Mi smo ovdje kako bi iskazali zahvalnost svima koji su sudjelovali u izgradnji države, onima koji su donosili ključne odluke, hrvatskim braniteljima, predsjedniku Tuđmanu. To je naš odabir, predsjednik Republike očito ima neke druge odabire i to je do njega“, rekao je.

Izrazio je uvjerenje da će u godinama pred nama 30. svibnja svi prihvatiti kao Dan državnosti.

Pred nama su novi izazovi, ali ponosni na ono što smo ostvarili hrabro idemo dalje, poručio je Jandroković.

Naglasio je kako je 30. svibnja 1990. ishodišna točka nakon koje je postalo jasno da hrvatski narod želi samostalnu, suverenu, slobodnu državu, da  nakon 45 godina komunističkog, totalitarnog režima želi demokraciju, slobodu, višestranačje.

Sve te ciljeve, kaže, uspjeli smo ostvariti iako nije bilo lako, bili smo žrtva velikosrpske agresije, međutim zahvaljujući prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i hrvatskim braniteljima, ostvarili smo sve najvažnije ciljeve u tom prvom desetljeću hrvatske suverenosti.

Nakon toga se Hrvatska međunarodno afirmirala, ušla u NATO, EU, a ove godine postala članicom šengenskog prostora, eurozone.

Postali smo dio zapadnih integracija, dio svega onoga o čemu smo sanjali krajem 80-ih i početkom 90-tih godina, rekao je, te zahvalio svima koji su sudjelovali u tom projektu.

Vjerujem da smo ispunili ono što se očekivalo, u idućoj fazi treba raditi na jačanju standarda građana, unaprijediti zdravstveni i  pravosudni sustav, rješavati najteže pitanje, a to je demografija, poručio je predsjednik Sabora.