Novi set poruka iz mobitela bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma otkriva trag korupcije čak i u odabiru dobrovoljnog mirovinskog fonda jer poruke sugeriraju da je zbog te odluke netko imao korist od 800 000 kuna koje se mjesečno uplaćuju od lipnja 2019.

“Opet je po tvome. Za dobrovoljnu mirovinsku štednju izabrali smo Raiffeisen fond. Ja dobivam orlova muda s lentom.” Kratka je to i slikovita poruka koju je Krunoslav Jakupčić, tada predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, 11. ožujka 2020. u 14:29 poslao Jeleni Đugum, tada pomoćnici ministrice poljoprivrede Marije Vučković. Njih dvoje razmijenili su tijekom toga dana nekoliko kratkih poruka koje šire razmjere šokantnog načina upravljanja Hrvatskim šumama i bude sumnju na nezakonito odlučivanje i u tom segmentu poslovanja. Nacional je tijekom posljednjih tjedana objavio niz nevjerojatnih poruka koje je Jakupčić razmjenjivao s najužim krugom suradnika premijera Andreja Plenkovića, ali i s brojnim drugim visokim dužnosnicima.

Te poruke otkrile su nevjerojatne razine političkog uhljebljivanja i osnovanu sumnju na to da je najuži Plenkovićev krug trgovao utjecajem, da su Hrvatske šume plaćale dio troškova HDZ-ove kampanje, ali i da se Plenkovića pitalo za štošta – od zapošljavanja pripravnika za lovstvo do nabave softvera za Hrvatske šume, kao i da je Plenković s rektorom riječke katedrale dogovarao kvote trupaca za neke tvrtke iz Primorsko-goranske županije.

Bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić jedan je od osumnjičenih u aferi Vjetroelektrane te je zato i bio pod nadzorom istražitelja. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Novi set poruka iz Jakupčićeva mobitela otkriva trag korupcije čak i u onom segmentu poslovanja Hrvatskih šuma koji se ticao brige o pravima svojih zaposlenika. I to ne samo zato što se Jakupčić ironično požalio da je za potpisivanje ugovora s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim fondom dobio „orlova muda s lentom“, što neizravno sugerira da je netko drugi zbog te odluke imao opipljivu korist. Zadah korupcije prvenstveno se osjeti u načinu na koji se potom nastavila njihova prepiska. I to zato što je Jelena Đugum na opasku da je bilo po njenom kada je izabran Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond, Jakupčiću kratko odgovorila: „Nije, moj je Erste.“

Krunoslav Jakupčić na to joj je kratko replicirao: „Onda je Josipov fond.“

Jelena Đugum na to mu je kratko odgovorila: „E, to ne znam.“

Drugim riječima, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma i pomoćnica ministrice poljoprivrede lakonski se podbadaju tko je imao koristi od izbora dobrovoljnog mirovinskog fonda. Jelena Đugum rođena je 1973. u Zagrebu. Diplomirala je prehrambenu tehnologiju 1998. na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je na istom fakultetu 2007. doktorirala u području biotehničkih znanosti. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva počela je raditi 2005. kao stručna savjetnica za kakvoću hrane, a od 2006. kao načelnica Odjela za prehrambeno-prerađivačku industriju. Od 2008. do 2011. bila je zaposlena kao ravnateljica Uprave za sigurnost i kakvoću hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Bivša pomoćnica ministra poljoprivrede, a danas zaposlenica Hrvatske gospodarske komore, Jelena Đugum održavala je kontakte s Krunoslavom Jakupčićem. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Od siječnja 2012. godine do studenoga 2013. u Ministarstvu poljoprivrede radila je kao voditeljica Službe za označavanje kvalitete proizvoda, a od studenoga 2013. do prosinca 2016. godine kao viša savjetnica-specijalist. Potom je u Ministarstvu poljoprivrede obnašala dužnost pomoćnice ministra te je bila i predsjednica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za hranu. U lipnju 2022. Nacional je otkrio kako se ona našla u grupi zaposlenika Ministarstva koji su odlučili promijeniti poslovnu okolinu zbog narušenih odnosa s ministricom Marijom Vučković. Jelena Đugum trenutno radi u Hrvatskoj gospodarskoj komori. S Jakupčićem je u spomenutoj prepisci komentirala poslovnu odluku Hrvatskih šuma koja je „teška“ gotovo 10 milijuna kuna godišnje.

U kolektivnom ugovoru Hrvatskih šuma sa svojim zaposlenicima od 2. ožujka 2022. u članku 74. konstatira se da će tijekom njegova trajanja „poslodavac svakom radniku uplatiti u treći mirovinski stup 100 kuna mjesečno, odnosno, 1200 kuna godišnje, razmjerno broju mjeseci provedenih u radu kod poslodavca u godini u kojoj ostvaruje pravo na treći mirovinski stup. Poslodavac će razmotriti mogućnost dodatnih uplata u treći mirovinski stup na temelju postignutih ušteda materijalnih troškova poslovanja“.

Pravo zaposlenika Hrvatskih šuma na spomenutih 100 kuna mjesečno za dobrovoljni mirovinski stup uvedeno je 5. lipnja 2019., kada su Hrvatske šume i Hrvatski sindikat šumarstva sklopili Dodatak IV Kolektivnom ugovoru za radnike Hrvatskih šuma. U članku 6. Dodatka stoji: “Strane ovog Dodatka IV suglasne su da se iza članka 73. dodaje članak 73. a) koji glasi: ‘Poslodavac će svakom radniku počevši od 1. siječnja 2020. uplaćivati na račun dobrovoljnog mirovinskog fonda svaki mjesec iznos od najmanje 100 kuna. U 2019. Poslodavac se obvezuje svakom radniku na račun dobrovoljnog mirovinskog fonda uplatiti jednokratno iznos od 600 kuna, i to najkasnije do 31. prosinca 2019.”’

U Hrvatskim šumama zaposleno je približno 8000 radnika pa je lako izračunati da samo po toj osnovi tvrtka za zaposlenike godišnje izdvaja 9,6 milijuna kuna. Nacional je Hrvatske šume upitao kako je odabran spomenuti dobrovoljni mirovinski fond, a iz te su tvrtke odgovorili u ponedjeljak: “Sukladno obvezi iz Kolektivnog ugovora, trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. obvezalo se uplaćivati po 100 kn mjesečno u dobrovoljni mirovinski fond, s namjerom prelaska na zatvoreni fond nakon završetka pandemije. Izvršeno je istraživanje tržišta pri čemu je uočeno da je već oko 2000 zaposlenika HŠ kroz posljednjih 10-tak godina odabralo ovaj mirovinski fond.”

Tugomir Majdak državni je tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, a s Krunoslavom Jakupčićem dogovarao je sponzorstvo šahovskog turnira mira u Zagrebu. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

To dodatno pokazuje da je proces odluke o izboru spomenutog fonda manjkav, ali je doista bilo gotovo nemoguće raspisati javni natječaj za odabir najboljeg ponuđača zbog specifičnosti poslovanja tih fondova. No, tome se moglo doskočiti tako da su Hrvatske šume odlučile uplaćivati taj iznos radnicima uz uvjet da osobno odaberu fond u koji će uplaćivati novac i o tomu poslati dokaz poslodavcu. U protivom bi bili dužni novac vratiti. Izvor iz Hrvatskih šuma Nacionalu je otkrio da su i unutar tvrtke kolale razne priče o tomu koji je član Uprave profitirao od tog posla. S druge strane, intrigantno je i to što je Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond tijekom posljednjih godina poslovao s minusom. Primjerice, u razdoblju od polovice studenoga 2019. do polovice studenoga 2020. prinos je iznosio -1,34 posto, a od listopada 2021. do listopada 2022. -3,23 posto. Međutim, prigodnim statističkim manevriranjem i izračunima prosječnog prinosa od 2002. pa do današnjih dana, prinos doseže između četiri i pet posto. Tako se unutar Hrvatskih šuma pojavila i teorija prema kojoj se tom odlukom pokušalo utjecati na to da poslovni rezultati tog dobrovoljnog mirovinskog fonda budu poboljšani. S druge strane, vrlo je izvjesno, pa i poslovno logično, da bi svaka financijska institucija bila spremna honorirati nekoga tko bi joj donio ugovor koji bi joj osigurao 800 tisuća kuna mjesečno. Pa je to zapravo srž konteksta razmjene nekoliko živopisnih poruka o tomu tko je od tog posla profitirao, a tko „dobio orlova muda s lentom“.

Diskusija o dobrovoljnom mirovinskom fondu nije jedina tema o kojoj je Jakupčić diskutirao s Jelenom Đugum. Novi set dosad nepoznatih poruka iz mobitela Krunoslava Jakupčića otkriva i da rektor riječke katedrale monsinjor Matija Matičić nije jedini crkvenjak koji je intervenirao u poslovanje Hrvatskih šuma. U nastavku transkripta Jelena Đugum i Krunoslav Jakupčić dogovaraju poslove oko drva iz šumarije u Ozlju te dogovaraju sastanak u tamošnjem samostanu na kojem im se trebao pridružiti i gvardijan tog samostana. Očito su crkveni dužnosnici vrlo zainteresirani za problematiku oko drva pa se tako nakon rektora riječke katedrale, za drva iz Ozlja zainteresirao i gvardijan tamošnjeg samostana.

Ta diskusija nije samo živopisna, nego je očito bila i krajnje osjetljiva, i to do te mjere da je Jelena Đugum napisala da tema zbog koje treba Jakupčića nije za mobitel. Ta prepiska vođena je tijekom gotovo punih mjesec dana u razdoblju od 11. ožujka do 8. travnja 2020. i tekla je ovako:

Jelena Đugum: „Jesu OK papiri za Ozalj drva?“

Krunoslav Jakupčić: „Više nego OK.“

Jelena Đugum: „Dobro. Što sada s tim?“

Krunoslav Jakupčić: „Dat ću piliti. Opet ja…“

Jelena Đugum: „Daj da to netko od njih zna. Morat će brinuti oko …“

Krunoslav Jakupčić: „I gradonačelnica je danas lobirala. Most je njezin – gradski, a dvorac Hrvatskog zmaja. Neobično.“

Jelena Đugum: „Možda da se nađemo drugi tjedan na ručku. Samo nemoj da Zlatko opet plati“

Krunoslav Jakupčić: „Slažem se. Dosta mi ga je, ali možda ga u zadnji tren pozovem, čisto da mu se revanširamo.“

Jelena Đugum: „Može. Gvardijan neka svrati da nas posveti 🙏“

Jelena Đugum: „Daj dođi do dt TM“ (državni tajnik Tugomir Majdak op.a.)

16. ožujka 2020.

Jelena Đugum: „K, aj mi se javi kad mogneš radi četvrtka.“

Krunoslav Jakupčić: „Ajmo to odgoditi“

Jelena Đugum: „Ne odgađamo, nego premještamo za navečer. Bit će u samostanu, 19 h.“

26. ožujka 2020.

Jelena Đugum: „Trebam te uživo na 15 min. Večeras.“

Krunoslav Jakupčić: „Da li si i Ti na kolegiju? Malo sam prehlađen, možemo li ovako?“

Jelena Đugum: „Jesam, baš te zato te i trebam. Nije za mbt.“

Jelena Đugum: „Dođem ispod tvog stana.“

Krunoslav Jakupčić: „Nazovi kada si gotova pa negdje na Trešnjevci“

Jelena Đugum: „OK.“

31. ožujka 2020.

Jelena Đugum: „Sve te se čuje. Isključi mikrofon.“

2. travnja 2020.

Jelena Đugum: „Jesi živ? Kako si?“

7. travnja 2020.

Jelena Đugum: „K, što smo po pitanju Ozlja?“

Krunoslav Jakupčić: „Stoji, čeka, Vlada dala naputak da se malo stane s time za neprofitne udruge.“

8. travnja 2020.

Jelena Đugum: „Nisam te na kraju shvatila što s Ozljem? Ja bi da se nađemo Gvardijan, ti, Josip i ja u Samostanu ovih dana pa razjasnimo sve što je/nije moguće.“

Osim što je bio u kontaktu s aktualnom ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić bio je i u redovitom kontaktu s drugim visokopozicioniranim dužnosnicima Ministarstva poljoprivrede.

Poruke iz istrage protiv Krunoslava Jakupčića zbog njegove uloge u aferi Vjetroelektrane, a koje su u posjedu Nacionala, pokazuju zanimljive i vrlo živopisne detalje iz komunikacije koju je Jakupčić vodio s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom. Prepiska s Majdakom vrlo plastično prikazuje kako se dolazi do novca od sponzora za pojedina sportska natjecanja. Očito je da je jedan od glavnih uvjeta poznanstvo s vodećim ljudima državnih tvrtki, a u ovom slučaju to je Krunoslav Jakupčić.

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond tijekom posljednjih godina poslovao je s minusom. Od polovice studenoga 2019. do polovice studenoga 2020. prinos je iznosio -1,34 posto, a od listopada 2021. do listopada 2022. -3,23 posto. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Naime, iz transkripata njihove prepiske jasno se može vidjeti kako je Majdak tražio od Jakupčića da na sastanak primi vodstvo Zagrebačkog šahovskog saveza kako bi dogovorili sponzoriranje šahovskog Turnira mira, koji se u studenome 2018. održao u Zagrebu. Majdak u svojoj poruci navodi da je organizatorima potrebno 150 tisuća kuna, od kojih je HEP već dao sto tisuća.

Zanimljivo je kako je Jakupčić prvo ostavio na cjedilu šahiste te se zbog sastanka s bivšim ministrom Tomislavom Tolušićem nije pojavio na dogovorenom sastanku, ali je s Majdakom potom dogovorio drugi termin te je uz ispriku čak i predložio da se, ovoga puta izvan prostorija Hrvatskih šuma, održi sastanak s određenim Andrijom Fiamengom za kojeg Tugomir Majdak kaže da je “naš čovjek i prijatelj ministra Božinovića”.

12. veljače 2018.

Tugomir Majdak: „Kruno, može jedan sastanak s našim organizatorima ovog turnira oko potencijalnog sponzorstva? Prijatelju u 11 ti mj og je najveći šahovski turnir od osnutka hrvatske igrati će 6 domaćih i 6 međunarodnih velemajstora pokrovitelj je grad ZG i ostali, šahovski savez treba prikupiti 150 t kn od toga je HEP osigurao 100 t kn detaljnije kad izađe brošura šah turnir je Turnir mira koji se u hrvatskoj tj u zg održavao od 65.g pa nadalje thx“

Krunoslav Jakupčić: „U srijedu oko 12, ako odgovara. LP“

Tugomir Majdak: „Može, na sastanak u srijedu u 12 sati će doći Škare Nenad predsjednik šahovskog saveza grada Zagreba i Filip Kovačević podpredsjednik – jedan od direktora u Hrvatskim vodama. Hvala.“

Krunoslav Jakupčić: „OK“

14. veljače 2018.

Tugomir Majdak: „Danas dečki došli sukladno dogovoru, Vas nije bilo!?“

Krunoslav Jakupčić: „Bio sam kod Tolušića sasvim nepredviđeno, a kasnije na sprovodu prof. Krpanu. Tajnica mi nije ništa javila, ali ispričat ću se gospodi i otići k njima na sastanak. Samo bih Vas molio broj nekoga od njih. Isprika. Pozdrav“

Tugomir Majdak: „Molim Vas nazovite Andriju Fiamenga, on je mene zamolio. Naš čovjek i prijatelj od ministra Božinovića.“

Krunoslav Jakupčić: „Dogovorili smo se za susret, uz moju ispriku.“

Tugomir Majdak: „Hvala Vam.“

Nikola Cutuk/PIXSELL

14. prosinca 2018.

Tugomir Majdak: Poštovani, Javljam se zbog one procjene za Maria Cikojević. Procjenu radi Ivan Melvan iz Hr. Šuma-Split. Hvala ti!“

23. siječnja 2019.

Tugomir Majdak: „Poslao mail. Dobio?“

Krunoslav Jakupčić: „Tugomir, to nema veza s Hrvatskim šumama. Klarin je ‘igrač’. To su odnosi između Šuma GM-a i Klarina, a ne s Hrvatskim šumama.“

Tugomir Majdak: OK