Upravni sud Republike Hrvatske je u upravnom sporu, u kojem je bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić tužio Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 28. travnja 2023. godine, po sucu Ivanu Levaku, presudio protiv Jakupčića i odbio njegov tužbeni zahtjev za poništavanjem odluke Povjerenstva od 23. rujna 2022. Upravni sud je odbio i Jakupčićev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Bivši dužnosnik i bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma javnosti je poznat iz niza transkripata razgovora i po većem broju SMS poruka, i tako stvorenih afera, s najužim krugom suradnika premijera Plenkovića. Naročito je ostao zapamćen po dopisivanju i servilnom savjetovanju s glasnogovornikom Plenkovićeve vlade Markom Milićem, u vezi zapošljavanja jednog pripravnika lovstva, o čemu je Nacional u više navrata detaljno izvijestio hrvatsku javnost, prvi put 31. siječnja 2023. Dakle, upravo taj bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma je tjedan dana kasnije, 6. veljače 2023., podnio tužbu Upravnom sudu u Zagrebu tražeći poništavanje odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kojom je utvrđeno da je prihvaćanjem plaćanja troškova obrane u postupku koji se pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić „zlouporabio ugovoreno pravo na naknadu troškova odvjetničkog zastupanja proizašlo iz članka 9. stavka 2. alineja 7. Ugovora o vođenju poslova društva sklopljenog u prosincu 2017. godine“. Povjerenstvo je ustvrdilo da je tako Jakupčić povrijedio članak 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Zbog navedene povrede, Povjerenstvo je dužnosniku Jakupčiću izreklo sankciju „iz članka 42. stavka 1., podstavka 2. ZSSI-a, obustave isplate dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 20.000 kuna, koja će trajati 10 mjeseci i izvršit će se u 10 jednakih uzastopnih mjesečnih obroka, svaki u pojedinačnom iznosu od 2.000 kuna“.

Odvjetnik Vladimir Terešak zastupa Krunoslava Jakupčića u više raznih sporova. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Ni tako blaga izrečena sankcija Povjerenstva nije spriječila Jakupčića da Povjerenstvo tuži Upravnom sudu, pobijajući odluku Povjerenstva da „tuženik nije postupao u skladu s postupovnim pravilima“, „nisu pravilno primijenjene materijalno pravne odredbe, te činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, odnosno i iz provedenih dokaza izveden je pogrešan zaključak o meritumu stvari“, naglasilo se u tužbi koju je u Jakupčićevo ime podnijelo Odvjetničko društvo Terešak & Partneri. Odvjetničko društvo je tužbu zasnivalo na tvrdnji da je Povjerenstvo temeljem odredbi članka 7. ZSSI donijelo zaključak da je „tužitelj (Jakupčić) neosnovano primio sredstva od strane trgovačkog društva Hrvatske šume u visini od 43.000 kuna, tijela javne vlasti u kojem obnaša javnu dužnost predsjednika uprave, za svrhu plaćanja troškova obrane pred USKOK-om“. Dakle, plaćanja upravo odvjetničkih usluga Vladimira Terešaka. „Tuženikovo tumačenje odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kao i odredbe članka 9. Ugovora o vođenju poslova društva, zaključenog između tužitelja (Jakupčića, op.a.) i društva Hrvatske šume, potpuno je pogrešno. Osim toga, propisana sankcija neprovediva je i nezakonita“, tvrdio je odvjetnik Vladimir Terešak iz tog odvjetničkog društva koje su Jakupčić i Hrvatske šume ovlastile i za obranu u predmetnom kaznenom postupku koji se protiv Jakupčića vodio i pred USKOK-om. Utoliko je u tužbi Upravnom sudu odvjetnik Terešak naglasio kako „tužitelj ističe da je predmetni kazneni postupak, koji se pred USKOK-om vodio protiv tužitelja, pokrenut u odnosu na tužitelja kao predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, a ne u odnosu na tužitelja kao privatnu osobu. Djela koja se stavljaju na teret tužitelju su u kaznenom postupku koji se vodi pred USKOK-om, sadržajno neodvojivo povezana s djelatnosti Hrvatskih šuma. Naime, dio dokumentacije vezane za projekt vjetroelektrane, koji je predmetom kaznenog postupka, izrađuje se, priprema i odobrava upravo u Hrvatskim šumama, a konačnici svu tu dokumentaciju potpisivao je upravo tužitelj kao zakonski zastupnik, odnosno kao predsjednik uprave Hrvatskih šuma“.

O tome da je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić naredio da mu troškove odvjetnika koji su ga zastupali u aferi Vjetroelektrane, gdje je osumnjičen s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac protežirao i nezakonito pomogao tvrtku C.E.M.P. Milenka Bašića, tvrtka plaća na privatni račun, Nacional je izvijestio javnost još 26. travnja 2022. Za Jakupčića i one koji su ga postavili na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih šuma sve to nema veze. Zato je odvjetnik Terešak u tužbi tvrdio da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa „povrijedilo presumpciju nevinosti na štetu tužitelja te je pozivom na odredbe članka 291. Kaznenog zakona, već ocijenilo da je tužitelj počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret u kaznenom postupku koji u vrijeme izdavanja predmetne fakture i plaćanja iste, nije bilo u fazi potvrđivanja optužnice“. I dalje „da nema subjektivne krivnje tužitelja proizlazi već iz same činjenice da nije donijeta pravomoćna presuda, kojom bi tužitelj bio proglašen krivim za počinjenje bilo kojeg kaznenog djela. Također, predmetna faktura od strane odvjetničkog društva Terešak & Partneri nije izdana tužitelju, već društvu Hrvatske šume“.

Bivši predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić osumnjičen je u aferi Vjetroelektrane, a njegov odvjetnik Vladimir Terešak, kojem je Jakupčić trošak zastupanja u iznosu 43 tisuće kuna platio na račun Hrvatskih šuma, tvrdi da su djela koja mu se stavljaju na teret sadržajno neodvojivo povezana s djelatnosti Hrvatskih šuma. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pred Upravnim sudom je ustrajalo kako „ne spori činjenicu da je provedbom članka 9. Ugovora o vođenju poslova društva jasno i decidirano navedeno kako tužitelj (Jakupčić, op.a.) ima pravo na troškove angažmana odvjetnika i naknade kazni za slučajeve kada Uprava društva snosi sankcije kao odgovorna osoba u pravnoj osobi bez subjektivne krivnje predsjednika Uprave“. Međutim, Povjerenstvo ističe „kako se u konkretnom slučaju odredba članka 9. predmetnog Ugovora nje mogla primijeniti na tužitelja, budući da je izostavljen element ‘subjektivne krivnje’“. Povjerenstvo je ustvrdilo da navedeno kazneno djelo koje se stavlja na teret Jakupčiću „predstavlja jedno od korupcijskih kaznenih djela, a njegova posebnost je upravo u činjenici da ga mogu počiniti samo i isključivo službene i odgovorne osobe, koje na različit način iskorištavaju dane ovlasti ili položaj i time sebi ili drugome pribavljaju korist, odnosno prouzrokuju štetu“. Slijedom toga, Povjerenstvo je ustvrdilo da činjenica da se kazneni postupak vodi u odnosu na dužnosnika kao predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, a ne u odnosu na dužnosnika kao privatnu osobu ne znači da se „automatizmom na dužnosnika primjenjuje odredba članka 9. Ugovora o vođenju poslova društva, budući da je upravo jedan od preduvjeta za počinjenje navedenog kaznenog djela postojanje određenog položaja / dužnosti iz kojih proizlaze ovlasti za koje postoji sumnja da se zloupotrebljavaju“. Stoga je Povjerenstvo pred Upravnim sudom istaklo „da je potrebno razlikovati situaciju, u kojoj trgovačko društvo Hrvatske šume plaća troškove tužitelju protiv kojega se vodi postupak u kojem mu se stavlja na teret upravo činjenica da je koristio taj svoj položaj za osobnu korist ili korist druge osobe, od situacije kada bi recimo tužitelj (Jakupčić, op.a.) kao predsjednik Uprave bio tužen na naknadu štete zbog ozljede radnika“. Zato je Povjerenstvo ustrajalo u tvrdnji da je Jakupčić „zloupotrijebio svoja posebna prava, kada mu je troškove obrane, suprotno članku 9. ranije citiranog Ugovora, podmirilo društvo Hrvatske šume d.o.o., u kojem obnaša dužnost predsjednika Uprave“. Povjerenstvo je istaklo kako je u trenutku optužbe za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti jasno da se radi o kaznenom djelu „koje nije moguće počiniti bez postojanja subjektivne odgovornosti“ te stoga Povjerenstvo smatra da je „u trenutku troškova obrane tužitelj troškove dužan podmiriti sam, budući da se ne može pozvati da odredbu članka 9. Ugovora“.

Odvjetničko društvo Terešak & partneri tužbu je zasnivalo na tvrdnji da je Povjerenstvo donijelo zaključak da je Krunoslav Jakupčić neosnovano primio 43 tisuće kuna od trgovačkog društva Hrvatske šume. FOTO: Nacional

Kod donošenja odluke u ovom predmetu, Sud je polazio od sadržaja pobijane odluke Povjerenstva od 23. rujna 2022., u kojoj je utvrđeno, prvo, da je prihvaćanjem plaćanja troškova obrane u postupku koji se vodio pred USKOK-om, „dužnosnik Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. zlorabio ugovoreno pravo na naknadu troškova odvjetničkog zastupanja proizašlo iz članka 9. Ugovora o vođenju poslova društva, sklopljenog u prosincu 2017. godine, čime je došlo po povrede članka 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa“. Drugo, Upravni sud je presudio da se Jakupčiću zbog toga izriče sankcija obustava isplate dijela neto mjesečne plaće u ukupnom iznosu od 20.000 kuna, na način kako je to odlučilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, temeljem postupka pokrenutog protiv Jakupčića još 10. rujna 2021., dok je bio predsjednik Uprave Hrvatskih šuma. Upravni sud nije prihvatio dostavljenu argumentaciju i obranu odvjetnika Vladimira Terešaka, a prihvatio je argumentaciju Povjerenstva u ovom slučaju. „Uvidom u odredbe Kaznenog zakona, Povjerenstvo je utvrdilo da se članak 291. stavak 1. i 2. odnosi na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Člankom 7. ZSSI, koji određuje zabranjena djelovanja dužnosnika, propisano je da je dužnosnicima zabranjeno zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti. U konkretnom je slučaju, dužnosnik primio sredstva od trgovačkog društva Hrvatske šume u visini od 43.000 kuna… za svrhu plaćanja troškova obrane u postupku pred USKOK-om“, ustvrdio je Upravni sud jasno praveći distinkciju da se protiv tužitelja (Jakupčića, op.a.) kao osumnjičene osobe pred USKOK-om vodi postupak „glede kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291., ali ne i protiv Hrvatskih šuma“, i da „treba naglasiti da je pobijana odluka (Povjerenstva, op.a.) donesena 23. rujna 2022. godine te da je mandat tužitelja trajao prema Ugovoru o vođenju poslova Društva do 20. studenog 2022. godine“.

Samo letimičan pregled naslova od početka ove godine kazuje da je ime Krunoslava Jakupčića često bilo na udarnim strancima i vijestima medija, prvenstveno Nacionala. Ovaj magazin je 31. siječnja 2023. upozorio na transkripte mobitela donedavnog šefa Hrvatskih šuma i sadržaj poruka koje otkrivaju masovnu trgovinu utjecajem u kojoj su osim Jakupčića, sudjelovali i glasnogovornik Vlade Marko Milić i najuži krug suradnika i osoba od povjerenja premijera Plenkovića.

Jakupčić je servilno molio Marka Milića da pita Plenkovića smije li zaposliti jednog pripravnika lovstva. Milić se zbog toga dugo i na široko opravdavao, ne osporavajući autentičnost objavljenih poruka iz Nacionalova teksta.

Nacional je još u travnju prošle godine otkrio da je Jakupčić naredio da mu troškove odvjetnika u aferi Vjetroelektrane plaćaju Hrvatske šume, zbog čega ga je kaznilo Povjerenstvo za sukob interesa. FOTO: Nacional

Transkripti su otkrili kako je Jakupčić činio usluge i ministru gospodarstva Davoru Filipoviću, predsjedniku Ureda premijera Zvonimiru Frki Petešiću, glavnom tajniku HDZ-a Krunoslavu Katičiću, ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.

Nacional je 14. veljače 2023. objavio kako je rektor riječke katedrale, mons. Matija Matičić, u svojim porukama Krunoslavu Jakupčiću zahvaljivao na ugovorima i pomoći za tvrtku Cedar iz Vrbovskog, kojom prilikom se pozivao na osobu imenom Andrej. Sve je to bio Jakupčićev doprinos i uvod u aferu A.P.