Povjesničar Tvrtko Jakovina bio je gost u petak u programu N1 Televizije gdje je govorio o zamolnicama koje su stigle iz BiH, a tiču se vojno-redarstvene operacije Bljesak.

Smatra da se nismo još počeli ni suočavati s onime što se dogodilo.

“Meni se čini da, kao što je i general Miljavac rekao, da će biti druga opcija, a to je da se hrvatsko pravosuđe izjasni o tome. Svi koji su devedesetih godina barem kratko živjeli i odrastali u tom dijelu Hrvatske, znaju što se tamo događalo. Tu je moralo biti žrtava. Kao što smo čuli, rat nije balet. U našem kontekstu i ovih dana su bile ponovljene riječi koji su tu vidjeli veliku globalnu igru, za koju ja mislim da ne postoji”, rekao je Jakovina.

Ističe da je normalno da hrvatska vlast štiti hrvatske interese, ali da postoje možda i interesi eventualno stradalih nevinih o čemu bi trebalo doći do sudskog pravorijeka.

“Srpska strana u Bosni i Hercegovini će morati pogledati i sebe i što su činili hrvatskim gradovima. Vi tu nemate čistu stranu jer je doista bio rat. Ratovi nisu baleti u svim slučajevima, bez obzira na to jesu li se neke strane branile. Ovo je jedno otvoreno pitanje i ovo pitanje će biti zanimljivije za analitičare ili povjesničare rata. Ne vjerujem da se to može na zadovoljavajući način riješiti”, kazao je.

Jakovina smatra da je reakcija na zamolnice bila presnažna.

“Ona koja je došla od predsjednika Milanovića pa se onda nastavilo. Gotovo sve karte su jasne i ishod toga je jasan. Mi imamo zapravo dva smjera naše vanjske politike – jedan je prema Srbiji, a jedan prema Bosni i Hercegovini. U jednoj situaciji smo nešto nadmoćniji i ja bih rekao da je to ova situacija”, kaže.

Bljesak se, kaže Jakovina, dogodio zaista bljeskovito.

“Ako pogledajte taj jedan klin koji se zabio prema Papuku, vi niste mogli očekivati da s milijun stanovnika koji su bili prema istoku, da bi nekakav prostor s glavnim gradom u Okučanima mogao na bilo koji način presijecati. Čini mi se, pa i ne djeluju ovi generali osobito zabrinuti. Ako je došlo nekoliko stotina stranica iz BiH, onda bi bilo najbolje da se stvar izanalizira. Ja ne bih bio posebno zabrinut i ne djeluju mi posebno zabrinuti”, rekao je.

Operacije Maestral 2 i Južni potez

Govoreći o operacijama Maestral 2 i Južni potez, istaknuo je da rat u Bosni i Hercegovini ne bi završio da nije bilo tih operacija.

“Drugo, rat u Hrvatskoj bi se puno više nastavio. Taj rat je imao brojne elemente građanskog rata, ali je to bio rat u kojem su postojale određene jasne strane. To je ono što bi trebalo imati u kontekstu s operacijama koje su se vršile na bosanskohercegovačkom teritoriju”, kazao je.

Komentirao je i odnose Francuske i Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.

“Bio je to puno krvaviji balet nego što su bili ratovi koji su slijedili. Imali su jednu olakotnu okolnost, a to je bio hladni rat. To je pomoglo Nijemcima i Francuzima, ali kada je prestao hladni rat, nije prestala dobra suradnja. Francuska i Njemačka i danas zajedno vrlo često nastupaju. U tom smislu smo mi daleko zaostali. Mi smo sada toliko dugo iza rata, ali nemamo osjećaj da se bilo što može sa srpske strane dok su političari koji su bili tamo devesetih. S druge strane, nije ni da smo mi baš ponudili suradnju”, ističe.

Inzkov zakon o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici

Komentirajući donošenje tog zakona, Jakovina kaže da je sam Milorad Dodik rekao da neće priznati laž koja se tamo zbiva i da on time samo nastavlja retoriku koja traje 25 godina.

“To su već viđene točke. Nije se tu dogodila nova podjela, niti se posebno produbila. U isto vrijeme, BiH se prazni i dolazi do jednog totalno zasićenja ljudi koji nemaju nikakvo povjerenje u državu. Mislim da je bolje da je donesen takav zakon. Je li to bio korak naprijed, u ovom trenutku ne mislim da je to bio korak naprijed”, rekao je.

Prokomentirao i je i formiranje mini Schengena.

“Ja mislim da je tu Albanija ključna, jer ona može biti najvažniji faktor. Kad to sve skupa maknete, odnosi koji postoje između tih pojedinih zemalja, ne jamče neku sretnu budućnost. Možda će to pomoći trgovini. U regiji gdje je Grčka ucjenjivala susjednu Makedoniju zbog imena i sa situacijom o kojoj Hrvatska najmanje govori i koja je zabrinjavajuća, a to je vlast u Crnoj Gori. Ne vidimo da se o tome previše govori”, kazao je.

“Dobro je da je Crna Gora ušla u NATO, ali to nije dovoljno. Nama je u interesu proeuropska zemlja na našoj granici. Nama je u intresu taj tip politika i trebali bismo biti upoznati s tim detaljima”, dodao je.