Tisuće ugostitelja, konobara, barmena, kuhara i ostalih nakon mjesec i pol od početka primjene mjera za sprječavanje širenja epidemije Covid-19 vraća se na posao, a prvog dana rada, u ponedjeljak otvorilo se oko 50 posto ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, ističe Vedran Jakominić iz Nacionalne udruge ugostitelja i Udruge Glas poduzetnika.

“Prve grube prve procjene s terena ‘kažu’ da se jutros otvorilo oko 50 posto od ukupno oko 35 tisuća ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj. Nisu svi ugostitelji stigli pripremiti objekte za otvaranje, neki zbog nedostatka novca, neki zbog mjera zaštite zdravlja u ‘lockdownu’, a ni oni koji rade sezonski te skuplji restorani. No, očekujemo da će se s normalizacijom situacije oko Covida-19 u idućim tjednima otvoriti i ostali. Njihovo poslovanje će ovisiti o potražnji i prometu, u čemu za sada još nemamo veća očekivanja, osim da ‘držimo glavu iznad vode'”, ističe u razgovoru za Hinu Jakominić.

Ni on sam kao ugostitelj nije stigao još sve posložiti u svom objektu za otvorenje, ali smatra, kao i u udrugama koje predstavlja, da se mjere stožera mogu ispuniti te pohvaljuje državu da je do sada oko toga “dobro odigrala”.

Ipak, zbog mjera fizičke distance i drugih, uključujući i raspored stolova s razmakom od metar i pol, ugostiteljski objekti, i mali i veliki, zapravo se vraćaju u pogon i rad s oko dvostruko manje kapaciteta (stolova, stolica i drugog), a to će tako vjerojatno ostati do daljnjeg, pa se ne može očekivati veći promet, pogotovo ne onakav kakav je bio prije mjera zatvaranja.

Za radno vrijeme od 6 do 23 sata kaže da je ugostitelje zadovoljilo.

Cijene većinom ostaju kao do sada

S obzirom da u Hrvatsku još ne mogu strani turisti, ugostiteljstvo na Jadranu zasad okrenuto je samo domaćem gostu. Jakominić ističe da domaći gosti stvaraju oko 50 posto ukupnog godišnjeg ugostiteljskog prometa i uvijek su važni.

Što se tiče cijena, kaže da su teška tema i da će biti određivane individualno. “Kako su u ugostiteljstvu cijene  ‘elestične’, pa samo deset posto rasta može značiti i deset posto manje promet, vjerujem da će svi biti pažljivi oko eventualnog poskupljenja. Treba imati u vidu i da su ugostitelji za prilagodbu prostora ovim novim uvjetima, uložili određena sredstva u dezificijense, rukavice, maske, plastične menije, cjenike i drugo”, kaže Jakominić.

Iznosi pritom i procjene da su se ulaganja ugostitelja za prilagodbu mjerama kretala od oko deset do i više tisuća kuna, no da će cijene većinom ostati kao do sada, bez obzira ne teškoće, jer i građanima pada kupovna moć uslijed ove krize i nikome nije cilj da nema gostiju.

Svi će se nastojati što bolje pridržavati zadanih mjera, pa i higijenskih, koji su, po ocjeni Jakominića i udruge ugostitelja, u Hrvatskoj i inače na visokoj razini, uključujući i kuhinje i sanitarne čvorove i druge prostore u ugostiteljskim objektima, a sada se to i pojačava, uz edukaciju zaposlenih i vidljive oznake po objektu.

Oko 120 tisuća zaposlenih sigurno do 1. lipnja

Po Jakominićevim riječima, u ugostiteljstvu Hrvatske zaposleno je oko 120 tisuća ljudi, što je više od polovine svih ukupno zaposlenih u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti u Hrvatskoj. Kaže i da su ti ljudi sigurni s poslom i plaćama do 1. lipnja, jer do tada su na snazi i mjere države pa i lokalnih vlasti za pomoć gospodarstvu.

“‘Medeni mjesec’ traje do početka lipnja, a onda će se vidjeti hoće li biti produženja nekih mjera ili ne, i kako će se kretati promet u ugostiteljstvu da bi se mogle isplaćivati plaće i drugi troškovi. Ugostitelji ne očekuju dobit ove sezone niti ove godine, a plaće će ovisiti o prometu. Nisam siguran da će to biti baš toliko da nećemo morati smanjivati plaće, ali nadamo se da neće niti biti otpuštanja, iako na žalost neće biti ni novog zapošljavanja”, kaže Jakominić.

Poručuje i da je sada ugostiteljima iznimno važno da mogu dobiti povoljne kredite te napominje da, iako snažno najavljivani od strane HAMAG-BICRO-a i drugih institucija, njihova realizacija se usporena i i teško ih je dobiti.

“Realizacija tih kredita koji su obećavali u roku do 48 sati, sada je usporena, a realizirano je tek 13 posto te linije. Bez toga nećemo moći spasiti svoja poslovanja, a i banke su stale s kreditiranjima te se već sada događa da neki ugostitelji nemaju za platiti struju. To je problem, baš kao i uvoz. Treba poticati domaću hranu i pića u objektima i potrošnju na to, jer će se i tako više novca ‘rotirati’ u zemlji”, zaključio je Jakominić.