Nacional je zaprimio službeni odgovor Hrvatskog registra brodova, nadležne javne ustanove koja obavlja poslove od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, iz kojega je vidljivo da je HRB na vrijeme, dakle, prije kupovine trajekta „Glykofilousa IV“ od grčkog brodovlasnika, obavijestio Upravu Jadrolinije da taj brod ne udovoljava elementarnim kriterijima za plovidbu Jadranom, čak ni najzaštićenijim morskim područjem „klase D“ – od Splita do Supetra na otoku Braču. Time je potvrđeno sve na što je Nacional u nekoliko navrata od ljeta prošle godine upozoravao – Uprava Jadrolinije „obnavlja“ svoju flotu kupovinom starih, isluženih i skupo plaćenih trajekata grčkih brodovlasnika, od kojih su neki prema Direktivi EU-a nepodobni za plovidbu nacionalnim vodama RH. Nacional je zamolio ravnatelja Hrvatskog registra brodova Damira Roju da nam, s obzirom na obvezu zakonskog transparentnog poslovanja, ta javna ustanova odgovori na pitanja u vezi s kupovinom trajekta „Glykofilousa IV“, koji se u Jadrolinijinoj floti sada zove „Sv. Duje“. Iz Hrvatskog registra brodova jasno su odgovorili: „HRB je uvidom u brodske dokumente izdane od pomorske uprave Grčke, što je kasnije potvrđeno kroz odgovarajući prigodni pregled, utvrdio da je brod certificiran za ‘lučko područje’, pri čemu ne udovoljava europskoj Direktivi i pripadajućoj Delegiranoj uredbi Komisije (EZ), a o čemu je Jadrolinija dovoljno unaprijed i prije nabave broda bila odgovarajuće obaviještena. Također, nakon provedene detaljne analize Hrvatskog registra brodova, JADROLINIJA je odgovarajuće obaviještena o činjenici kako je u svrhu usklađivanja stanja na brodu s navedenim EU normama za plovidbu u RH kao brodu ‘klase D’ (klasa brodova koja udovoljava zahtjevima za linijsku plovidbu na relaciji Split – Supetar), potrebno izvršiti značajne preinake prije izdavanja bilo kakvih plovnih isprava“, kaže se u dopisu HRB-a kojim se otkrivaju i potvrđuju nove, javnosti dosad nepoznate pojedinosti.

„Sva tri broda, trajekt ‘Sv. Duje’, brodovi ‘Vela Luka’ i ‘Unije’, imaju velikih nedostataka i određenih problema, koji se već četiri mjeseca pokušavaju ukloniti u brodogradilištima u Kraljevici, Kostreni i Malom Lošinju. Jadrolinijine brodove, posebno ‘Sv. Duju’ i ‘Vela Luku’, čekaju ozbiljne nadogradnje i preinake, koje će zahtijevati i značajna financijska sredstva. S obzirom na složenost zahvata, nitko ne zna kad bi oni mogli početi ploviti. ‘Sv. Duje’ i ‘Vela Luka’ sigurno neće na najfrekventnijim linijama Split – Supetar i Split – Vela Luka – Ubli na Lastovu zaploviti na ljeto ove godine“, rekao je Nacionalu dugogodišnji brodograđevni stručnjak i savjetnik, ugledni hrvatski pomorski ekspert. „Nadam se da ćemo jednom dobiti odgovor na pitanje što je toliko začudnoga bilo u trajektu ‘Glykofilousa IV’, koji je plovio na kratkoj 1,5 nautičkih milja dugoj liniji unutar luke grčkog Perama, i zašto je Uprava Jadrolinije baš njega kupila za 7,7 milijuna eura, skupo ga platila, pa će u dogradnju i preinake ‘Sv. Duje’ uložiti oko 5,5 milijuna eura“, naglasio je Nacionalov sugovornik. „Bit će to neopravdano vrlo skup brod. Time je Uprava Jadrolinije ozbiljno prekršila norme europske Direktive o obvezujućoj sigurnosti plovila za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi. Osim novca za preplaćenu kupovinu, Uprava Jadrolinije odlučila je za prilagodbu plovidbi Jadranom tih triju brodova potrošiti još dodatnih najmanje 12 milijuna eura, skoro iznos ravan cijeni izgradnje novog trajekta“, upozorava naš brodograđevni stručnjak i savjetnik.

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta stoji iza kupnje polovnih grčkih brodova za koje je ta tvrtka izdvojila značajna sredstva dok proizvodnja električnih brodova kasni. FOTO: Nel Pavletic/PIXSELL

S druge strane, „koncem prošle godine nije započela u više navrata najavljivana gradnja triju putničkih brodova na električni pogon, s korištenjem električne energije pohranjene u baterijama, procijenjene vrijednosti nabave 45 milijuna eura. Iako je natječaj završen i odlukom Uprave Jadrolinije, pod čudnim okolnostima odabrano je brodogradilište ‘Dalmont’ iz Kraljevice kao graditelj brodova, potpisa konačnog ugovora s brodogradilištem i početka gradnje triju brodova na električni pogon, financiranih europskim novcem iz Fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine – još uvijek nema. U Rijeci se sve glasnije govori da s tim poslom i natječajem nešto nije u redu pa se sve češće čuje da je zbog mogućih zloupotreba za ovaj slučaj zainteresiran i Ured europskog javnog tužitelja“, naglasio je drugi Nacionalov sugovornik, stručnjak za korištenje zelenih tehnologija i sredstava iz fondova EU-a u pomorstvu i brodarstvu.

Dakle, zadnjeg dana listopada 2023. godine hrvatska javnost je priopćenjem obaviještena da su „Jadrolinijine prinove kupljene u Grčkoj stigle na Kvarner – u brodogradilište u Kraljevici je doplovio ‘Sv. Duje’, a u remontno brodogradilište u Malom Lošinju uplovio je brod ‘Unije’. Brod ‘Sv. Duje’ je 107 metara dugi grčki trajekt ‘Glykofousa IV’, prihvata 780 putnika i 130 vozila, star sedam godina, ali je namijenjen za plovidbu lukama i zaštićenim morskim područjima. Hrvatski registar brodova tvrdi da ne udovoljava zahtjevima za plovidbu nacionalnim vodama Republike Hrvatske, čak ni za liniju Split – Supetar za koju je, navodno, namjenski kupljen. U dopisu Hrvatskog registra brodova se ističe: „Europska Direktiva iz 2009. godine dopunjena Delegiranom uredbom Komisije EU-a iz 2020. godine, propisuje obvezujuća sigurnosna pravila i norme zemlje članice EU-a. Predmetna Direktiva i Delegirana uredba ne odnose se na brodove koji plove u tzv. lučkom području, u kojem je m/b ‘Sveti Duje’ plovio dok je bio pod grčkom zastavom. Linijski promet u RH ne predviđa putovanje u ‘lučkom području’ te stoga svi brodovi u linijskom prometu moraju potpuno udovoljiti odredbama Direktive i Delegirane uredbe te sigurnosnim pravilima i normama kao putnički brodovi ‘klase D’, odnosno, ‘klase C’ (brodovi na linijama za vanjske otoke).“ Iz dopisa HRB-a jasno se vidi da brod ‘Sv. Duje’ nije certificiran, izgrađen ni projektiran za nacionalnu plovidbu bilo koje članice EU-a. Ali i da ne postoje nikakvi „posebni pravni propisi i zahtjevi Hrvatskog registra brodova“, kojima se brod „Sv. Duje“, a ni drugi brodovi na „doradi i prilagodbi“ u brodogradilištu Kraljevica i drugim kvarnerskim brodogradilištima, moraju prilagoditi.

Uprava Jadrolinije ‘obnavlja’ svoju flotu kupovinom starih, isluženih i skupo plaćenih trajekata grčkih brodovlasnika, a samo za brod ‘Glykofilousa IV’, koji se u Jadrolinijinoj floti sada zove ‘Sv. Duje’, plaćeno je 7,7 milijuna eura, dok će se za preinake potrošiti još 5,5 milijuna. FOTO: Nacional

„Postoje samo standardi, pravila i norme Direktive EU-a i Delegirane uredbe, kojih se Jadrolinija od početka nije pridržavala. Ne poštujući odredbe Direktive, Uprava Jadrolinije je potpuno svjesno kupila taj brod koji ne udovoljava normama nacionalne plovidbe i potpuno svjesno stvorila dodatni trošak njegove dogradnje i prilagodbe europskim standardima, težak oko 5,5 milijuna eura, pri tome javnosti lažno prikazujući da se radi o nekim posebnim zahtjevima HRB-a koji ne postoje“, objasnio je naš pomorski i brodograđevni stručnjak.

Zašto je Uprava Jadrolinije to napravila? „To možemo samo nagađati ili sumnjati da se radilo o namjeri pogodovanja ili ostvarenja posebne dobiti iz moguće pogodovano sklopljenog posla“, oprezan je u odgovoru naš sugovornik. „Brod je u trenutku prodaje i početne ponude grčkog brodovlasnika Livadas Shipping Co koštao 5,5 milijuna eura, ali ga je Jadrolinija u ponovljenom natječaju, odlukom Uprave Jadrolinije iz rujna 2023. godine, uspjela kupiti za 7,7 milijuna eura, bez PDV-a, o čemu je Nacional već pisao“, ističe naš pomorski stručnjak.

Dakle, sedam godina stari brod otplovio je odmah iz Grčke u Dalmontovo brodogradilište u Kraljevici na doradu, umjesto u Split na službu održavanja najfrekventnije jadranske trajektne linije za otok Brač. Zašto? „Puno je razloga i nedostataka“, kazuje naš stručni izvor. „Brod ne zadovoljava ni elementarne zahtjeve nadvođa broda. Nedostaje mu nadvođe ili dio broda od vodene linije do palube. To znači da će se u brodogradilištu u Kraljevici ‘Sv. Duji’ posebno ugrađivati ‘blisteri’ na krmi i pramcu, odnosno ‘bubrezi’ koji se ugrađuju na starim brodovima kako bi popravili i stabilitet i nadvođe broda, dakle, dva temeljna problema. Sljedeće će se na brodu morati mijenjati svi prozori koji su minimalne kvalitete, jer ne udovoljavaju sigurnosti plovidbe. I brodogradilište u Kraljevici morat će riješiti složen sustav putničkih WC-a na brodu. Iako po propisima i standardima koji su se morali poštovati već kod kupovine, na brodu mora biti četrnaest putničkih WC-a, na ‘Sv. Duji’ ih je samo osam. To dovođenje ‘Sv. Duje’ u sklad s europskim propisima plovidbe koštat će Jadroliniju oko 5,5 milijuna eura. Za 13,2 milijuna eura koliko će Jadrolinija platiti za ovaj brod, mogla je u hrvatskim brodogradilištima sagraditi potpuno novi trajekt uz poštivanje svih europskih standarda i propisa“, istaknuo je naš sugovornik i tako upozorio na velike štete koje se takvim poslovnim odlukama Uprave Jadrolinije čine hrvatskom državnom proračunu. „K tome, nitko ne zna niti još može znati koliko dugo će trajati ovo popravljanje i nadogradnja broda. Ali već sad je sigurno da nije bio spreman za plovidbu za dva mjeseca, kako je Jadrolinija lažno informirala javnost u listopadu prošle godine. Sad je ‘Sv. Duje’ u ‘prilagodbi’ već skoro četiri mjeseca. Izgledno je vjerovati da na svojoj liniji Split – Supetar neće zaploviti ni narednog ljeta“, upozorio je Nacionalov izvor.

Ništa manje zabrinjavajuća nije ni situacija s brodom „Vela Luka“. Brod „Unije“, star 20 godina, građen je u Turskoj, a Jadrolinija ga je za dva milijuna eura kupila od grčkog brodovlasnika Star Gen Maritime Company krajem 2022. godine. Riječ je o klasičnom putničkom brodu dužine 47 metara, kupljenom pod imenom „Panagia Evaggelistria“, spajao je otoke u južnoj Grčkoj, a namijenjen je povezivanju otoka Lošinja, Unija, Suska i Ilovika. „Brod je u remontu u lošinjskom brodogradilištu jer ima problema sa stabilitetom. Budući da je prije nekoliko dana zaplovio na predviđenoj plovnoj liniji, možemo vjerovati da su problemi otklonjeni“, upozorio je Nacionalov sugovornik te nastavio: „Kako Jadrolinija pomlađuje svoju flotu, lijepo pokazuje primjer kupnje trajekta ‘Hermes’ krajem prošle godine. Trajekt star 26 godina, izgrađen u Japanu, u vlasništvu grčke komapanije Horizon Shipping Company, koji je plovio od Krfa do Igumenice, Jadrolinija je platila 12 milijuna eura. Trajekt je dobio ime ‘Vela Luka’ i odmah je otpremljen u brodogradilište ‘Viktor Lenac’ u Kostreni na doradu. Skupo plaćena ‘Vela Luka’ ima i veliki problem – pramčana i krmena rampa broda nemaju dovoljno dosega za naša pristaništa i trebat će ih nadograditi. Taj posao rekonstrukcije rampi i brodske strukture na pramcu i krmi koštat će Jadroliniju dodatnih oko pet milijuna eura. Ili će dograđivati krmenu rampu i mijenjati pramčanu rampu, složenu u trupu, ili će za pristajanje ovog broda morati biti izgrađena nova pristaništa u lukama Split, Vela Luka i Ubli na Lastovu, gdje se već iz drugog razloga gradi novi vanjski mol. Dakle, ‘Vela Luka’ bi jednom, kad bude opremljena, trebala zamijeniti legendarni trajekt ‘Lastovo’, star 65 godina, koji je u remontu i čija se daljnja sudbina još ne zna. Umjesto ‘Lastova’, sumnjam da će ‘Vela Luka’ narednog ljeta zaploviti na liniji Split-Vela Luka-Ubli. ‘Vela Luka’ ima 8000 kW instalirane snage, što je dovoljno za dva broda. Dakle, ‘Vela Luka’ troši dvostruko više goriva. Ali opet je jasno da je Jadrolinija za 17 milijuna utrošenih na ‘Velu Luku’ mogla izgraditi u hrvatskim brodogradilištima potpuno novi trajekt, kvalitetan brod na električni pogon i čistu energiju, o čemu su ‘puna usta’ predsjedniku Uprave Jadrolinije. Kome je u interesu da brodar čijih je 40 posto prihoda pokriveno iz budžeta Republike Hrvatske ‘pomlađuje’ flotu Jadrolinije brodom starim 26 godina i pri tome utroši na kupovinu i dogradnju i prekrajanje broda 17 milijuna eura? Građanima RH sigurno nije. Za odgovor se mora upitati Upravu i Nadzorni odbor Jadrolinije“, uputio nas je naš sugovornik.

Predsjednik Nadzornog odbora Jadrolinije Damir Zec kaže da se NO ne upetljava u rad Uprave, već se bavi nadzorom provedbe odluka i zadaća Društva. FOTO: Screenshot Nova TV

Tako da smo šest pitanja o razlozima kupovine „Sv. Duje“ i saznanjima o nedostacima suprotnim EU-ovoj Direktivi i upozorenjima HRB-a, uputili predsjedniku Uprave Jadrolinije Davidu Sopti. Ni predsjednik Uprave ni bilo tko iz Jadrolinije nije odgovorio na postavljena pitanja. Umjesto odgovora na Nacionalov upit, press služba Jadrolinije je u ponedjeljak 26. veljače na svojim internetskim stranicama objavila priopćenje u kojem ne odgovaraju ni na jedno od postavljenih pitanja, već samo tvrde da će svi brodovi imati valjane dokumente za plovidbu. Ista pitanja o tome što je radio Nadzorni odbor prilikom davanja suglasnosti i kako je kontrolirao Upravu u navedenim poslovima, postavili smo predsjedniku Nadzornog odbora Jadrolinije Damiru Zecu, profesoru na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Kako je moguće da je Nadzorni odbor dao odobrenje Upravi Jadrolinije za kupnju trajekta ‘Sveti Duje’ iako taj brod nije bio u skladu sa zahtjevima za klasifikaciju, područjem plovidbe i klasom broda koji su zatraženi u javnom natječaju koji je raspisala Jadrolinija te iako je prethodno bio klasificiran za plovidbu lukama i zaštićenim vodama i nije podoban za službu u nacionalnim vodama RH? Jasan odgovor Hrvatskog registra brodova nedvosmisleno je ukazao na činjenicu da su Jadrolinija, njezina Uprava i Nadzorni odbor sve to znali. Upitali smo profesora Zeca za komentar o tome što je na ‘Svetom Duji’ nužno provesti preinake koje će koštati više od pet milijuna eura i što će navedeni problemi s brodom ‘Vela Luka’ koštati najmanje pet milijuna eura. Predsjednik Nadzornog odbora Damir Zec prvo je pribjegao izbjegavanju odgovora, tražeći dodatno vrijeme da vidi o čemu se radi jer, kako je rekao, „zbog drugih obveza na radnom mjestu ne mogu do Jadrolinije, pa ne mogu dobiti odgovore na vaša pitanja“ i „jako me iritira kad se netko koga nikad nisam vidio ni upoznao usudi zadavati mi bilo kakve rokove bez opravdanog razloga“. Kad smo mu ukazali na to da svaki predsjednik Nadzornog odbora koji stvarno i obavlja tu dužnost, u svakom trenutku zna odgovor na svako pitanje i može komentirati svaku odluku Nadzornog odbora o svakom brodu te da nam je jasno kako kupovanjem vremena izbjegava dati zamoljene odgovore, Damir Zec se raspisao i ustvrdio: „Nadzorni odbor ne upetljava se u rad Uprave društva, već se bavi nadzorom provedbe odluka i zadaća Društva.“ Ukratko, Damir Zec nije odgovorio ni na jedno naše pitanje, već je dao općenite informacije o tome što „Nadzorni odbor traži kad Uprava utvrdi potrebu investicije, odnosno kupovine broda čija vrijednost prelazi vrijednost utvrđenu Statutom“ te kako članovi Nadzornog odbora donose odluku o pokretanju postupka javne nabave. „Nadzorni odbor ne donosi odluku o kupovini, već odobrava investiciju koja je odgovornost Uprave Društva“, podučio nas je Zec.

Iako nijednom rečenicom nije rekao nadzire li Nadzorni odbor troškove koji su nastali kupovinom i dodatnim radovima na brodovima, predsjednik Nadzornog odbora, koji u Jadroliniji izvjesno ništa ne nadzire, konstatirao je da “glede problema koje spominjete na pojedinim brodovima, ovog časa Uprava Društva nema saznanja o problemima“. Damiru Zecu nije sumnjivo što je za sve javne nabave za kupnju polovnih brodova koje je raspisali Jadrolinija i njegov NO dao suglasnost, uvijek s ponudom javila samo jedna (grčka) kompanija. Nije mu sumnjivo ni što je u postupku javne nabave za kupnju putničkog RO–RO broda u natječaju Jadrolinije navedeno kako treba zadovoljavati Direktivu EU-a, a Uprava je kupila brod ‘Sveti Duje’ koji ne zadovoljava njene kriterije. Damir Zec nije odgovorio ni na pitanje o kupovini neodgovarajućeg broda i višemilijunskim dodatnim radovima, nego je odluke prebacio na Upravu. A o propustima Nadzornog odbora u nadzoru rada Uprave nije rekao ni riječi.

Na pitanje je li moguće očekivati da će se u istragu o nekontroliranom trošenju novca iz državnog proračuna za kupovinu brodova i njihovu dodatno plaćenu prilagodbu, uključiti i USKOK, naš sugovornik, dugogodišnji brodograđevni stručnjak i savjetnik, ugledni hrvatski pomorski ekspert, odmahuje rukom i kaže: „Ne vjerujem da će se to dogoditi. Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta je kadar premijera Andreja Plenkovića, što bi se reklo, čovjek od njegova povjerenja. David Sopta je bio zamjenik ministra vanjskih poslova i ni u jednoj prigodi nije se propustio pozvati na Plenkovića, pohvaliti se ili naglasiti prijateljsku ili političku povezanost s hrvatskim premijerom. Mislim da je iznimno važno o ponašanju Uprave našeg najvećeg brodara upoznati hrvatsku javnost, jer se 65 milijuna eura ili 40 posto proračuna Jadrolinije za 2023. godinu i godine prije nje, namiruje izravno iz državnog proračuna, dakle, dotacijama iz džepova hrvatskih građana, a dobar dio proračuna Jadrolinija puni stalnim dizanjem cijena brodskih karata.“

‘HRB je uvidom u dokumente izdane od pomorske uprave Grčke, utvrdio da je brod certificiran za ‘lučko područje’, pri čemu ne udovoljava Direktivi EU-a’, rekao je ravnatelj HRB-a Damir Roje

„Iako je još u siječnju 2023. godine Jadrolinija raspisala natječaj ‘Gradnja putničkih brodova na električni pogon’, sufinanciran iz fondova EU-a, procijenjene vrijednosti za tri broda u iznosu od 45 milijuna eura, te iako je taj natječaj poništen, a Uprava promijenila uvjete natječaja kako bi iz utrke za gradnju izbacila četiri ugledna europska brodogradilišta iz Nizozemske, Italije, Španjolske i Estonije, koja su se prijavila na natječaj, i jedno hrvatsko brodogradilište – Iskru iz Šibenika, te odlučila odabrati preferirani Dalmont iz Kraljevice, već mjesecima se na tome planu ništa ne događa. Nema potpisa ugovora, nema početka gradnje Jadrolinijinih putničkih brodova na električni pogon. Postavlja se pitanje zašto“, upozorio je Nacionalov sugovornik, stručnjak za zelene tranzicije u pomorstvu. „Odgovor je samo jedan. Netko je u Jadroliniji nakon upozorenja iz Zagreba ‘podigao ručnu kočnicu’, jer je očigledno postalo jasno da bi gradnja brodova prema ovako provedenom natječaju bila velika prevara na djelu, prevara EU-ovih fondova zbog kojih ne bi samo odgovarala Uprava Jadrolinije, već i Vlada RH“, rekao je taj Nacionalov sugovornik.

„Kada se dobro pogledaju ‘Minimalni zahtjevi’ koje sve ponude trebaju zadovoljiti, dokument koji je Jadrolinija priložila u natječaju i koji je službeni dokument provedenog natječaja, onda će se na stranici 25 uočiti nekoliko bitnih točaka koje kao uvjet predviđaju i ugradnju baterija i korištenje električne energije, kao i čiste energije i ugradnju diesel generatora i korištenje dieselskog goriva. Točka 9. predviđa: ‘Maksimalna brzina praznog potpuno opremljenog broda s 2/3 zaliha na mirnom moru pri maksimalno trajnoj snazi pogonskih elektromotora treba biti min 14 čvorova.’ U točki 10. se određuje: ‘Doplov broda pri brzini u službi od 12 čvorova, s maksimalnim kapacitetom tereta i putnika i 2/3 zaliha, na mirnom moru treba biti najmanje 40 nautičkih milja.’ Točka 13. traži: ‘Glavni izvor energije trebaju biti dva baterijska seta dovoljnog kapaciteta za traženi maksimalni doplov.’ No na 26. stranici točka 17. ‘Minimalnih zahtjeva’ sve to bagatelizira i poništava, jer se u njoj kaže: ‘Za potrebe sigurnosti broda i putnika na brodu treba biti ugrađen rezervni izvor energije, dva dizel generatora s emisijom ispušnih plinova u skladu s IMO Tier III standardom. Dizel generatori trebaju biti dovoljne snage da zadovolje zahtjev maksimalne brzine. Doplov broda u slučaju rada dizel generatora mora biti najmanje 200 Nm pri brzini u službi od 12 čvorova, s maksimalnim kapacitetom tereta i putnika i 2/3 zaliha, na mirnom moru.’ Znači, u električnim brodovima kako ih je zamislila Jadrolinija, za svaki slučaj bila bi dva dizel generatora, kako doplov broda pri brzini od 12 čvorova ne bi bio 40 Nm, već bi doplov broda pri brzini od 14 čvorova bio 200 Nm. To nema veze s brodom na električni pogon. Budući da sve to piše u uvjetima natječaja, početak gradnje pod tim uvjetima bio bi čista prevara. I veliki ulov za Ured europskog javnog tužitelja. Čini se da sve ide u pravcu tihog zaborava natječaja za brodove na električni pogon, kako se zbog pogreške Uprave Jadrolinije cijela Hrvatska ne bi kompromitirala. Naravno da se i s električnim pogonom, s akumulatorima i čistom energijom može napraviti doplov od 200 Nm“, zaključio je Nacionalov sugovornik.