U petak je posljednji dan zasjedanja Sabora uoči Ustavom zajamčene stanke, a dio oporbe zbog plinske afere u HEP-u, ali i štrajka u pravosuđu, želi izvanrednu sjednicu koju predsjednik Sabora Gordan Jandroković neće sazvati.

“Ovo je politička igra oporbe kojoj je ova tema atraktivna”, rekao je Jandroković u četvrtak pa rekao hoće li izvanrednu sjednicu sazvati ako je zatraži predsjednik Zoran Milanović. “Ako on zatraži i ako taj zahtjev bude u skladu sa zakonom i procedurom, tada ću sazvati izvanrednu sjednicu. Što se tiče plenarne sjednice, vrlo je rijetko da se saziva izvanredna sjednica Hrvatskog sabora. U prošlih 10 godina bilo je svega tri situacije kada se u ljetnoj stanci sazivala izvanredna sjednica: 2020. kada se konstruirao novi Sabor nakon izbora, 2019. bila je promjena ministara i 2015. kada smo raskinuli arbitražni sporazum sa Slovenijom”, izjavio je.

Na pitanje kako su od traženih izvještaja iz svih institucija uključenih u preprodaju viška plina u HEP-u zaključili da se tu ‘ne radi ni o kakvoj namjernoj šteti ni o pogodovanju bilo kome’, Jandroković je odgovorio: “Radi se o vrlo kompleksnoj situaciji. Očito je da je došlo do određenog nesnalaženja i propusta. Sjednica Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora pokazat će u stvari što se točno dogodilo”.

Doodao je da nije vidio te dokumente, kao ni one koji su izašli u javnost da je HEP upozoravao i premijera Andreja Plenkovića i ministra gospodarstva Davora Filipovića na moguće gubitke zbog Vladine Uredbe o kupovini svog plina proizvedenog u Hrvatskoj. “Sigurno je da građani od toga nisu pretrpjeli nikakvu štetu, cijena plina ostaje ista. HEP je u gubicima zato što se preko njega rješavalo pitanje opskrbe građana i gospodarstvenika jeftinim plinom. Dakle HEP je svjesno morao ići s nižim cijenama, netržišnim cijenama kako bi zaštitio standard hrvatskih građana. Ovo što se dogodilo nema veze s tim, ovo se dogodilo nakon što je došlo do viškova plina nakon što su bila popunjena skladišta i radi se o nekom kraćem razdoblju”, rekao je za Mediaservis.

Ako premijer i ministar stvarno nisu bili upoznati s prodajom viškova debelo ispod tržišne cijene, leži li tu njihova odgovornost i jesu li trebali biti upoznati? “Zar zaista mislite da za svaku transakciju prodaje plina mora znati predsjednik Vlade, a ministar gospodarstva je rekao kada je saznao. Nemojte tražiti sada da ja presuđujem o nečemu o čemu nemam dovoljno informacija. Današnja sjednica će pokazati mnogo toga jer su protagonisti, oni koji su sudjelovati u tome, nazočni na sjednici i predstavit će svoje pozicije”, odgovorio je.

Osvrnuo se i na probleme oko imenovanja novog ravnatelja VSOA-e zbog odnosa između predsjednika i premijera. Ponavlja da Vlada ostaje pri svom kandidatu Miji Validžiću, s kojim, smatra, predsjednik nema problema. Međutim, Milanović je naglasio da nitko tko pristane biti kandidat mimo ustavne procedure, prema njegovu mišljenju, nema šanse postati ravnateljem VSOA-e pa tako ni Validžić. “Nisam to tako shvatio. Vidjet ćemo. On nije napravio ništa što bi se kosilo s njegovom čašću ili odgovornošću. Postignut je privremeni dogovor i nadam se da će u tih 30 dana biti ostvaren i konačni dogovor oko novog čelnika VSOA-e”, rekao je.

Na pitanje trebaju li predsjednik i premijer ostaviti ego po strani oko bitnih državnih pitanja, Jandroković napominje da treba pratiti kako je do prekida komunikacije došlo, tko je inicirao ovakvu vrstu javne komunikacije, tko je vrijeđao čije roditelje… “Došlo se do točke u kojoj je, što se tiče predsjednika Vlade, prešao crtu. Kada vam netko počne spominjati roditelje, vrijeđati vas na osobnoj razini, onda počinjete preispitivati način na koji ćete s njim komunicirati. Nije moguće prelaziti preko nekih riječi i govoriti – e ovdje se samo radio o egu. Ne bih ih ovdje baš stavljao na istu ravan jer postoji veća odgovornost svakako na strani predsjednika Republike, ali predsjednik Vlade nije protiv dogovora”, rekao je.

Dan uoči dvomjesečne stanke u Saboru, Jandroković je kratko proanalizirao ovogodišnje zasjedanje. Od najbitnijih stvari izdvojio je ulazak u Schengen i eurozonu, Pelješki most i LNG terminal, a tu su i paketi mjera pomoći građanima i gospodarstvenicima, iskorištenost sredstava za obnovu iz Fonda solidarnosti, Zakon o trgovini kojim su propisali neradnu nedjelju, kao i zakone koji će tek biti izglasani o pomorskom dobru, o izbornim jedinicama i novi paket porezne reforme. A kada su u pitanju stegovne mjere, Jadroković kaže da su je iz godine u godinu sve veći broj te da se uglavnom radi o opomenama.

“Isti sam ja kakav sam bio i 2016. ili 2017., samo što sada zastupnici sve više koriste taj instrument povrede Poslovnika na način da repliciraju i onda sam po Poslovniku dužan dati opomenu. Vrlo je malo udaljavanja sa sjednica. Prošle godine je bilo devet, sada je 10. Ima desetak zastupnika koji uvijek drže vrh i onda su oni najatraktivniji za medije”, rekao je.

Za kraj se osvrnuo i na nadolazeće izbore iduće godine. Prije svega na parlamentarne izbore. Na pitanje kada će raspustiti Sabor i raspisati izbore te kakve su njegove ambicije ako HDZ osvoji treći uzastopni mandat na čelu s Andrejem Plenkovićem, odgovorio je: “O tome još nismo proveli konzultacije ni unutar HDZ-a ni vladajuće većine. To je redovna politička praksa da se naravno u ustavnom okviru odabere jedan termin koji će biti primjeren. Smatramo da smo odradili dobar posao i idemo s time da dobijemo treći mandat, da još jednom pobijedimo. Želimo surađivati s ljudima s kojima smo surađivali i dosada. A moje ambicije su već davno ispunjene, ja sam već 21 godinu u politici i dogovorit ćemo se”.