Dokumentarac “Ispočetka” mlade redateljice Arijane Lekić Fridrih, o političkoj karijeri bivše predsjednice vlade Jadranke Kosor, bit će prikazan na ZagrebDoxu koji će se održati od 25. veljače do 4. ožujka. Arijana Lekić Fridrih dosad je snimila dva dokumentarna filma: razgovore žena različite dobi „Od 5 do 95“ i „Paradu“, dokumentarac iz 2015. o najvećoj vojnoj paradi poslije Domovinskog rata, u Zagrebu povodom obilježavanja 20. obljetnice „Oluje“. Dokumentarac o Jadranki Kosor nije snimila zato što bivša premijerka pripada njenom svjetonazoru, nego zato što je bila predsjednica vlade, žena na najvišoj političkoj poziciji u Hrvatskoj, za koju smatra da je vrlo konzervativna. Dokumentarac o bivšoj premijerki predstavlja predizbornu kampanju Jadranke Kosor iz druge polovice 2015. i dijelove intervjua. Na izborima 2015. bivši najviši dužnosnici Hrvatske, premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović, potpisnici ugovora o pristupanju Europskoj uniji, nastupili su u predizbornoj koaliciji Uspješna Hrvatska. Bili su tada stranački otpadnici iz suprotstavljenih političkih tabora, a udružili su se s još dvojicom političara, Radimirom Čačićem i Slavkom Linićem. Taj četverac na izborima doživio je poraz, a Jadranka Kosor nije uspjela postati zastupnica u Saboru. Odgovarajući na pitanje zašto se upustila u tu izbornu bitku nakon što je izbačena iz HDZ-a, Jadranka Kosor te 2015. je rekla: „Jel’ mi ovo treba? Pa da, svako novo iskustvo je dobro. Ostajem u politici. Zaražena sam politikom i ne mislim odustati“. Ali nije uspjela ostati u politici jer je izgubila izbore.

NACIONAL: Je li vaša motivacija da snimite taj dokumentarac bilo suosjećanje sa sudbinom žene u politici?

Nije to bilo suosjećanje, nego mi je to bilo zanimljivo. Nisam mislila da postoji razlog da je žalim. Zašto i bih? Ona je imala dobru karijeru, a kada sam počela raditi film nisam imala definiran dojam kako je ona odradila taj svoj politički put, ali taj njen korak bio je vrlo hrabar, a zanimao me je i taj ženski aspekt u priči. Žene su u Hrvatskoj građanke drugog reda. Njihova sudbina uvijek je drugačija od sudbine koju bi imao muškarac u istom poslu. Priča o tome kako žene uspješno upravljaju muškarcima u politici i teza da iza uspješnih muškaraca stoje žene predrasude su. Žene nemaju priliku izići na javnu scenu gdje se donose odluke. Čast izuzecima.

NACIONAL: Jadranka Kosor u vašem filmu kaže da je njen problem bio i u tome što iza nje nije stajao muškarac. Zamjerali su joj što nije imala supruga, ali zbog toga što nije imala ni partnera, čak niti ljubavnika.

Hrvatska je konzervativno, katoličko društvo, a činjenica da je u intervjuu spomenula i ljubavnika bilo je provokativno. Nedostatak muškarca i to što je samohrana majka u politici bili su veliki problem. Kaže i da su joj govorili da samohrana majka ne može dobro odgojiti dijete. To je veliko licemjerje.

NACIONAL: Nije li to bilo kontradiktorno s obzirom na činjenicu da je predsjedala HDZ-om, konzervativnom strankom? Tu vrstu predrasuda i licemjerja trebala je očekivati.

Upravo zato joj je bio dobrodošao taj odmak od bivše stranke. Ne bih to nazvala naknadnom pameti, nego nekom vrstom post festum razmišljanja koja su je odvela do drugih zaključaka. Bez obzira na to što se nikada nisam slagala s HDZ-ovom politikom, nisam zabilježila da je igdje izjavila nešto suprotno od onoga što govori u filmu. Danas mi se čini da je zagovarateljica posve drugih vrijednosti od onih tipično HDZ-ovski konzervativne.

NACIONAL: Ne vidite ju više u konzervativnom miljeu?

Ona vodi konzervativnu politiku, ali ne na način koji se u Hrvatskoj smatra normalnim. Sigurna sam da ne bi podržala paljenje slikovnice, da ne bi dovela u pitanje pobačaj i Istanbulsku konvenciju. Uvjerena sam u to da je ona premijerka, da bi Istanbulska konvencija bila ratificirana.

NACIONAL: Nije li Andrej Plenković svjetonazorski blizak tom stavu Jadranke Kosor, a ipak odlaže odluku o upućivanju Istanbulske konvencije na ratifikaciju u Sabor?

Možda on osobno jest, ali njegovi suradnici nisu. Kao premijer on bi trebao diktirati kurs kakva će politika biti, ali njemu nedostaje kičme.

NACIONAL: Jadranka Kosor imala je kičmu pa je pristala na arbitražu u razgraničenju sa Slovenijom, što se nije usudio učiniti čak ni Ivo Sanader?

Jadranka Kosor bila je mlada kada je bila predsjednica vlade pa mi je teško procijeniti njezin mandat. Danas mi se čini da je u usporedbi sa svim drugim premijerima u najmanju ruku bila korektna, a što se tiče HDZ-ovih vlada možda i najbolja.

NACIONAL: Posjetili ste i izbjeglički kamp Opatovac, gdje je bio tranzicijski centar za migrante te 2015. u vrijeme izbjegličke krize. Što ste uočili na putovanju s njom u kampanji?

U kampanji je teško imati plan, posebno kada netko ide sam kao što je ona išla. Mi smo jurili za njom, izlijetali iz auta i pokušavali je pratiti. U dijelu koji nije intervju vrlo malo bilo je planiranja. Jedino što smo znali o kojoj je izbornoj jedinici riječ, koje ćemo gradove posjetiti, a to smo otkrivali dan prije nego što je trebalo krenuti na put. Skupova nije bilo, odlazila je u crkve na mise i posjetila bi dom umirovljenika. Ta slavonska izborna jedinica bila je njena pa je imala privatne kontakte, ali i nešto stranačkih ljudi iz HDZ-a te Ljubicu Lalić, bivšu HSS-ovu zastupnicu. Sve to bila je njena privatna organizacija, a u Iloku ju je pozdravio Petar Čobanković i s njim se družila. Ljudi su joj prilazili i pozdravljali. Ako se nešto vidi, onda je ta hrvatska zadojenost politikom. Ima scena u filmu u kojoj djevojčice od 5 godina prepoznaju Jadranku Kosor, a nisu bile rođene kada je ona bila premijerka. To je hrvatski, rekla bih i balkanski moment. Strašno smo opterećeni politikom i političarima. Obećavali su joj da će glasati za nju, a ona je na tim izborima propala. Htjeli su joj biti samo blizu. To je celebrity moment koji kod nas imaju političari. Za razliku od nas, ljudi u uređenim zemljama slabo komentiraju politiku.

NACIONAL: Dario Juričan i Saša Paparella snimili su dokumentarce ‘’Gazda’’ o Ivici Todoriću i Miroslavu Kutli, osobama koje su obilježile hrvatsko gospodarstvo i politiku. Vi ste snimili „Paradu“ i film o Jadranki Kosor. Ti filmovi ulaze u kategoriju društveno-političkih retrospektiva u Hrvatskoj. Je li riječ o novom pravcu u dokumentarnom filmu?

Ne znam, ali mislim da je to dobar trend. Vrijeme je da se progovori o tim stvarima koje smo možda i zaboravili.