bivša predsjednica Vlade i HDZ-a za Nacional komentira hoće li biti ‘pomirbe’ između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, otkriva kako izgledaju njezina druženja s Milanovićem i tko ju je nagovarao da se kandidira na predsjedničkim izborima

Bivša predsjednica vlade i HDZ-a Jadranka Kosor s pažnjom je pratila rezultate predsjedničkih izbora, koje je u izbornoj noći komentirala i na N1 televiziji, a za Nacional je iznijela svoja predviđanja o tome kako će izgledati nova „kohabitacija“ predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića i koji bi trebali biti njihovi prvi zajednički potezi. Osvrnula se i na situaciju u regiji, smatra da Srbija teško može napredovati dok joj je na čelu Aleksandar Vučić, a hrvatskoj vladi zamjera što je dopustila otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pa onda i otvaranja Poglavlja 23, unatoč nesuradnji Srbije s Hrvatskom na brojnim pitanjima koja se tiču perioda iz Domovinskog rata.

NACIONAL: Što rezultat predsjedničkog kandidata HDZ-a znači za Zorana Milanovića, a što za Andreja Plenkovića, je li 25,32 posto glasova za HDZ-ova kandidata kojeg je gurao Plenković častan poraz ili nije?

Predsjednik Zoran Milanović je pobijedio, Dragan Primorac je izgubio. Najveći poraz doživio je Andrej Plenković koji je za ruku doveo nestranačkog kandidata iako su svi znali da taj ne može pobijediti.

NACIONAL: Jesu li građani u tolikom broju/postotku glasali za Milanovića kao jedinu branu svevlasti HDZ-a i samovolji premijera Plenkovića, odnosno jesu li ovo bili izbori između Milanovića i Primorca ili Milanovića i Plenkovića?

Građani su jasno rekli da ne žele da Plenković preuzme apsolutno sve poluge vlasti u svoje ruke.

NACIONAL: Slažete li se s profesorom Ivanom Rimcem koji je rekao da nepoštovanje izbornih rezultata i volje građana, u kontekstu onoga što je u svom govoru rekao Plenković, koji nije čestitao izbornom pobjedniku, dovodi do erozije autoriteta političke vlasti te da je to veliki problem za Hrvatsku koji ne može riješiti samo Milanović i velika opasnost te izrazio čak i bojazan da bi sve moglo završiti na ulici?

Ne radi se o čestitanju ili nečestitanju, nego o sposobnosti razumjeti da su ovo bili demokratski izbori na kojima je narod dao ogroman legitimitet predsjedniku države. A u Ustavu, u članku 1., piše da u RH “vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana”. Plenković ne može ignorirati Ustav i volju 1.122.859 građanki i građana jer je on predsjednik Vlade zahvaljujući volji 76 zastupnica i zastupnika od kojih je jedan dio od tih 76, oni iz Domovinskog pokreta, prevario svoje birače nakon izbora. Građani su na predsjedničkim izborima jasno pokazali da im je dosta samovolje.

NACIONAL: Hoće li rezultat predsjedničkih izbora s obzirom na cijelu kampanju i poruke koje smo čuli, na to da velik dio HDZ-ovaca očito nije prihvatio Primorca kao svog kandidata, imati neke daljnje unutarstranačke posljedice u HDZ-u ili se čekaju lokalni izbori da se ta situacija na neki način razriješi?

Nakon predsjedničkih izbora ne trebamo se baviti HDZ-om nego Hrvatskom i kako će se rezultati predsjedničkih izbora i nova pobjeda Zorana Milanovića odraziti na vladavinu prava i pravnu državu. Predsjednik Republike prema Ustavu predstavlja Hrvatsku u zemlji i inozemstvu i mora se brinuti za usklađeno djelovanje institucija. To je najvažnije.

NACIONAL: Čemu bi se predsjednik sad trebao posvetiti, a s obzirom na vrlo nesigurnu situaciju ne samo u širem međunarodnom okruženju, već i s obzirom na naše uže okruženje, na događanja u Srbiji, Bosni i Hercegovini, na mađarske provokacije sa zastavom, na neizvjesnost s okončanjem sukoba Rusije i Ukrajine…?

Predsjednik Republike Zoran Milanović trebao bi ponoviti pismo Vladi RH i zatražiti ponovno, osmi put, sazivanje sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. U tom pismu trebao bi ponovno navesti sve razloge zbog kojih to čini i ponoviti činjenicu da se nikada do sada, dakle, od dolaska Plenkovića na čelo Vlade, nije događalo da jedan predsjednik Vlade odbije inicijativu predsjednika Republike Hrvatske za sazivanjem tih tijela jer ta tijela sazivaju zajednički predsjednik RH i Vlada – i obrnuto, nijedan predsjednik RH nije odbio zahtjev vlade, bilo koje vlade do sada, za sazivanje tih tijela. Kao što ni jedan predsjednik RH do sada nije bio u poziciji da piše uzaludna pisma na koja mu nitko ne odgovara.