Predsjednica WorldDAB-a i direktorica projekta Digital Radio Nizozemska Jacqueline Bierhorst govori o budućnosti DAB radijske tehnologije koja je izgrađena u većini zemalja članica EU-a, uključujući i Hrvatsku, u kojoj trenutno postoji devet radijskih postaja s digitalnim emitiranjem

Prošlog tjedna u Zagrebu održan je “World DAB summit 2024” u organizaciji foruma WorldDAB, globalnog industrijskog foruma za DAB+ digitalni radio. Ova konferencija je njihov glavni godišnji događaj koji okuplja stručnjake iz profesije i na kojem se predstavljaju novosti, najnovija tehnološka dostignuća i inspirativne kreativne inicijative.

Na konferenciji je sudjelovala nova predsjednica organizacije Jacqueline Bierhorst, Jasna Vaniček Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija i predstavnici radijskih DAB udruženja, nakladnika i proizvođača automobila iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Španjolske i Francuske. Istaknuto je kako DAB plus signal predstavlja progres u radijskom emitiranju jer prvenstveno “povećava kolač”, odnosno broj kanala, a smanjuje troškove emitiranja i zagađivanja okoliša. Digitalna platforma za radio izgrađena je u većini zemalja članica EU-a osim u Mađarskoj, a interes su iskazale i Latvija, Litva, BiH, Rumunjska i Sjeverna Makedonija. Norveška je u potpunosti prešla na DAB, švicarski javni servis prelazi na DAB signal 1. siječnja 2025., dvije trećine slovenskih radiopostaja je na DAB-u, njemačka savezna država Schleswig Holstein planira potpuni prelazak 2031., a Francuska 2033. I dok europske zemlje sve više prelaze na DAB, odnosno digitalno emitiranje, Hrvatska još uvijek nema strategiju kada će se to dogoditi. Naime, dvije godine nakon dodjela prvih nacionalnih, regionalnih i lokalnih koncesija za digitalno radijsko emitiranje, nije došlo do promocije i etabliranja digitalnog načina emitiranja, niti je pokrenuta javna kampanja kao što je to bilo prilikom prelaska na digitalno televizijsko emitiranje. To znači da su digitalne radiopostaje u podređenom položaju u odnosu na one koje emitiraju na FM frekvencijama jer još uvijek najveći dio hrvatskih građana nema informaciju o tome što je DAB.

Domaćin konferencije Svjetske organizacije DAB radija bila je državna tvrtka Odašiljači i veze (OIV) koja je i nositelj projekta digitalizacije radija, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije. Od 2017. godine, kada je počela testna faza, OIV je uložio znatna sredstva iz svojih prihoda u izgradnju infrastrukture, odnosno odašiljača, kako bi se postigla pokrivenost teritorija Hrvatske od čak 97%. No postavlja se pitanje koliko se takva investicija isplati ako se ne radi na promociji i podizanju svijesti u javnosti o postojanju DAB plus radija. Na tom tragu Mate Botica, predsjednik Uprave OIV-a, istaknuo je kako je Hrvatska kroz OIV investirala u infrastrukturu, no treba zajednički raditi na promociji. Jer radio je i dalje medij kojem se najviše vjeruje i koji se najviše konzumira, a DAB plus je puno više od radijskog programa koji se emitira bez smetnji, uz bolji zvuk te veći izbor radijskih kanala koji su potpuno besplatni za korisnike. Istaknuo je i kako usprkos visokoj pokrivenosti cijele države DAB plus signalom, OIV nastavlja s izgradnjom infrastrukture.

‘Norveška je u potpunosti prihvatila DAB+ i ukinula je FM, jer više nije bilo interesa, osobito iz ekonomskih razloga. Više se nije isplatilo investirati u održavanje FM mreže’

S time se složila i Jasna Vaniček Fila koja je podsjetila da u Hrvatskoj emitira 162 radija, a od toga tek 9 komercijalnih i 3 radijska programa HRT-a na DAB-u. Budući da slobodnih FM frekvencija više nema, u skladu s europskim direktivama je i pokrenut DAB, a namjera je Ministarstva kulture i medija, kako je rekla, i dalje pomagati razvoj DAB plus radija.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je sa Jacqueline Bierhorst, predsjednicom WorldDAB-a i direktoricom projekta Digital Radio Nizozemska. Jacqueline Bierhorst bila je je pionirka u komercijalnom radiju od 1987., specijalizirana za distribuciju, marketing i sadržaj. Sudjelovala je u pokretanju i vođenju uspješnih komercijalnih televizijskih i radijskih kanala u Nizozemskoj i Belgiji. Od 2011. do 2015. bila je voditeljica projekta za uvođenje DAB+ mreže u Nizozemskoj, a od 2015. direktorica je projekta Digital Radio NL te je aktivno radila na suradnji javnih i komercijalnih nakladnika i Ministarstva gospodarstva, koordinirajući uključivanje svih dionika i zajedničkog marketinga digitalnog radija. Konzultantica je flamanske vlade, Odjela za kulturu, mlade i medije za uvođenje DAB+ u Flandriji, inicirajući suradnju među flamanskim dionicima na digitalnom radiju i državnog upravitelja Radioplayer Nizozemska.

NACIONAL: Tko su sve članovi World DAB-a i na koji način vaša organizacija djeluje?

Naša organizacija World DAB je forum za pružanje pomoći u distribuciji DAB+ radija diljem svijeta i ima 120 članova u 40 različitih zemalja. Kada želite program radijskog programa iz studija u ušima slušatelja, u to je uključen cijeli jedan ekosustav. A to su članovi organizacije World DAB-a: privatni i javni nakladnici, zakonodavci, ali i predstavnici automobilske industrije i proizvođači čipova i prijamnika. Jer sve to čini cjelokupnu putanju koju zvuk iz studija mora proći kako bi došao do krajnjeg korisnika. To su naši članovi iz različitih zemalja koje veže zajednički interes, a to je DAB radio distribucija.

NACIONAL: Kakva je situacija s prelaskom na radijsko digitalno emitiranje u svijetu i Europi?

Moram reći da nisam u potpunosti upoznata s odlukama svake od pojedinih zemalja o prelasku na digitalno emitiranje. U našem forumu imamo Aziju, Afriku, Australiju, Europu i različite zemlje s tih kontinenata. Sve te države su na različitim razinama i u različitim fazama, od Saudijske Arabije, Njemačke i Australije do Indonezije. Nedavno sam bila tamo i mogla slušati vrlo bogatu ponudu različitih DAB radijskih kanala. Taj broj neumitno raste, kao što raste i interes različitih država. Drago mi je što mogu reći da je u Hrvatskoj javna radiotelevizija HRT također prešla i na DAB plus, koji je uveden na nacionalnoj razini, što je podržano reklamnom kampanjom koju je pokrenuo OIV.

NACIONAL: Na žalost, prilično skromno, jer to plaćaju iz svojih sredstava, bez pomoći države.

Znam da rade koliko mogu, a ja sam na konferenciji i ponijela tu kampanju. Smatramo da je važno da zemlja prihvati DAB plus i da se razvija na tom planu. Članicom World DAB-a može postati svaki nakladnik, ili udruženje nakladnika, nakon što prođe intervju s našom menadžericom za odnose, kako bi zaključili odgovara li ono što mi nudimo potrebama određenog nakladnika ili države. Ja dolazim iz Nizozemske, tamo imamo organizaciju koja se zove DAB Nizozemska, a nastala je suradnjom javnih i privatnih nakladnika, čak uz potporu Ministarstva gospodarstva. Oni su članovi te organizacije i kroz nju promoviraju digitalno radijsko emitiranje.

Jacqueline Bierhorst s glavnom urednicom Radio Nacionala Zrinkom Vrabec-Mojzeš | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

NACIONAL: Do kada bi se trebalo u potpunosti prijeći na DAB emitiranje, u skladu s europskim direktivama i zašto taj proces ne ide brže?

Teško je to reći, jer svaka država ide svojim tempom. Ima nekoliko europskih direktiva, a jedna od najvažnijih je obveza da svi novi automobili od 2021. moraju imati ugrađene DAB radijske prijamnike. To su u svoje zakonodavstvo ugradile mnoge države članice. No sve su zemlje u različitim fazama. Na primjer, Norveška je u potpunosti prihvatila emitiranje na DAB plus i ukinula FM, jer više nije bilo interesa, osobito iz ekonomskih razloga. Više se nije isplatilo investirati u održavanje FM mreže jer ih više ne zanima analogno emitiranje. Digitalizacija ide dalje, a World DAB predstavlja dio velikog plana digitalizacije radija. S druge strane, neke države nisu toliko zainteresirane za prelazak na DAB, čak pomalo i oklijevaju da potpuno prijeđu na digitalno, jer je to drugo područje igre, na drugoj razini. Ali uvijek napominjem da taj prelazak ide organski.

NACIONAL: Koji su argumenti za digitalizaciju radija, koja očito ide puno sporije od digitalizacije televizija?

Postoje tri najvažnija razloga za digitalizaciju radija – prvi je ekonomski, drugi je ekološki, a treći su hitni slučajevi. S ekonomskog stajališta, to je puno učinkovitije, jer je znatno jeftinije distribuirati program kroz DAB plus, nego preko FM-a i puno je jeftinije od IP-a. Isto tako, DAB radiji dobro su rješenje za sigurnost i hitne situacije. Naime, uskoro ćemo objaviti naše planove za hitna sigurnosna upozorenja, ovisno o različitim zemljama. Na primjer, kada se radi o poplavama, terorističkim napadima i slično, DAB plus radioprijamnici mogu spasiti život jer njima ne treba internetska veza. Oni mogu biti dio sustava, po izboru određene države, kako bi upozoravali ljude na opasnost. Njemačka se odlučila za taj model automatskog sigurnosnog upozorenja. Što se tiče okoliša, za DAB plus emitiranje koristi se puno manje energije, manje struje i stoga je to u skladu s europskom zelenom tranzicijom.

NACIONAL: Očito je da DAB radiopostaje imaju sve više slušatelja u svijetu, no u Hrvatskoj je situacija drugačija jer su radiopostaje koje emitiraju samo na DAB-u stavljene u krajnje neravnopravan položaj u odnosu na one na FM-u, a značajni novac koji je uložen u tehničko opremanje i formiranje novinarskih redakcija neće se tako skoro vratiti. Kako to komentirate?

Moram priznati da sa svoje pozicije, a ja dolazim iz Nizozemske, nemam kompletan uvid u vanjska tržišta u drugim zemljama, pa tako ni u Hrvatskoj. Ali mogu reći da je diljem svijeta ključno ono što nazivamo 5 c: collaboration, suradnja; content, kvalitetan sadržaj; coverage, pokrivenost signalom; cars, automobil s DAB plus radioprijamnikom i na kraju communication, komunikacija, koja je izuzetno važna. A taj se dio odrađuje suradnjom svih zainteresiranih dionika u tom procesu. Drugim riječima, privatni, komercijalni i javni nakladnici trebali bi se okupiti i zajedno raditi na informiranju javnosti da DAB plus postoji i objašnjavati što je to. Jer još uvijek mnogi ljudi, pa čak i kada pročitaju u ovom intervjuu o DAB plus radiju, ne shvaća o čemu se radi. To je kratica za Digital Audio Broadcasting, digitalno audioemitiranje, a to je nasljednik FM-a i daje mogućnost daleko većeg broja radiopostaja od onih na FM-u. To povećava obim kolača, a ne smanjuje šnite. Zato je vrlo važna poruka koju smo poslali i s ove konferencije

‘Postoje tri glavna razloga za digitalizaciju radija – prvi je ekonomski, drugi je ekološki, a treći su hitni slučajevi. Ekonomski je znatno jeftinije distribuirati program kroz DAB+’

NACIONAL: Na žalost, dvije godine od dodjela prvih nacionalnih, regionalnih i lokalnih koncesija za digitalno radijsko emitiranje, nije došlo do promocije i etabliranja digitalnog načina emitiranja u Hrvatskoj. To znači da su digitalne radiopostaje u podređenom položaju jer još uvijek najveći dio hrvatskih građana nema informaciju o tome što je DAB. Zar država nije trebala uložiti više u promociju?

To može biti jedno tumačenje. No nije u svim zemljama slučaj da je država ta koja radi na reklamiranju DAB plus signala. To, naravno, može pomoći, na primjer u Švicarskoj, gdje je javni radijski servis najavio da će prekinuti svoje emitiranje na FM-u do kraja ove godine, za manje od dva mjeseca. Novac pretplatnika, odnosno poreznih obveznika, bio je upotrijebljen za promociju digitalnog emitiranja. Ali u većini slučajeva upravo su DAB plus nakladnici ujedinjeni, surađuju na novoj tehnologiji i natječu se u sadržaju koji nude. Ako ste u tome dobri, ako je vaš sadržaj dobar i ako se promovirate zajedno, velike su šanse da ćete doći do slušatelja. To je način na koji DAB plus nakladnici rade u Njemačkoj, Švicarskoj i Belgiji. Belgija, kao što znate, ima flamanski dio koji je djelomično podupirala vlada u prelasku na DAB plus i francuski dio, koji u potpunosti podržava vlada. Slično je i s digitalnim radijem u Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i drugim zemljama gdje su, kroz televizijske kampanje, objašnjavali slušateljima što je to DAB plus i kako ga slušati. Kao što sam rekla, znam da se nekima to činilo skromnim, ali postojale su kampanje i u Hrvatskoj s jako dobrim TV spotom. No vjerojatno se digitalni nakladnici još nisu ujedinili i počeli djelovati zajedno. Kada jednom krenu u to, sasvim sigurno će imati utjecaj na javnost. To se može činiti i kroz vanjsko oglašavanje plakatima, na autobusima, tramvajima, preko radijskog oglašavanja. Ako to radite zajedno, bit će vam lakše i možete promijeniti percepciju javnosti. Ni u Nizozemskoj to se nije dogodilo preko noći. Tamo su svi, javne i komercijalne digitalne radiopostaje, kreirali zajedničku televizijsku reklamu koja je emitirana na nacionalnoj javnoj televiziji. Iako je deset godina prije to izgledalo nemoguće, dogodilo se. Jer ljudi su željeli da to profunkcionira.

NACIONAL: Teško se oteti dojmu da u Hrvatskoj nakladnici koji imaju FM, a vlasništvo im je, prema godišnjim izvješćima Europske komisije, krajnje netransparentno, vrše pritisak na Vladu da tako i ostane. Ima li sličnih primjera u nekim drugim zemljama?

Ne mogu o tome govoriti. No vidim kampanju koju je pokrenuo OIV i koja je potpuno u skladu s onime što radi World DAB forum. Ne možete preko noći ugasiti FM jer to, kao što sam rekla, ide organski. U Švicarskoj, na primjer, manje od 10% ljudi još uvijek sluša FM radiopostaje. Dakle, ekonomski uopće nije isplativo održavati te frekvencije jer je to skupo i troši mnogo energije. Time se ništa ne dobiva i zato su ljudi i promijenili mišljenje i prešli na DAB. Hrvatska je s time tek nedavno počela i zainteresirane strane trebaju raditi zajedno. To je ključno za uspješno lansiranje digitalnih radiopostaja. Na konferenciji ste mogli čuti da je u Ujedinjenom Kraljevstvu došlo do rasta 30% prihoda od oglašavanja zahvaljujući digitalizaciji radija, a u Nizozemskoj oko 20% u posljednjih 9 godina. DAB plus radiopostaje kreirale su rast oglašavanja. U zemljama koje se nisu digitalizirale i nemaju strategiju, prihodi mogu padati. U doba dok internet i dalje raste, predstavljanje takvog rasta oglašavanja na radiopostajama koje su se digitalizirale je dokaz da to funkcionira. To je vrlo važna poruka ljudima koji se boje da će se njihov prihod smanjivati. Uvijek postoji strah ako se ljudi ne usude iskoračiti iz onoga što su oduvijek radili.

NACIONAL: U Hrvatskoj još uvijek postoji preko 150 radiopostaja koje emitiraju na FM-u i manje od deset na DAB-u. OIV iz vlastitih prihoda gradi infrastrukturu i odašiljače, no čemu oni služe ako radiopostaje ne prelaze na DAB?

Nisam upoznata s tim brojevima, mislila sam da ih je na DAB plusu više. Vjerujem da među tih 150 radiopostaja na FM-u većina nije na nacionalnoj, već na regionalnoj i lokalnoj razini. A kod lokalnih radi se o vrlo različitom radiju. Jer lokalni isto tako imaju mogućnost prijeći na digitalno, no kada pogledate zemlju u cjelini, najbolje je početi s nacionalnim, onda regionalnim, pa tek onda s lokalnim radiopostajama. To je logičan poredak. I to zato što nacionalni radiji mogu upoznati slušateljstvo s time što je DAB plus. Jednom kada radiopostaje s nacionalnom pokrivenošću budu spremne na suradnju, tada će i regionalne i sve ostale postati zainteresiranije, jer će vidjeti da brojke rastu. Iskustva iz ostalih zemalja koje dulje vrijeme imaju DAB plus su da lokalne radiopostaje prelaze kasnije. U Nizozemskoj, na primjer, tražio se paritet, odnosno radiopostaje koje su bile na nacionalnom FM-u prelazile su i na nacionalni DAB plus, ali su bile obvezne pokrenuti novi radijski program koji nije na FM-u. Na taj su način slušatelji dobili veliki broj novih DAB radiopostaja na nacionalnoj razini s drugačijim programima koje nisu mogli slušati na FM-u. A njihovi vlasnici postali su nakladnici koji su već imali FM koncesije. To je slušateljima pružilo mogućnost većeg izbora. A nakon nacionalnih, prešle su i regionalne radiopostaje. To je jedan od načina kako riješiti problem s prelaskom FM-a na DAB. Vjerujem da je spektar već podijeljen i u Hrvatskoj, no prije nego što zatraže dozvolu za emitiranje, nakladnici moraju odlučiti koja ih regija ili lokalno područje zanima i moraju znati što će se u tom slučaju dogoditi s njihovim prihodom. Naravno, za to treba postojati i poslovni plan. U tome morate vidjeti prednosti za svoju tvrtku, a ako ih ne vidite, ne možete se u to ni upuštati.

‘U zemljama poput Velike Britanije ili Nizozemske DAB plus radiopostaje kreirale su rast oglašavanja. U zemljama koje se nisu digitalizirale i nemaju strategiju, prihodi mogu padati’

NACIONAL: Za Hrvatsku to zvuči kao znanstvena fantastika jer radiopostaje koje emitiraju isključivo na DAB-u marketinške agencije nisu prepoznale. Možete proizvoditi najbolji sadržaj na svijetu, ali ne dopire do slušatelja, pa ne možete ni dobiti oglašivače.

Naravno, jer distribucija vlada. To je stara škola. Ja se cijeli život bavim distribucijom i teškoćama koje idu uz to, no volim taj posao. A teškoće su različite, bilo da se radi o zakonodavstvu, tajmingu u određenoj državi, pravilu vlasništva, monopola, unakrsnog vlasništva. No ako nemate distribuciju i nitko vaš sadržaj ne može vidjeti ni čuti, to je problem. Ali je rješiv. Sigurna sam da ćete pronaći svoj put. Nekada to ide uz borbu, nekada kroz razgovore. No kada je država toliko investirala u infrastrukturu, vjerujem da želi i da ona bude pravilno iskorištena.

NACIONAL: Kako uvjeriti ljude da kupe nove DAB radioprijemnike ili adaptere za automobile, ako oni stari koji emitiraju FM još uvijek funkcioniraju?

Ne možete ih tek tako natjerati da kupe, no smatram da je najvažnija stvar mogućnost izbora. No prije nego što se počne prodavati nova oprema, morate osigurati da postoji svijest o tome što je DAB plus radio. Ljudi neće otići u dućan i kupiti taj aparat ako ne znaju o čemu je riječ. Dakle, nekoliko godina radi se na takvom osvješćivanju, a nakon toga kreće ozbiljan marketing. Mi unutar World DAB foruma imamo marketinšku grupu u kojoj dijelimo naša iskustva diljem različitih zemalja o tome kako osvijestiti publiku, o zakonodavstvu, automobilima s DAB plus radioprijemnicima i slično. Naravno, to sve ovisi od zemlje do zemlje. U Hrvatskoj, kao što kažete, ljudi masovno voze starije automobile, što je potpuno različito od, na primjer Belgije, u kojoj ljudi kupuju nove aute svake tri godine. I zato će vam trebati više vremena da se zamijeni vozni park. Postoje naravno i adapteri, ali teško da će ljudi otići u dućan i kupiti ih ako ne znaju što je DAB plus radio. Prvo mora postojati svijest o tome da postoji takva tehnologija, ali i da postoje radiopostaje koje im se sviđaju i koje na taj način žele slušati. Znamo da postoje radioprijemnici koji nisu skuplji od tridesetak eura, ovisno o tome koliko ljudi imaju novca i žele izdvojiti. Ali ako oni shvate da im sadržaj koji se nudi odgovara, da im se sviđa, onda će kupiti. Kao što kupuju mobitele koji su puno skuplji.

U Zagrebu je održan ‘World DAB summit 2024’ u organizaciji foruma WorldDAB

NACIONAL: Ima li radio budućnost pored digitalnih platformi, društvenih mreža i televizijskih kanala?

Ja u to definitivno vjerujem, a osobito u budućnost kvalitetnih radija koji ispunjavaju svoju javnu funkciju, kao što to radi Radio Nacional. Neće sve radiopostaje preživjeti, ali one koje svojim sadržajem dopiru do srca slušatelja, s kvalitetnim izborom glazbe, dobrim vijestima i emisijama, pravim porukama, sasvim sigurno hoće. Jer radio isto tako ima važnu ulogu u prevladavanju usamljenosti. Usamljenost je bolest broj jedan u svijetu, iako se svi ponašaju da su jako “cool” na društvenim mrežama. To je velika tema u svijetu. A radio s lokalnim vijestima, glazbom, jezikom, voditeljima koji su vam bliski, osigurava da se ne osjećate usamljeno, može vam učiniti dan ljepšim i natjerati vas na smijeh.