Zastupnici Hrvatskoga sabora u slobodnom su se govoru po klubovima u petak, među ostalim, osvrnuli na tragičan događaj jučer u Pagu, kada je otac s balkona bacio četvero male djece koja su teško ozlijeđena, te su poručili kako treba ojačati mehanizme sankcioniranja obiteljskog nasilja i institucije kako bi se takve pojave pravodobno prevenirale.

Ivan Čelić (klub HDZ) rekao je da treba jačati mehanizme sankcioniranja, stvoriti funkcionalne i institucionalne okvire s obzirom na to da se često pojavljuju slučajevi nasilja u obitelji, nad ženama i djecom. Potrebno je reagirati već na prve znakove zanemarivanja i zlostavljanja, istaknuo je.

U konkretnom slučaju, rekao je Čelić, treba vidjeti što je najbolje za stradalu djecu kako bi im se pružila sigurnost, te je predložio da to bude u udomiteljskoj obitelji i da ih se ne razdvaja. Što se tiče roditelja, treba vidjeti je li tragedija nastala zbog teške duševne bolesti ili alkoholizma, ili se radi o psihopatu koji uživa nanoseći bol drugima. Podsjetio je kako je ministrica obitelji Nada Murganić odmah nakon sjednice Vlade otputovala u Zadar kako bi vidjela je li bilo propusta u radu mjerodavnih institucija.

Tomislav Žagar (Klub nezavisnih zastupnika) rekao je kako je potrebno jačati institucije u društvu koje se mogu pobrinuti da se takvo što ne događa. Nasilje se ne smije tolerirati i protiv njega se treba boriti jačanjem institucija.

Arsen Bauk (Klub SDP), vezano uz definiciju obitelji, pozvao je na uvažavanje drugih i drugačijih. Osvrnuo se na jučerašnju tragediju na Pagu, kada je otac bacio četvero male djece s prvog kata, koja se dogodila u, kako je rekao, “normalnoj” obitelji, zatim na sinovljev pokušaj ubojstva majke nožem i odrastanje djece djece pokraj tetke u zamrzivaču dugi niz godina. “Ništa od toga nije se dogodilo u nenormalnim obiteljima, nego u onima koje neki žele definirati kao normalne”, smatra Bauk.

Goran Aleksić (Klub Živi zid i Snaga) pozvao je Vrhovni sud da što prije donese presudu kako bi korisnici tzv. CHF kredita znali imaju li pravo na odštetu iako su konvertirali te kredite u eure, upozorivši kako 14. lipnja nastupa zastara za sudske tužbe protiv banaka vezane uz netransparentnu promjenu kamatnih stopa. Podsjetio je kako je valutna klauzula u Španjolskoj proglašena ništetnom, kao i u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Rumunjskoj, a u Grčkoj i Hrvatskoj postoji kolektivna presuda.

Vjeruje da će odluka Vrhovnog suda biti u korist 125.000 korisnika CHF kredita i da će se otvoriti mogućnost odštete jer će se u protivnom vjerojatno samo 20 do 30 posto dužnika odlučiti pravdu potražiti na sudu. Objasnio je kako bi sudskom presudom u odnosu na konverziju odšteta bila od 60 do čak 100 posto. Iznio je podatak da bi se u slučaju pozitivne odluke Vrhovnog suda otvorila mogućnost da se dužnicima vratili preplaćeni iznosi u visini oko 10 milijarda kuna.

Odluči li Vrhovni sud da dužnici nemaju pravo na odštetu, to će biti gaženje vladavine prava, ustvrdio je Aleksić. “Kako se odluke samo formalno donose u Saboru, a stvarno u Vladi, ona je ta koja treba omogućiti dužnicima da dobiju preplaćene iznose. Hoće li to Vlada učiniti – ne znam, ali ću svakako nastaviti raditi na pronalaženju rješenja prihvatljivih za sve”, poručio je Aleksić.

Miro Bulj (Klub Mosta nezavisnih lista), vezano uz prikupljene potpise za raspisivanje referenduma o izmjeni Izbornog zakona, rekao je kako se radi bojkotu, gaženju demokracije i kršenju Ustava. “Izborni zakon je jedan od najvećih problema u Hrvatskoj jer Sabor ne održava volju naroda, jer su se u njemu našli neki koji su dobili manje glasova od nekih drugih kandidata”, smatra Bulj.

Promijenimo zakon i dajmo narodu da bira zastupnike koje želi da ga predstavljaju, poručio je Bulj, koji je izjavio da Hrvatska ima “diktaturu Vlade i premijera Plenkovića koji su protiv referenduma”.