Predstavnica EU tužiteljstva u Hrvatskoj proteklog je tjedna posredno poslala poruku kako Ured europskog javnog tužitelja smatra da nema zapreka da se na temelju indicija sadržanih u spornim porukama pokrenu izvidi i po potrebi otvore novi predmeti
Europska tužiteljica zadužena za Hrvatsku Tamara Laptoš u svom je javnom istupu na N1 televiziji poslala jasnu poruku te je pojačala pritisak na Vladu, premijera Andreja Plenkovića i Državno odvjetništvo na čelu s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek. Laptoš je to učinila iznoseći stav da za Ured europskog javnog tužitelja uopće nije sporno jesu li poruke koje su prikupljene tijekom istrage u slučaju protiv Josipe Rimac, a na temelju kojih je djelomično i podignuta optužnica Ureda europskog javnog tužitelja protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac, zakonit dokaz te mogu li se te poruke iskoristiti i za podizanje novih optužnica.
Ovakvim stavom koji je Tamara Laptoš iznijela u ime Ureda europskog javnog tužiteljstva, iako posredno, poslana je poruka kako EPPO smatra da nema zapreka da se na bazi indicija sadržanih u spornim porukama pokrenu izvidi protiv osoba koje su na raznim razinama u najmanju ruku diskutabilno intervenirale u raznim segmentima poslovanja u Hrvatskim šumama, čiji je sadržaj u nekoliko prethodnih brojeva objavio i Nacional. Drugim riječima, Tamara Laptoš je poručila kako sadržaj tih poruka može biti zakonita osnova, a na koncu i dokaz te poticaj da se provedu izvidi kako bi se utvrdilo postoji li osnovana sumnja da su osobe iz tih poruka trgovale utjecajem te da su se međusobno dogovarale kako bi pogodovale osobama bliskim vladajućoj stranci.
Naime, Tamara Laptoš je upitana može li obrana Gabrijele Žalac oboriti optužnicu zato što je dio dokaza (poruka) prikupljen u slučaju Josipe Rimac, ocijenila da su poruke zakonit dokaz te je dodala: “Ne bismo ih uvrstili u spis da smatramo da nisu, kao niti drugih više od 1000 dokaza na kojima se optužnica temelji.”
Za razliku od europskih tužitelja, domaće Državno odvjetništvo zasad nije odlučilo iskoristiti poruke prikupljene u slučaju Josipe Rimac protiv osoba koje su se na sporan način preko aplikacija u mobitelu dopisivale s tadašnjim šefom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem, iz čega proizlazi sumnja da su pokušale trgovati utjecajem.
Tamara Laptoš je poručila kako sadržaj poruka može biti zakonita osnova, a na koncu i dokaz te poticaj da se provedu izvidi kako bi se utvrdilo postoji li osnovana sumnja da su osobe iz tih poruka trgovale utjecajem
Tu je prije svih riječ o glasnogovorniku Vlade Marku Miliću, glavnom tajniku HDZ-a Krunoslavu Katičiću, bivšem specijalnom savjetniku premijera Plenkovića Josipu Jeliću, ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, bivšem dekanu Agronomskog fakulteta Zoranu Grgiću te bivšem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavu Jakupčiću. I dok premijer tvrdi da su prepiske objavljene u Nacionalu te u drugim hrvatskim medijima – netema, očito kako u Uredu europskog javnog tužitelja imaju drugačije mišljenje te smatraju da bi se sadržaj poruka mogao zakonito propitati, a samim time to bi značilo i da bi pod lupom istražitelja bili neki od premijeru bliskih ljudi, a potencijalno i sam premijer Andrej Plenković jer se njegovo ime i inicijali često spominju u porukama.
Tako bi se među onima koje bi mogli biti predmetom istrage mogao naći i glasnogovornik Vlade Marko Milić kojem se preko aplikacije Viber obratio tadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. Sadržaj te poruke je glasio: “Marko, molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama – Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav.” Jakupčić je tu poruku Miliću poslao 5. rujna 2018. u 20:54. Prema njima pokazuje toliko udivljenje da zamjenicu ‘’Te’’ i imenicu ‘’Šef’’, koje se odnose na Milića i Plenkovića, u poruci piše velikim slovima. Jedna je to od više desetaka šokantnih poruka koje otkrivaju kancerogeno rašireni sustav trgovine utjecajem i uhljebljivanja u administraciji Andreja Plenkovića, koja u ovom slučaju otkriva da vodeći čovjek Hrvatskih šuma iz samo njemu poznatih razloga traži dopuštenje premijera kako bi u državnoj tvrtki zaposlio pripravnika lovstva. Na tu poruku Milić mu nije pismeno odgovorio. Ali ona sugerira da je Jakupčić tražio dopuštenje da u Hrvatskim šumama zaposli pripravnika lovstva.
Apsolutno je nejasno zašto bi se predsjednik Uprave Hrvatskih šuma s premijerom trebao savjetovati oko zapošljavanja na tako niskoj razini unutar tvrtke koju vodi. Ali to s druge strane može pokazivati razinu do koje se Plenković upliće u kadroviranje u državnim tvrtkama. Bio je to tek dio očito uhodane komunikacijske sheme koja otkriva dubinu i kompleksnost spornog ponašanja Plenkovićeve administracije. Između Marka Milića i Krunoslava Jakupčića očito je postojalo prilično veliko povjerenje. Sugerira to i sljedeća njihova komunikacija.
‘’Niko Dujmović’’. To je ime čovjeka koje je glasnogovornik Vlade Marko Milić 30. rujna 2019. u 11:12 poslao tadašnjem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavu Jakupčiću, kao očito neupitnu preporuku da ga zaposli u državnoj tvrtki koju je donedavno predvodio.
U sličnom je tonu i kontekstu Jakupčić komunicirao i s glavnim tajnikom HDZ-a Krunoslavom Katičićem. Krunoslav Katičić poslao je Jakupčiću preko aplikacije WhatsApp 28. prosinca 2019. u 12:24 životopis izvjesnog Josipa Jurića. Potom mu je minutu kasnije proslijedio i poruku koju mu je ranije vrlo vjerojatno poslao Zoltan Kabok, glasnogovornik HDZ-a. U toj poruci piše: ‘’Poštovani, g. Katičiću, nadam se da ste uživali jučer na domjenku, evo samo da nadovežem na ono što sam spominjao jučer, vezano uz Hrvatske šume i mog mladog prijatelja. Radi se o Josipu Juriću, odnedavno diplomiranom magistru inženjeru šumarstva, a svakako bi htio radno mjesto naći u struci u Hrvatskoj. On je ovaj ponedjeljak bio na razgovoru za pripravništvo u HŠ kod g. Miškulina i g. Bumbera. Rečeno mu je da će se javiti idući tjedan s informacijama o primanju za pripravništvo. Svaka pomoć bi dobro došla. Šaljem njegov CV u posljetku. Hvala puno i lp Zoltan.’’
Dva dana kasnije, 20. prosinca 2019. u 14:30, Jakupčić Katičiću šalje povratnu poruku sljedećeg sadržaja: ‘’Imenjače, Josip Jurić će raditi u Upravi šuma podružnica Zagreb’’. Minutu kasnije u odvojenoj poruci Jakupčić nadodaje: ‘’U siječnju ćemo ga primiti. Komunicirali smo s njime. Pozdrav’’. Katičić mu na to odgovara porukom poslanom istog dana u 15:16. U njoj mu je napisao: ‘’Hvala to je bitno, čujemo se’’.
S druge strane, Josip Jelić, donedavni specijalni savjetnik Andreja Plenkovića i Krunoslav Jakupčić, u porukama preko Vibera Plenkovića oslovljavaju s ‘‘hefe’’, ili ‘‘šefe’’. One otkrivaju kako se Jelić kao osoba od Plenkovićeva povjerenja uplitao u javne nabave, uhljebljivanja, kreiranje izbornih lista, čak i u prekrajanje ovlasti ministarstava, a Jakupčić mu prenosi i da Marija Vučković misli da pokretanje jednog nacionalnog programa ne bi donijelo glasove na izborima. Jelić mu na to odgovara: “Ok. Naći ću se s A sljedećih dana”.
U vrijeme kada je vođena ova komunikacija Josip Jelić bio je na položaju „savjetnika za Zagreb“ predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Oba sugovornika koristila su termin „šef“ kada su se, po svemu sudeći, referirala na premijera Andreja Plenkovića.
Iz izjave Tamare Laptoš može se zaključiti kako europski tužitelji smatraju da bi se sadržaj poruka trebao temeljito istražiti, ali domaći istražitelji do sada nisu dijelili to mišljenje i poruke su ignorirali
Istražiteljima bi mogao biti zanimljiv i krak koji vodi do mons. Matije Matičića koji je preko Andreja Plenkovića krenuo 2019. u rješavanje problema financijski opterećene tvrtke Cedar. Tražio je od Jakupčića da joj isporuči više trupaca, ali mu je ipak napisao: “Dragi Kruno, hvala Vam za ugovore. Javio sam Andreju da je za sada sve u redu i veliko hvala za pomoć i zalaganje”, a u nastavku je Matičić napisao sljedeće:
“Samo neka bude kako smo se 3. svibnja i dogovorili i bit će sve u redu. I rekao sam Andreju da ste pravi čovjek na pravom mjestu, jer me je Vaš pristup na sastanku iskreno oduševio… Božji blagoslov Vam želim i molim. Matija.” Sve to je dio opsežne prepiske monsinjora Matije Matičića, rektora riječke katedrale, i Krunoslava Jakupčića. Potonji je na tu poruku odgovorio sebi svojstvenim servilnim tonom poruke sljedećeg sadržaja: „Hvala lijepa, također.“ Spomenuta poruka otkriva sasvim novu sferu potencijalne trgovine utjecajem – onu u kojoj se crkveni dužnosnik izravno poziva na premijera Andreja Plenkovića i postavlja kao važan posrednik u komunikaciji prema direktoru Hrvatskih šuma pri traženju ugovora za više drvoprerađivačkih tvrtki u poslovnim problemima i prenosi Jakupčiću detalje dogovora s premijerom.
I dok su domaćim istražiteljima ove poruke očito iz teško objašnjivih razloga dosad bile nezanimljive i nedostatne da bi pokrenuli formalnu istragu o trgovini utjecajem i potencijalnim drugim kaznenim djelima, iz izjave Tamare Laptoš može se zaključiti kako europski tužitelji smatraju da bi se sadržaj ovih poruka trebao temeljito istražiti. Ako se to doista i dogodi, onda bi se u problemima mogli naći ne samo glavni akteri u navedenim porukama, već i premijer Andrej Plenković čija se povezanost s tim akterima i radnjama koje su oni dogovarali sve teže može izbjeći.
Komentari