Veliki strani trgovački lanci koji posluju u Hrvatskoj, poput Spara, Lidla i Kauflanda, svake godine povećavaju plasman hrvatskih proizvoda kroz svoje prodajne mreže izvan Hrvatske, no unatoč tome uvoz hrane u Hrvatsku i dalje alarmantno raste. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore koje je zatražio Business&Banking, u prošloj godini u odnosu na 2021. godinu izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilježi rast 27,8 posto, odnosno 765 milijuna eura i iznosi ukupno 3,52 milijarde eura, međutim, istovremeno je porastao i uvoz i to čak 32,6 posto, odnosno 1,21 milijardu eura te iznosi ukupno 4,93 milijarde eura. Time je deficit dodatno povećan 46,1 posto, odnosno za 446 milijuna eura i iznosi 1,41 milijardu eura.

U porastu trenda izvoza hrvatskih proizvoda svakako značajnu ulogu imaju i trgovački lanci, iako ne treba zaboraviti da su jednako tako trgovački lanci zasigurno i najveći generatori uvoza prehrambenih artikala.

Spar je tako prošlog tjedna objavio da je ukupni izvoz hrvatskih proizvoda kroz Spar prodajnu mrežu u Italiji, Austriji, Sloveniji i Mađarskoj u odnosu na 2021. godinu porastao čak 36 posto, to jest da je ukupni ostvareni promet hrvatskih proizvođača kroz Spar maloprodajnu mrežu u 2022. godini iznosio preko 143 milijuna eura.

S druge strane, Lidlov izvoz domaćih proizvoda na strana tržišta neprestano se povećava po prosječnoj stopi od 15 posto svake godine, a iz te kompanije tvrde i da se putem Lidlove mreže hrvatski proizvodi izvoze na čak 28 europskih tržišta.

‘Ponosni smo što kroz Spar prodajnu mrežu u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Italiji hrvatskim proizvođačima osiguravamo važan kanal distribucije i doprinosimo njihovu kontinuiranom rastu’, poručio je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatska. FOTO: SPAR

Marina Dijaković, voditeljica Odjela korporativnih komunikacija Lidla Hrvatska, ističe da Lidl Hrvatska otvara vrata domaćim dobavljačima na drugim europskim tržištima putem svog brenda prepoznatljivih hrvatskih proizvoda Croamore.

“Ime i logotip Croamore simboliziraju ljubav prema Hrvatskoj, ali u svojoj kovanici sadrži i more, koje je nezaobilazno kada je riječ o autohtonim hrvatskim proizvodima. Lidl domaće proizvode izvozi i u sklopu Hrvatskog tjedna u Lidlovim trgovinama u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Finskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Švicarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Putem ovakvih projekata, Lidlovi domaći dobavljači koriste Lidlovu mrežu za plasman svojih proizvoda u mnoge europske zemlje, čime se u inozemstvu promoviraju hrvatski proizvodi i Hrvatska općenito”, naglasila je Marina Dijaković.

Spar je objavio najkonkretnije podatke kad je o izvozu hrvatskih proizvoda riječ. Najveći porast izvoza u 2022. zabilježili su u Austriji gdje je najviše rasla prodaja poznatih hrvatskih proizvoda poput Podravkine Linolade i Vegete te Atlanticove Cedevite, ali značajan rast ostvarili su i s proizvodima kao što su Graševina Kutjevo i Badel Pelinkovac.

I na slovenskom tržištu zabilježili su izvrsne rezultate, a najveći rast ostvario je brend Violeta koji za Spar proizvodi vlastitu marku vlažnih maramica. Podaci pokazuju, kako su naveli iz Spara, da Slovenci vole i tradicionalne slavonske proizvode robne marke DOBRO koje plasira Žito d.o.o., dok Talijani i dalje ostaju vjerni hrvatskom bakalaru i Zigante tartufima. Među manjim proizvođačima čiji su se proizvodi našli na policama Spara izvan Hrvatske u 2022. su se posebno istaknuli Gatarić grupa, lider u proizvodnji i distribuciji kancelarijskog i školskog materijala i opreme, balzam za usne Vimi i New Bakery, najveća europska tvornica baklava iz Donjeg Stupnika.

„Ponosni smo što kroz Spar prodajnu mrežu u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Italiji hrvatskim proizvođačima osiguravamo izuzetno važan kanal distribucije i doprinosimo njihovu kontinuiranom rastu. Drago nam je da osim velikih domaćih proizvođača poput Podravke i Atlantica značajan rast putem Spar prodajne mreže ostvaruju sve više srednjih te čak i malih tvrtki“, izjavio je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatska.

Kroz brend Croamore trgovački lanac Lidl otvara vrata domaćim dobavljačima na drugim europskim tržištima, a hrvatske proizvode putem Lidlove mreže izvoze na čak 28 europskih tržišta. FOTO: Lidl

Kaufland također bilježi značajan porast izvoza hrvatskih proizvoda. Oni su kampanju o mogućnosti plasmana različitih hrvatskih proizvoda široke potrošnje na tržišta Austrije i Njemačke započeli još 2009. godine. Od tada svake godine izvoz hrvatskih proizvoda putem Kauflandove mreže raste. Jedan od primjera bio je izvoz mandarina tvrtke Agro Neretva u Kaufland Češka i Kaufland Slovačka. Kaufland hrvatske proizvode također plasira i u Poljsku, Rumunjsku i Bugarsku. U njihovim hrvatskim trgovinama hrvatski proizvodi plasiraju se pod brendom “Naše mi najbolje paše”.

Iz Kauflanda su pojasnili:

“Kao jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj surađujemo s velikim brojem hrvatskih proizvođača koji svoje proizvode plasiraju između ostalog i u Kaufland trgovinama u drugim zemljama.

Više od 8.000 proizvoda koji su kod nas dostupni, proizvedeni su u Hrvatskoj, a dodatno imamo preko 2.000 artikala hrvatskih brendova koji se proizvode u drugim zemljama.

Sveukupno, omjer hrvatskih i stranih brendova u Kauflandu iznosi otprilike 50% – 50%.”

No je li to sve dovoljno? I zbog čega onda i dalje tako rapidno raste uvoz te trebaju li za to krivnju snositi samo strani trgovački lanci ili prvenstveno neuspješna i poražavajuća državna poljoprivredna politika?

Osim Kauflanda koji je naveo da omjer hrvatskih i stranih brendova u njihovim trgovinama iznosi 50-50 posto, konkretan podatak o tome koliko se u njihovim trgovinama promijenio omjer uvoznih i domaćih proizvoda od kad su počeli poslovati u Hrvatskoj, drugi veliki strani prehrambeni trgovački lanci koji posluju u Hrvatskoj nisu predočili. No svatko tko kupuje u Lidlu mogao je u zadnjih nekoliko godina primijetiti povećanje dostupnosti hrvatskih proizvoda na njihovim policama, a posebno kroz njihov brend “Okusi zavičaja”.

Promet hrvatskih proizvođača kroz Spar maloprodajnu mrežu u 2022. je porastao 36 posto i iznosio više od 143 milijuna eura

“Što se tiče omjera hrvatskih proizvoda u našem poslovanju, oni variraju ovisno o njihovoj dostupnosti na tržištu i sezonalnosti. S druge strane, možemo primjerice reći da je omjer domaćih dobavljača u Lidlu Hrvatska dosegnuo otprilike 90 posto u voću i povrću, opet ovisno o sezonskoj dostupnosti, dok u stalnom asortimanu imamo gotovo 100 posto svježe svinjetine, piletine i junetine iz domaće proizvodnje. Lidlova suradnja s domaćim dobavljačima je izuzetno profesionalna, a na našim policama imamo proizvode domaćih dobavljača iz svih kategorija hrane i pića. Lidl u Hrvatskoj trenutno surađuje s više od 400 domaćih dobavljača. Prilikom odabira dobavljača, naš je prvenstveni cilj i želja da surađujemo s hrvatskim proizvođačima te da se njihova ponuda nađe na našim policama, a to nam u većoj mjeri i uspijeva. Prvi i jedan od najbitnijih uvjeta suradnje s dobavljačima je omjer kvalitete i cijene, kao i dugoročni kapacitet domaće proizvodnje”, pojasnila je Marina Dijaković.

No prema podacima FINA-e od prije nekoliko godina koje je objavio Večernji list, Lidl je 2017., primjerice, u Hrvatsku direktno uvezao robe u vrijednosti od 1,91 milijardu kuna, Spar 542,1 milijun, Kaufland 739,1, Tommy 218,9, NTL 165,4, a KTC 5,88 milijuna kuna. Iz Spara Hrvatska su tada tvrdili da u njihovim hipermarketima udio domaćih dobavljača u prehrambenom dijelu čini visokih 77 posto te da robu nabavljaju od više od 400 domaćih dobavljača, a samo od Podravke imali su na policama 530 različitih proizvoda.

Iz Lidla su tvrdili da od domaćih dobavljača nabavljaju 90 posto voća i povrća, ovisno o sezonskoj dostupnosti, i 50 posto pekarskih proizvoda. Iz Kauflanda su pak tada naveli da imaju 80 posto hrvatskih dobavljača u prehrambenom dijelu i 75 posto u ukupnom asortimanu.

Kroz brend ‘Naše mi najbolje paše’, trgovački lanac Kaufland plasira domaće proizvode na svojim policama, ali hrvatske proizvode izvoze i u svoje trgovine u drugim zemljama. FOTO: Kaufland

No, Business&Banking je od FINA-e zatražio nove podatke, a oni pokazuju da je uvoz od 2017. do 2021. neprestano rastao pa je tako Lidl već u 2018. uvezao robe za 2,15 milijardi kuna, u 2019. 2,4 milijarde, u 2020. 2,35 milijardi, a u 2021. 2,46 milijardi kuna to jest 327,3 milijuna eura. Spar je u 2018. uvezao robe u iznosu 679 milijuna kuna, a ta je brojka do 2021. narasla na 880 milijuna kuna odnosno 116,8 milijuna eura, dok je Kaufland u 2018. uvezao robe u vrijednosti 780 milijuna kuna da bi 2021. završili na 878 milijuna kuna to jest 116,6 milijuna eura.

Inače, 2017. tadašnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić javno je prozvao strane trgovačke lance kada je na svom Facebook profilu objavio kako se u Hrvatskoj godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda za 450 milijuna kuna te kako je većina tih proizvoda iz trgovačkih lanaca poput Lidla i Kauflanda iz uvoza, a ne iz domaće proizvodnje.

“U Hrvatskoj se godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna. Nažalost, velika većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare. 90 posto proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju se radi o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske. Ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati svoje, hrvatske proizvode, i voditi brigu o svojim proizvođačima i svojim, hrvatskim poljoprivrednicima. Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!!” objavio je tada Tolušić.

Lidlov izvoz domaćih proizvoda na strana tržišta neprestano se povećava po prosječnoj stopi od 15 posto svake godine

Iz Lidla i Kauflanda tada su ministru odgovorili da oni svake godine povećavaju omjer domaćih dobavljača na svojim policama, ali se pritom prvenstveno trude kupcima omogućiti najbolju ponudu uz najbolji omjer cijene i kvalitete.

I aktualna ministrica poljoprivrede Marija Vučković pokušala je voditi rat sa stranim trgovačkim lancima. Tako je prije dvije godine apelirala da nastoje izbjeći situacije da je cijena šećera ili mesa od 30 do 40 posto jeftinija u Hrvatskoj nego u istim trgovinama u inozemstvu. Jedan od dopisa koje je ministrica poslala trgovačkim lancima bio je tada potaknut akcijskim cijenama svinjetine koje su bile snižene i više od 50 posto, dok su u njemačkim katalozima istih supermarketa sniženja iznosila 30 ili 35 posto pa je ministrica zaključila da takva praksa destimulira planiranje domaće svinjogojske proizvodnje.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prošloj godini u odnosu na 2021. godinu izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilježi rast od 27,8 % odnosno 765 milijuna EUR i iznosi ukupno 3,52 milijarde EUR, međutim, uvoz je porastao 32,6 % odnosno 1,21 milijardu EUR i iznosi 4,93 milijarde EUR. Time je deficit dodatno povećan 46,1 % odnosno za 446 milijuna EUR i iznosi 1,41 milijardu EUR.

Pokrivenost uvoza izvozom je 71 %, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnju razinu od 74 %. U uvozu su najzastupljeniji meso (11,4 % vrijednosti ukupnog uvoza), mliječni proizvodi, jaja i med (8,6 %), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 %), hrana za životinje (7,3 %) te pića i alkohol (6,7 %). Najveći apsolutni rast uvoza bilježimo kod mesa (170,4 milijuna EUR), duhana (145,2), mlijeka (132,3), te masti i ulja (81,9).

U izvozu su najzastupljenije žitarice (15,3 % vrijednosti ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (7,9 %), duhan i prerađevine (7,4 %), ribe (7,4 %) te proizvodi na bazi žitarica i škroba (7,2 %). Najveći apsolutni rast izvoza bilježimo kod žitarica (169,4 milijuna EUR), duhana i prerađevina (99,8) te masti i ulja (49,9).

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. FOTO: HGK

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, uljarica, ribe, mesnih i ribljih prerađevina, živih životinja i proizvoda od kakaa. Žitarice i uljarice čine čak 82 % suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit.

Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (431,2 milijuna EUR), mliječnih proizvoda i jaja (320,1), hrane za životinje (255,6), voća (199,7), proizvoda na bazi žitarica i škroba (154,7), pića i alkohola (128,2) i povrća (121,1). Meso i mlijeko čine 36% ukupnog deficita.

„Hrvatska je značajan neto uvoznik hrane. Ne samo što nas treba brinuti činjenica da vrijednosno izvozimo 30% manje nego što uvozimo, nego nas više treba brinuti i struktura vanjskotrgovinske razmjene. Žitarice i uljarice čine nam čak 82% suficita, a istovremeno generiramo značajan deficit u mesu, mlijeku i hrani za životinje od gotovo 50%. Izvozimo primarne proizvode niske dodane vrijednosti, a uvozimo prerađevine i primarne proizvode veće dodane vrijednosti – meso, mlijeko, voće i povrće. Nažalost, u 2022. godini generiran je rekordan deficit u vanjskotrgovinskog razmjeni poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima od 1,41 milijardu eura, što smo i najavljivali. Istina je da je visok deficit posljedica većim dijelom rasta cijena, no raste nam i volumen uvoza. Brži rast uvoza od izvoza i rast deficita u 2022. godini, nažalost, prati i pad fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje od 8,6 posto“, upozorio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.