Uz opasku da je „sve to otišlo predaleko“, čelnici Srpskoga narodnog vijeća (SNV) nisu htjeli za Nacional komentirati različite razloge kojima je srpska veleposlanica Jelena Milić u javnosti objašnjavala svoj odlazak s božićnog domjenka SNV-a, pri čemu je u posljednjem objašnjenju, u svom statusu na Facebooku objavljenom 10. siječnja, četiri dana nakon tog događaja, vodstvo SNV-a čak izravno optužila da snosi odgovornost za masovne demonstracije protiv vlasti srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Srbiji.
Nakon što je u ponedjeljak, 6. siječnja, demonstrativno napustila božićni domjenak SNV-a, veleposlanica Milić u sljedećim je danima navela nekoliko raznorodnih razloga za taj svoj čin. Najprije je ustvrdila da je otišla zbog pljeska kojim su dužnosnici SNV-a reagirali na dio pisma u kojemu dobitnici ovogodišnje Nagrade SNV-a Svetozar Pribičević, srpska spisateljica Jasminka Petrović, autorica romana “Ljeto kada sam naučila letjeti”, i redatelj i scenarist uspješnog filma snimljenog po tom romanu Radivoj Raša Andrić, zahvaljuju na nagradi. Dio pisma koji veleposlanica nije smatrala vrijednim aplauza, njegova je posljednja rečenica, u kojoj nagrađeni zahvaljuju “mladima u Srbiji koji nas ovih dana uče kako se leti i kako se svijetli”.
No u svom dugom postu na Facebooku četiri dana kasnije, veleposlanica je ustvrdila da nije otišla demonstrativno nego „diskretno“.
“Da ponovim”, napisala je, “nitko od ‘istraživačkih novinara’, diplomata i SNV tumača jedine istine o mom odlasku sa spomenutog prijema, nije se sjetio da potraži i emitira snimku mog ‘iznerviranog, skandaloznog, insceniranog, Vučić dirigiranog… napuštanja skupa. Zašto? Jer ga nije bilo. Diskretno izlazim, igrom slučaja s vladikom Jovanom, ne želeći ni jednom drugom gostu napraviti tog momenta neugodnu situaciju. U hodniku me prepoznaju neki od prisutnih novinara, pitaju zašto već idem. Potvrdim samo da odlazim ranije nego što sam planirala i da ću izjavu dati tek navečer. Što sam i uradila. I rekla zašto sam otišla. Zbog aplauza. Meni neprimjerene reakcije čelnika SNV-a na jedan dio pozdravnog govora. Kraj. I početak.” Na kraju je veleposlanica Milić dopisala i ovu rečenicu: “Jer kad se sve ovo osvijetli, čini se da čelnici SNV-a imaju stranu, a možda i prste, u aktualnim teškim dešavanjima u RS.” Argumente za tu tvrdnju nije iznijela.
Zašto je veleposlanica Milić to napisala, može se samo nagađati, no sigurno je da su to teške riječi službenoga diplomatskog predstavnika Srbije prema čelnicima srpske manjinske samouprave u susjednoj zemlji, što za Srbiju svakako jest težak diplomatski skandal, ali i neugodan i nadasve paradoksalan napad na čelnike srpske manjine u Hrvatskoj koju Beograd deklarativno želi zaštititi. Veleposlanici Milić možda se nije svidjelo pisanje tjednika Novosti, koji izdaje SNV, o aktualnom otporu Vučićevoj vlasti u Srbiji – ali ono se, kada je riječ o aktualnim prosvjedima, ni u čemu bitnom ne razlikuje od pisanja ostalih hrvatskih medija, za koje je posve razumljivo i očekivano da podržavaju otpor vlasti bivšeg Miloševićeva ministra i Šešeljeva suradnika koji je u ratu svesrdno, izrazito teškim riječima, podržavao agresiju svoje zemlje na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Visoki izvor blizak srbijanskoj administraciji otkrio je Nacionalu dosad nepoznate razloge za koje tvrdi da su u pozadini demonstrativnog odlaska Jelene Milić, ambasadorice Srbije u Hrvatskoj, s božićnog domjenka Srpskog narodnog vijeća održanog na pravoslavni Badnjak, početkom proteklog tjedna, u zagrebačkom hotelu Westin. Nominalno je ona to učinila zbog izostanka reakcije, dapače, zbog pljeska kojim su predstavnici SNV-a popratili pismo dobitnika Nagrade Svetozar Pribičević SNV-a.
“Reakcija lidera SNV-a na to pismo u kojem se kaže da zahvaljujemo i da se nadamo kako će mladi u Srbiji i nas naučiti kako se leti, bila mi je direktna asocijacija na studentske blokade koje su trenutačno u Srbiji. Reakcija SNV-a jednostavno mi se nije svidjela”, objasnila je Jelena Milić, dodajući kako ne može podržati onaj dio javnih prosvjeda u Srbiji u kojem se organiziraju blokade, srbijanska vlast naziva tiranijom, a predsjednik i državni vrh ubojicama i slične stvari.
Visoki izvor blizak srbijanskoj administraciji otkrio je Nacionalu kako Jelena Milić smatra da je Milorad Pupovac propustio reagirati na teze iz tog pisma jer je frustriran što više nije neizostavna referentna točka za sudjelovanje u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije. Taj izvor je za Nacional izjavio:
“Jelena Milić smatra da je Pupovac propustio reagirati na tu izjavu svjesno te je tu njegovu gestu doživjela kao ispad čovjeka koji ispada iz pozicije monopola za rješavanje otvorenih pitanja. Ona smatra da Pupovac nije naviknuo na etabliranu Srbiju, koja je na državnoj razini aktivnija i spremnija na rješavanje otvorenih pitanja između dviju zemalja, uključujući i položaj srpske manjine u Hrvatskoj, te Srbiju sve jasnije deklariranu prema EU-ovim integracijama. To je ključ njezina odlaska s te proslave.”
Isti izvor navodi kako Jelena Milić smatra da je hrvatski premijer Andrej Plenković tom prilikom održao balansiran i primjeren govor, ne ulazeći u unutarnje srbijanske probleme, u kojem je istaknuo ključne teme koje se trenutno tiču Hrvatske i Srbije. “Odnosi Hrvatske i Srbije uvijek su važna tema koja se tiče prava Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, poznato je da postoje pitanja koja opterećuju naše odnose. Dobro je da smo posljednjih mjeseci imenovali koordinatore koji će napraviti popis tema kojima ćemo se baviti. Očekujemo aktivnu pomoć vlasti Srbije da dođemo do podataka o nestalima”, poručio je tom prilikom hrvatski premijer.
Izvor blizak srbijanskoj administraciji navodi kako važnim smatra upravo sastanak na koji se Plenković referirao u tom govoru. U Zagrebu je 17. listopada 2024. održan sastanak koordinatora za otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije, koji su predvodili državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Frane Matušić i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije Damjan Jović. Prema službenom priopćenju Vlade, na sastanku je napravljen pregled dosadašnjih aktivnosti međudržavnih mješovitih povjerenstava zaduženih za rješavanje otvorenih pitanja. U njemu je pisalo sljedeće: “Dogovoreno je da će obje strane pojačati i ubrzati svoje aktivnosti kroz rad povjerenstava za pojedina otvorena pitanja, a kako bi se što prije postigli konkretni rezultati. Razgovaralo se i o drugim pitanjima koja se tiču bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije.
Obje strane usuglasile su se kako će intenziviranje rada na rješavanju otvorenih pitanja pridonijeti stvaranju konstruktivne atmosfere u bilateralnim odnosima. Na sastanku je utvrđena okvirna dinamika sljedećih sastanaka koordinatora za otvorena pitanja između Republike Hrvatske i Republike Srbije.” Izvor blizak srbijanskoj administraciji navodi da Milorad Pupovac prvi put nije bio dio te komunikacije, da se s prešlo s alternativnih metoda i struktura na institucionalnu razinu komunikacije, da će se ona ubrzati i konkretizirati, da su na tom sastanku otvorene i teme koje nisu spomenute u službenom priopćenju, a spomenuo je i još jedan indikativan detalj, dosad nepoznat hrvatskoj javnosti.
A to je, prema navodima istog izvora, da su predstavnici američke administracije također bili jako zainteresirani za taj sastanak. Isti izvor izjavio je za Nacional da predstavnici srbijanske administracije nemaju ništa protiv toga da se SAD dodatno uključi i po potrebi bude svojevrsni nadglednik procesa rješavanja najosjetljivijih pitanja između dviju zemalja.
Demonstrativni odlazak Jelene Milić s božićnog domjenka SNV-a u Zagrebu oporbeni srbijanski mediji protumačili su nedemokratskim i dvostruko skandaloznim, zbog iskazivanja lojalnosti Vučićevoj stranci umjesto državi te zbog otvorenog ponižavanja srpske zajednice u Hrvatskoj. U tom kontekstu bit će zanimljivo pratiti dinamiku razvoja odnosa Vučićeva režima s SNV-om, ali i dinamiku rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, naročito u svjetlu nedavnih američkih sankcija nametnutih Naftnoj industriji Srbije, koje prijete i značajno negativno utjecati na poslovanje hrvatskog Janafa.
Komentari