IZVJEŠĆE Visok rizik modernog ropstva u gotovo 60 posto zemalja

Autor:

EPA/KCNA

U gotovo 60 posto zemalja vlada visok rizik robovskog rada u lancu proizvodnje, pokazuje globalno izvješće objavljeno u četvrtak koje na sam vrh u eksploataciji ljudi svrstava Sjevernu Koreju.

Procjenom podataka o trgovini ljudima,  o ropstvu, nacionalnih zakona i primjene tih zakona u 198 zemalja, tvrtka Verisk Maplecroft ističe da 115 zemalja ima velik ili krajnje velik rizik korištenja robovskog rada.

“Zapravo, malo je zemalja u svijetu imuno na moderno ropstvo”, navodi Alex Channer, vodeći analitičar za istraživanje ljudskih prava u Verisk Maplecroft.

Gotovo 46 milijuna ljudi diljem svijeta živi kao roblje, prisiljeno je raditi u tvornicama, rudnicima i na poljoprivrednim dobrima, prodavano je za seks, uhvaćeno u dužničko ropstvo ili je rođeno u ropstvu, navodi skupina za ljudska prava Walk Free Foundation u indeksu o ropstvu za 2016.

Moderno ropstvo pojam je koji obuhvaća trgovinu ljudima, prisilan rad, dužničko ropstvo, trgovinu seksualnim uslugama, prisilni brak i druge oblike eksploatacije nalik ropstvu.

Verisk Maplecroft objavljuje svoj indeks kako bi pomogao poslovnim krugovima da identificiraju zemlje koje imaju najveći rizik robovskog rada u različitim sektorima od ribarstva, rudarstva do tekstilne industrije.

Nakon Sjeverne Koreje, zemlja s najvećim rizikom robovskog rada slijede Južni Sudan, Sudan te Demokratska Republika Kongo, jedna od najvećih svjetskih proizvođača kobalta koji se koristi u elektronici.

Velike izvoznice Indija i Kina imaju “ekstremni” rizik od robovskog rada u lancu proizvodnje, zajedno s DR Kongom i Obalom Bjelokosti, koji je vodeći proizvođač kakaa.

Europska unija izložena je ‘srednjem riziku’ korištenja robovskog rada, a Velika Britanija, Njemačka, Danska i Finska su četiri velika europska gospodarsta koja imaju nizak rizik robovskog rada.

“Općenito, većina zemalja ima umjeren do odličan zakonski okvir. No razlike su u tome kako se učinkovito ti zakoni primjenjuju”, navodi Channer.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)