Od ugroženih kineskih riječnih dupina koji se zapliću u odbačene ribarske mreže i ugibaju, do slonova koji ‘kopaju’ po smeću u Šri Lanki, migratorne životinjske vrste su među najosjetljivijima kada je posrijedi onečišćenje plastikom, stoji u izvješću UN-a o stanju u Azijsko-pacifičkoj regiji te se međunarodna zajednica poziva na oštrije mjere s ciljem smanjenja plastičnog otpada.

Dokument Konvencije UN-a o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (CMS) fokusirao se na utjecaj plastike na slatkovodne vrste u rijekama te na kopnene životinje i ptice, za koje istraživači kažu da su često zanemarene žrtve sve veće krize ilegalnog odbacivanja otpada.

U dokumentu stoji da su ova stvorenja vjerojatno u većoj mjeri izložena riziku od konzumiranja plastike i s njom povezanim onečišćivačima jer nailaze na različita okruženja, uključujući industrijski razvijena i plastikom vrlo onečišćena područja.

Znanstvenici iznose podatak o tomu da oko 80 posto plastike koja završi u oceanima potječe s kopna, a rijeke u tomu imaju ključnu ulogu jer se ulijevaju u mora i oceane.

Izvješće UN-a objavljeno je samo nekoliko dana prije održavanja velikog samita Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) gdje će se iznijeti ​​prijedlog kojim se traži prestanak onečišćenja mora plastikom do 2030. godine.

U UN-ovu izvješću fokus se stavlja na dvije regije, slivove rijeka Ganges i Mekong, koje zajedno svake godine donose oko 200.000 tona plastičnih čestica i plastike u Indijski i u Tihi ocean.

Ističe se i da veliku prijetnju za migratorne divlje životinje predstavlja i odbačena ribolovna oprema. Naime, dupini se mogu zaplesti u stare mreže u kojima ostaju zarobljeni te često ugibaju, a posebno su ugroženi dupini Irrawaddy (Orcaella brevirostris) i dupini iz rijeke Ganges.

U izvješću se upozorava da ptice selice, poput crnonogog albatrosa i sjevernopacifičkog laysan albatrosa možda neće uspjeti razlikovati plastiku od plijena kada nadlijeću ocean te mogu slučajno pojesti plutajući otpad.

Kada je o kopnenim životinjama riječ, u UN-ovu izvješću stoji da su odavno primijećeni azijski slonovi kako ‘kopaju’ po deponijima smeća u Šri Lanki i konzumiraju plastiku na Tajlandu.

U dokumentu se ističe i da se migratorne divlje životinjske vrste azijsko-pacifičkog područja suočavaju s mnoštvom prijetnja, poput gubitka staništa, prekomjernog izlova ribe, industrijskog zagađenja i klimatskih promjena.

“Čak i u slučaju da onečišćenje plastikom ne predstavlja najveći faktora stresa, ono može pridonijeti dodatnom stresu za već ugroženu populaciju”, navodi se u dokumentu u kojemu se međunarodna zajednica poziva na osmišljavanje strategija koje bi pridonijele tomu da se onemogući odlaganje plastike u okoliš, da se količina plastičnog otpada smanji, primjerice recikliranjem, i da se poduzmu veći napori na globalnom razumijevanju negativnog učinka koji zagađenje ima na migratorne životinjske vrste.