Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb podnašajući u srijedu Saboru izvješće o radu za 2022. godinu istaknuo je da je zadržan kontinuitet kvalitete i raznolikosti programa, te stabilnost i održivost financija.

„Što se tiče financija HRT je nastavio s odgovornim upravljanjem financija, osiguravajući stabilnost i održivost naših operacija u teškim uvjetima desetljetnog pada prihoda i rasta troškova”, kazao je Šveb predstavljajući zastupnicima izvješće.

Ukupni prihodi 2022. bili su 1,3 milijarde kuna a rashodi 1,1 milijarde kuna , te je rezultat prije oporezivanja bio pozitivan i iznosio 6,2 milijuna kuna. Najveći udio u prihodima činila je pristojba, 85 posto.

„Bit će neophodna temeljita konsolidacija a za osiguranje dugoročne održivosti HRT-a nužna promjena zakona o HRT-u i redefinicija obaveza i javnog financiranja”, napomenuo je Šveb.

Uz ostalo glavni ravnatelj HRT-a naveo je da je tijekom 2022. godine HRT proizveo i objavio 1,8 milijuna minuta vijesti, pratio Zimske olimpijske igre i Svjetsko prvenstvo u nogometu u Kataru, emitirao 602 tisuće igranog sadržaja što uključuje 31 hrvatski film i 5 hrvatskih serija, te da su obrazovanje i znanost zabilježili 462 minuta a umjetnost i kultura 360 tisuća minuta sadržaja.

Istaknuo je i kako je platforma HRT-a zabilježila 515 tisuća novih korisnika dosegnuvši ukupan broj od 1,3 milijuna korisnika.

U raspravi oporbeni zastupnici propitivali su ulogu HRT-a kao javnog servisa, plaće zaposlenih ali i transparentnost trošenja novca.

HRT bi trebao biti javni servis no tu ulogu je izgubio i postao propagandni stroj HDZ-a, ustvrdila je Dalija Orešković(DO i SIP). Slično misli i Nikola Grmoja (Most) pitajući zašto nije prenosio predstavljanje Mostovih kandidata za europske izbore.

Uredničke odluke donose glavni urednici, a što se tiče ravnopravnosti sudjelovanja u emisijama nedavno je predočena statistika koja dokazuje da pažljivo pratimo da sve političke opcije budu ravnopravno zastupljene u informativnim emisijama,  kazao je Šveb.

Stanje na HRT-u se ne popravlja, godinama postoji kriza upravljanja, cenzura i autocenzura, egzodus novinara, profesionalna marginalizacija nepodobnih i nedostatak istraživačkog novinarstva, kazala je Marijana Puljak (Centar) poručivši da žele jak HRT kao javni servis jer je to garancija jakog demokratskog društva.

Boška Ban Vlahek (SDP) ukazala je na plaće tvrdeći da su zaposlenici HRT-a potplaćeni.

Istina je da su radnici na HRT-u nažalost potplaćeni, složio se Šved dodavši kako je unazad dvije godine u dva navrata dizana vrijednost koeficijenta ali to je i dalje nedostatno. Prosječna neto plaća na HRT-u u travnju ove godine iznosila je 1.240 eura, kazao je.

Mirelu Ahmetović (SDP) zanimalo je koliko je HRT novca potrošio bez postupka javne nabave, te koliko je isplaćeno tvrtki Croatel.

„Svojoj tvrtki nisam dao ništa jer to nije moja tvrtka, a kada je riječ o javnoj nabavi početkom 2023. mišljenje Ministarstva gospodarstva ukazalo je na potrebu revidiranja standardne prakse primjene članka Zakona o javnoj nabavi koji odobrava izuzeće, prethodne uprave su koristile taj članak za određene usluge koje smo mi u međuvremenu sve vratili u postupak javne nabave”, odgovorio je Šveb.

Kritike oporbe

U Izvješću je sažeto sve što je bitno za rad javnog servisa, uzvratio je oporbi Goran Ivanović (HDZ).

No, Urša Raukar Gamulin (Možemo) tvrdi da iz Izvješća nije jasno u što je HRT uložio novac hrvatskih građana i s kojim učinkom, te pozdravlja nalog Nadzornog odbora HRT-a glavnom ravnatelju da se pripremi novi format izvješćivanja.

SDP neće podržati ovo izvješće, najavljuje Sabina Glasovac i navodi nekoliko razloga za to, među njima i taj što se nastavlja trend HRT-a da se bavi tužbama, da se novcem poreznih obveznika financiraju sudski postupci te da dobar dio zaposlenika nema plaću „dostojnu čovjeka“.

Oporba proziva HDZ da je „stavio šapu“ na javni servis, da je favoriziran u njegovim programima. HDZ te prozivke odbacuje, a Ivanović ističe kako „brojke govore“ da u političkim emisijama dvije trećine pripadaju oporbenim, a trećina HDZ-ovim zastupnicima.

„Između HRT-a i HDZ je jedna lijepa koruptivna sprega“, tvrdi Dalija Orešković (DOSIP) koja drži da ne bi bilo loše da se na matičnim saborskim odborima pokrene rasprava o izmjenama Zakona o HRT-u.

Izmjene tog zakona, kao prvi korak promjena, zagovara i Nino Raspudić (NZ) koji kaže kako je sadašnjim zakonom sva moć u rukama glavnog ravnatelja, dok su NO i Programskom vijeće razvlašteni.

Glavnim problemom što je HRT u „ovako jadnom stanju“, Josip Jurčević (NZ) označava način upravljanja. Kriza upravljanja HRT-om nije počela u ovom mandatu, ali  razdoblje od 2018. je jedno je od najgorih, što se simbolički očituje u sudbini dvaju ravnatelja HRT-a, jedan je zbog korupcijskih radnji završio u zatvoru, a drugi je osnovano sumnjiv za sudjelovanje u tim radnjama, izjavio je.

Oporba: HRT bivšoj Švebovoj tvrtki isplatio više od 700.000 eura

Apostrofiraju to i drugi oporbeni zastupnici, navodeći kako je HRT od kada mu je ravnatelj Robert Šveb njegovoj bivšoj tvrtki Robago isplatio više od 700 tisuća eura mimo zakona o javnoj nabavi.

Hoće li Šveb nakon epizode ravnateljevanja svoju tvrtku pokloniti ministrici ili se vratiti u nju i uživati plodove suradnje s HRT-om, zapitala se Mirela Ahmetović (SDP) koja kao i Marijana Puljak (Centar), proziva resornu ministricu kako nije reagirala na upozorenja da se na HRT-u novac troši na razne „dubiozne“ načine.

Oporba naglašava i kako u Izvješću za 2022. nedostaju podaci o gledanosti, slušanosti i dosegu programa HRT-a, o povjerenju u HRT, te kako je neprihvatljivo da se tek sada našlo na raspravi.

Jurčević pak naglašava kako 85 posto HRT-ovih prihoda od 1, 3 milijardi, čine pretplata „što je zastarjeli model koji će prije ili poslije izumrijeti“. Šest posto prihoda je od oglašavanja, a samo dva posto od komercijalnih djelatnosti što je katastrofa, istaknuo je.

Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) HRT-u zamjera da o manjinama izvještava prigodno, po potrebi, u zasebnim emisijama.

Iako ima pomaka, nedostaje manjinskih tema u udarnim terminima, kaže zastupnik i kao dobar primjer ističe nedavno emitirani film Romi u Domovinskom ratu.