Aktualno „Izvješće za 2020. — Kvaliteta zraka u Europi” pokazuje da je šest država članica 2018. godine premašilo granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5), a među njima je i Hrvatska, javlja Europska agencija za okoliš (EEA).

U toj su skupini još Bugarska, Češka, Italija, Poljska i Rumunjska.

Istovremeno, samo četiri europske zemlje — Estonija, Finska, Island i Irska — imale su koncentracije sitnih lebdećih čestica ispod strogih, preporučenih gornjih granica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). I dalje, međutim, postoji razlika između zakonskih preporučenih gornjih granica kvalitete zraka u zemljama Europske unije i gornjih granica koje daje Svjetska zdravstvena organizacija. To će pitanje Europska komisija ubrzo morati rješavati ažuriranjem standarda EU u sklopu akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja zraka, navodi se u spomenutom Izvješću.

Inače, Zagreb je ovaj tjedan predzadnji u EU po kvaliteti zraka. Na Laništu je u ponedjeljak registriran indeks zagađenja zraka, Air Quality Index (AQI), 154, a u utorak 130, što pokazuje da Zagreb iskače kao jedan od zagađenijih gradova na svijetu, trideseti po redu. Istodobno, u Bruxellesu je zabilježen indeks 19, Pariz je imao 15, Berlin samo četiri. Na svjetskoj listi prvi po zagađenju s indeksom 421 je Kirgistan, a iza njega je Bosna i Hercegovina s 338.

Nova analiza Europske agencije za okoliš temelji se na recentnim službenim podacima o kvaliteti zraka, prikupljenih iz više od četiri tisuće mjernih postaja diljem Europe u 2018. godini.

Prema procjeni EEA, izloženost sitnim lebdećim česticama uzrokovala je oko 417 tisuća slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji tijekom 2018. Oko 379 tisuća tih smrtnih slučajeva dogodilo se u 28 država članica Europske unije, 54 tisuće smrtnih slučajeva uzrokovano je dušikovim dioksidom (NO2), dok je 19 tisuća slučajeva prerane smrti uvjetovano prizemnim ozonom (O3). Iz Agencije napominju da se ova tri brojčana podatka procjenjuju zasebno i ne bi ih trebalo zbrajati da se izbjegne dvostruko obračunavanje.

Smanjenje emisija na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u ključnim sektorima kao i prateće politike dovele su do bolje kvalitete zraka širom Europe, konstatira se u izvješću. Emisije ključnih onečišćujućih tvari u zraku, uključujući dušikove okside (NOx) od prometa, značajno su se smanjile, usprkos većoj mobilnosti i povećanju emisija stakleničkih plinova u tom sektoru. Emisije onečišćujućih tvari u području opskrbe energijom također su značajno smanjene. S druge pak strane sporije je smanjenje emisija iz poljoprivrede.

Dobra je vijest da je tijekom 2018. godine čak 60 tisuća ljudi umrlo prerano zbog zagađenja sitnim lebdećim česticama, u usporedbi s 2009. godinom, što pokazuje da je kvaliteta zraka bolja.

Smanjenje smrtnosti zbog dušikovog dioksida još je značajnije jer se broj prerano umrlih smanjio za oko 54 posto tijekom zadnjih deset godina. Kontinuirana provedba ekoloških i klimatskih politika širom Europe ključan je razlog za ta poboljšanja, smatraju u Europskoj agenciji za okoliš.

„Podaci EEA-a dokazuju da investiranje u bolju kvalitetu zraka predstavlja ulaganje u bolje zdravlje i veću produktivnost svih Europljana. Politike i aktivnosti u skladu s europskim ciljem nulte stope onečišćenja vode do dužeg i zdravijeg životnog vijeka te otpornijeg društva”, poručio je izvršni direktor EEA, Hans Bruyninckx.

“Dobro je da se kvaliteta zraka poboljšava zahvaljujući ekološkoj i klimatskoj politici koje provodimo. Međutim, ne možemo zanemariti ni negativne strane, odnosno činjenicu da je broj preranih smrti u Europi uslijed zagađenja još uvijek suviše visok. U europskom zelenom planu postavili smo ambiciozan cilj svođenja svih vrsta zagađenja na nultu razinu. Želimo li uspjeti i u potpunosti zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, trebamo nastaviti smanjivati zagađenje zraka i svoje standarde kvalitete zraka više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Tome ćemo posvetiti pozornost u svojm sljedećem Akcijskom planu”, rekao je povjerenik Sinkevičius.

Europska komisija nedavno je objavila plan djelovanja u sklopu akcijskog plana EU Cilj nulte stope onečišćenja, u okviru Europskog zelenog plana.

Kvaliteta zraka i COVID-19

Izvješće EEA također obuhvaća poveznice između pandemije bolesti COVID-19 i kvalitete zraka. Detaljnija procjena inicijalnih podataka EEA za 2020. godinu i dodatno modeliranje usluga praćenja stanja atmosfere programom Copernicus (CAMS) potvrđuje ranije procjene koje ukazuju na smanjenje do 60 posto određenih onečišćujućih tvari u zraku u mnogim europskim državama, u kojima su uvedene mjere ograničenja kretanja u proljeće 2020 godine. EEA još nema procjene mogućih pozitivnih učinaka čišćeg zraka na zdravlje tijekom ove godine.

U izvješću se također navodi da dugotrajna izloženost onečišćujućim tvarima uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti, a obje su skupine bolesti utvrđene kao dodatni čimbenici rizika od smrti kod pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19. Međutim, uzročno-posljedična veza između zagađenja zraka i težine bolesti COVID-19 nije potpuno jasna te su potrebna daljnja epidemiološka istraživanja.

Pregled metoda

Kratko izvješće EEA, EEA- procjena rizika od zagađenja zraka na zdravlje, sadrži pregled metoda pomoću kojih EEA izračunava svoje procjene o utjecaju loše kvalitete zraka na zdravlje.

Posljedice izlaganja zagađenom zraku na zdravlje su različite, od upale pluća do prerane smrti. Svjetska zdravstvena organizacija analizira sve veći broj znanstvenih dokaza koji zagađenost zraka povezuju s raznim posljedicama na zdravlje, s ciljem predlaganja novih smjernica.

U predmetnoj EEA procjeni rizika za zdravlje smrtnost se odabire kao zdravstveni ishod koji se kvantificira zato što za taj ishod postoje najpouzdaniji znanstveni dokazi. Smrtnost zbog dugoročne izloženosti zagađenju zraka procjenjuje se na temelju dvaju različitih parametara: „prerane smrti” i „izgubljenih godina života”. Tim se procjenama mjeri opći učinak zagađenja zraka na određenu populaciju, no ne mogu se, na primjer, primijeniti na konkretne pojedince koji žive na određenom zemljopisnom području.

Utjecaj na zdravlje zasebno se procjenjuje za tri onečišćujuće tvari (PM2,5; NO2 i O3). Ova tri brojčana podatka ne mogu se zbrajati za utvrđivanje ukupnih učinaka na zdravlje jer to može dovesti do dvostrukog obračunavanja ljudi izloženih visokim razinama više onečišćujućih tvari.