Zastupnici SDP-a u četvrtak su u Saboru komentirali Izvješće Europske komisije o napretku reformi u Hrvatskoj, ocijenivši kako je ono pokazalo da Vlada u godinu dana nije provela nijednu ozbiljnu reformu, i da je toga i Vlada svjesna.

“Izvješće EK uvjerilo nas je u ono što mi, zapravo, cijelo vrijeme tvrdimo da tih reformi uopće nema. Neobično je kada predstavnici Vlade kažu da je to očekivana situacija jer to govori kako su svjesni da u godinu dana nisu proveli nijednu ozbiljnu reformu u Hrvatskoj nego je u fokusu Vlade bio samo Agrokor dok je sve drugo potpuno zapostavljeno”, ustvrdio je Branko Grčić.

EK ističe da je Vlada velike ciljeve koje je postavila ili napustila ili odgodila, što znači da se reforme napuštaju i ostavljaju za neko drugo vrijeme, dodao je.

Grčić smatra kako je ključna posljedica toga usporavanje hrvatskog gospodarstva što smo, kaže, vidjeli iz podatka o BDP-u za prošli kvartal – usporavaju dva najznačajnija segmenta, investicije i izvoz, a bili su temeljni izvor rasta u zadnjih nekoliko godina otkako smo uspjeli promijeniti trendove u Hrvatskoj.

“EK procjenjuje da će bez strukturnih reformi koje Vlada ne provodi, potencijal gospodarskog rasta biti između 1,4 i 1,9 posto, što je ispod svake razine koja bi Hrvatskoj omogućila da bude uz bok s drugim, novim članicama Europske unije”, kazao je Grčić.

Dodaje kako se postavlja generalno pitanje politike – koju vodi ova Vlada, jer je Vlada uz Agrokor postavila još jedan cilj kojem je sve podredila, a to je ulazak u Europsku monetarnu uniju, zbog čega se pažnja posvećuje fiskalnoj konsolidaciji, a sve se drugo zanemaruje.

“Hrvatskoj su potrebne ozbiljne strukturne reforme u svim segmentima, od javne uprave preko zdravstvenog sustava koji je opterećen ogromnim dugovima, mirovinskog sustava koji je teško održiv, a s druge strane imamo minimalne mirovine od kojih ljudi uopće više ne mogu živjeti pa do segmenata koji utječu na poslovnu klimu i pad na ljestvici konkurentnosti. To su segmenti kojima se Vlada pod hitno mora posvetiti inače ćemo i dalje biti na začelju zemalja kada je riječ o gospodarskom rastu, a to znači da ćemo dalje zaostajati”, zaključio je Grčić.

Damir Mateljan konstatirao je da Vlada nema ni viziju ni hrabrosti za provođenje strukturnih reformi koje bi napokon iskoristile potencijale koje ima hrvatsko društvo.

Neprovođenje strukturnih reformi u javnom sektoru i lokalnoj samoupravi među glavnim je krivcima zbog čega je Hrvatska najlošija i u povlačenju EU sredstava, ocijenio je.

“Hrvatskoj je do 2023. godine na raspolaganju oko 10,7 milijardi eura, a to su sredstva na koje je računala Vlada u proračunu, ali i gospodarstvenici i jedinice lokalne samouprave. Do 2017. godine uplaćeno je manje od milijarde eura, ugovoreno je manje od četiri milijarde eura, a ukupno je raspisano 26 posto natječaja od ukupne alokacije, odnosno, manje od tri milijarde eura. Svi ti podaci su pokazatelj kako je Hrvatska i u ovom segmentu na dnu EU”, poručio je Mateljan.

Komentirajući najavljene  Vladinih mjera koje bi trebale olakšati položaj blokiranih građana, Grčić je ustvrdio da više od 320 tisuća hrvatskih građana koji su u blokadi, mora biti među Vladinim prioritetima i bitnim reformama. Kazao je i da je modelom otpisa duga za SDP-ove Vlade “nažalost, premali broj blokiranih bio obuhvaćen mjerama”.