Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske, za Zagreb News govori o volonterskom radu svojih članova tijekom koronakrize i zagrebačkog potresa te o brojnim drugim projektima

Izaslanstvo Saveza izviđača Hrvatske (SIH) nedavno je Predsjednika Republike Zorana Milanovića upoznalo sa svojim radom tijekom koronakrize i potresa u Zagrebu, ali drugim aktivnostima. Naime, SIH je aktivan od 1952. godine, ima 4000 članova, a u njihove aktivnosti uključeno je 10.000 djece. Njihovi su volonteri u novije vrijeme sudjelovali u sklapanju improvizirane bolnice u Arena Centru u Zagrebu, brojnim zdravstvenim ustanovama razvozili su potrebnu medicinsku opremu, nakon potresa u par sati su postavili šatorsko naselje za najugroženije građane na Trgu Franje Tuđmana… O tome, ali i o brojnim drugim projektima SIH-a Zagreb News je razgovarao s Danom Špicerom, poslovnim direktorom ove organizacije.

Od početka koronakrize SIH je oformio, u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite, pričuvnu postrojbu civilne zaštite sastavljenu od volontera izviđača. Na području čitave Hrvatske organizirali su stotine izviđača volontera koji su se priključili pričuvnom sastavu Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite. Od izbijanja krize uzrokovane koronavirusom, volonteri su sudjelovali u brojnim volonterskim akcijama – postavljali su trijažne prijemne punktove ispred bolnica u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Sisku, uređivali Arenu Zagreb i druge ustanove u svrhu prenamjene u sekundarne bolnice. U zagrebačkoj zračnoj luci pomagali su u iskrcaju medicinske i zaštitne opreme, nužne za suzbijanje pandemije koronavirusa. Oprema se avionima dopremala iz Kine, a nakon što su je volonteri iskrcali iz aviona i pretovarili u kamione, dostavljala se širom Hrvatske – bolnicama, domovima zdravlja, javnim službama i drugim institucijama. Izviđači su u kamione ukupno prebacili više od 400 tona opreme iz sedam aviona pristiglih iz Kine. Pored toga, volonteri širom Hrvatske stavili su se na raspolaganje lokalnim društvima Crvenog križa te pomagali u dostavi hrane i drugih nužnih potrepština starijima i nemoćnima.

“Jako smo pazili na sigurnost naših volontera. Na lokacijama na kojima su se odvijale aktivnosti osigurali smo svu potrebnu osobnu zaštitnu opremu, a angažirali smo samo mlađe punoljetne volontere do 30 godina starosti te uvjetovali da svi moraju biti zdravi te da u kućanstvu ne žive sa starijim osobama ili osobama iz rizičnih skupnima, sve kako bismo rizik zaraze njih i drugih smanjili na minimum. U počecima pandemije o samom virusu i načinima prijenosa znalo se ništa ili jako malo pa je time i oprez u samim akcijama bio veći. Iako nam se odazvao zaista veliki broj volontera, siguran sam da ni njima nije bilo svejedno hoće li se možda zaraziti. Na svu sreću, akcije su protekle bez ikakvih problema”, rekao je Špicer za Zagreb News.

Podsjetio se i sklapanja improvizirane bolnice u zagrebačkoj Areni za koji je rekao da je bio zastrašujući zadatak. Ne zato što je bilo fizički zahtjevno, objasnio je, već zbog same pomisli da bi tu uskoro moglo ležati stotine pacijenata. “Svašta vam tada prolazi kroz glavu. Mislim da su naši volonteri bili najsretniji kada su prije par tjedana pozvani da rastave sve krevete i postavljene aparate u Areni i vrate je u prvobitno stanje”, kazao je Špicer.

Nakon što je Zagreb koncem ožujka pogodio i razoran potres, izviđači su podigli šatorsko naselje za žrtve potresa na Trgu Franje Tuđmana. Okupili su stotinjak volontera koji su u svega četiri sata digli cjelokupno šatorsko naselje za eventualne žrtve potresa, nakon što je civilna zaštita izdala nalog. “Teško da će itko iz Zagreba i okolice ikada zaboraviti taj dan. Odjednom je korona pala u drugi plan i svi smo gledali kako pomoći ljudima. Treba naglasiti da su to sve ljudi koji imaju veliko iskustvo kroz svoj izviđački rad u podizanju šatora i kampova tako da im ovaj zadatak nije bio nimalo težak. Srećom, šatorsko naselje ipak nije bilo potrebno te su ga naši volonteri tri tjedna nakon potresa razmontirali”, ispričao je Špicer.

No prije svih ovih aktivnosti SIH je postao dijelom programa Europskih snaga solidarnosti čiji je cilj, ispričao je, omogućiti većem broju mladih da sudjeluje u širokom rasponu aktivnosti kroz volontiranje ili stažiranje i zaposlenje, kako bi se doprinijelo rješavanju zahtjevnih situacija diljem Europske unije, u svrhu jačanja solidarnosti.

Osvrnuo se i na projekt “Budi moja voda” koji su prijavili i koji im je odobren u programu Europskih snaga solidarnosti. Projekt kreće sredinom lipnja i traje do kraja kolovoza, a u sklopu projekta stotinjak mladih volontera iz Hrvatske i okolnih zemalja aktivno će pomagati u zalijevanju sadnica koje su prošle godine u kampanji Boranka zasađene na požarištima u okolici Splita. SIH nastavlja i s projektom Boranka tako da u jesen očekuju stotine novih volontera i sadnju tisuća novih stabala na požarištima. U zadnje dvije sezone Boranke sudjelovalo je više od 6200 volontera koji su posadili više od 65.000 novih stabala u sadnicama, sjemenu i žiru na požarištima u okolici Splita, Solina i Zadra. “Time je ovaj projekt postao najveći volonterski projekt pošumljavanja požarišta u čitavoj Europi. Ujedno, kampanja Boranka zbog svoje originalnosti i učinkovitosti postala je najučinkovitiji brend u Hrvatskoj, najnagrađivanija neprofitna kampanja u povijesti Hrvatske, a dobila je i brojne domaće i svjetske nagrade, među ostalim zlatni Euro Effie – najznačajniju europsku nagradu za marketinšku učinkovitost, ali i nagradu Ponos Hrvatske”, ispričao je Špicer.

Nedavno je osnovana Zaklada izviđačkog prijateljstva.

“Zaklada će, prikupljajući sredstva od sponzora i donatora, kroz natječaje i projekte, sufinancirati aktivnosti izviđačkih udruga u zajednici, ali i na druge načine pomagati aktivnosti Saveza i udruga članica te raditi na širenju ideje izviđaštva u Hrvatskoj”, rekao je Špicer.