Hrvatski sabor u u srijedu i četvrtak, 29 i 30. srpnja, raspravljat će na izvanrednoj sjednici, sazvanoj na Vladin zahtjev, o novonastalim okolnostima vezanim uz provedbu Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije.

“Novonastale okolnosti” su objavljivanje transkripta i audio zapisa koji pokazuju da su se slovenski član arbitražnog suda Jernej Sokolec i slovenska diplomatkinja, opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže, Simona Drenik dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.

Radi se o razgraničenju u Savudrijskoj vali gdje Hrvatska smatra da granicu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenom crte ekvidistance.

Slovenija, pak, ističe da cijeli zaljev pripada njoj, da su to njezine unutarnje vode i da je za vrijeme bivše Jugoslavije ona nadzirala cijeli zaljev te se stoga treba primijeniti načelo da svaka strana treba zadržati ono što je ranije imala.

Prema transkriptu i audio zapisu razgovora Sokoleca i Drenik, objavljenom u hrvatskim dnevnim novinama, arbitražni bi sud dodijelio veći dio zaljeva Sloveniji. I Sokolec i Drenik nakon objave transkripta podnijeli su ostavke.

• Stavi li se sporazum izvan snage, Hrvatska i Slovenija vraćaju se na stanje prije 2009. s privremenim režimom razgraničenja koji može trajati beskonačno.

 

Hrvatska Vlada je u petak uputila zahtjev za izvanrednom saborskom sjednicom, a vrlo brzo nakon toga stigla je i obavijest da je predsjednik Sabora Josip Leko sazvao dvodnevnu izvanrednu sjednicu.

Premijer Zoran Milanović također je uputio i poziv na sastanak predsjednicima svih parlamentarnih klubova, koji bi se trebao održati u ponedjeljak i tada bi se moglo više znati o tekstu zaključka koji Vlada priprema za izvanrednu saborsku sjednicu.

Tijekom petka izvor iz Vlade izjavio je kako Hrvatska smatra da bi se arbitražni sud za granični spor sa Slovenijom trebao sam raspustiti jer je zbog skandala slovenske strane toliko kompromitiran da se njegova odluka ne može prihvatiti kao zakonita.

“Ako to ne učini, onda je na Hrvatskoj da zaštiti svoje interese”, istaknuo je izvor, ne isključujući mogućnost povlačenja iz Arbitražnog sporazuma potpisanog sa Slovenijom 2009.

Predsjednik Sabora Leko nije htio nagađati što će odlučiti saborski zastupnici kazavši kako to treba prepustiti “Saboru i prijedlogu Vlade”.

“Vrlo je važno u odnosima, općenito, povjerenje, a ovdje je zaista došlo do rušenja povjerenja u međunarodnu instituciju i međunarodno pravo. Na žalost, te činjenice bitno utječu na odnose i to moramo respektirati”, izjavio je.

Da će Sabor izvan snage staviti Sporazum o arbitraži očekuje najveća oporbena stranka, HDZ, koji to drži jedinim ispravnim s obzirom na težinu povrede koju je učinila slovenska strana.

“Arbitražni sud je kompromitiran, više nije vjerodostojan i odluke koje bi eventualno donio nitko ne bi doživljavao ni poštenima niti pravednima”, kazao je u petak član Predsjedništva HDZ-a Goran Jandroković.

Stavi li se sporazum izvan snage, Hrvatska i Slovenija vraćaju se na stanje prije 2009. s privremenim režimom razgraničenja koji može trajati beskonačno.

Moguć je i izlazak stranaka pred stalno sudsko tijelo poput Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, što je Hrvatska ranije predlagala, ali za to je potrebna suglasnost druge strane, naveo je u petak izvor iz Vlade.

Potpisivanjem Arbitražnog sporazuma 2009. deblokirani su hrvatski pristupni pregovori s EU-om, koje je Slovenija zaustavila zbog neriješene kopnene i morske granice.

Od veljače 2013. do studenoga 2014. obavljena su tri kruga razmjene pisanih podnesaka, a početkom lipnja 2014. održana je i usmena rasprava i prije izbijanja skandala odluka suda očekivala se u prosincu.

Sudom predsjeda francuski sudac Gilbert Guillaume, bivši predsjednik Međunarodnoga suda pravde, a članovi sudskoga vijeća su, nakon što je ostavku podnio Sokolec, još Vaughan Lowe iz Velike Britanije, Bruno Simma iz Njemačke te Budislav Vukas iz Hrvatske.

Po arbitražnom sporazumu, sud treba odlučiti o toku morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi (junction) Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja.

Ključna je razlika u interpretaciji engleske riječi “junction” iz Arbitražnog sporazuma, koju Slovenci tumače kao fizički dodir svojih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama, dok Hrvatska ističe da je riječ o komunikaciji između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda.