Odnosi Hrvatske i Izraela vrlo su dobri jer se Zagreb puno bolje bavi “povijesnim poglavljem” nego što je to činio ranije, rekao je u intervjuu za Hinu novi izraelski veleposlanik u Hrvatskoj, dodajući da je njegova glavna zadaća budućnost i razvoj odnosa na svim poljima.

“Odnosi su sada vrlo dobri, oni su zreli, iako uvijek postoji prostor za poboljšanje. O povijesnom poglavlju vodi se puno više računa nego ranije”, rekao je Gary Koren, referirajući se na pitanje povijesnog revizionizma u Hrvatskoj koje je trovalo odnose sa židovskom državom u počecima hrvatske neovisnosti.

Rekavši da je već posjetio Jasenovac iako je tek dva tjedna na novoj veleposlaničkoj dužnosti, naglasio je da pitanje holokausta nije novo ni njemu ni bilo kojem drugom izraelskom ambasadoru.

“U prošlosti bavio sam se pitanjem holokausta i u drugim zemljama, Litvi, Latviji, čak i Češkoj”, rekao je Koren, diplomat s 36-ogodišnjom karijerom kojemu je Hrvatska četvrto ambasadorsko mjesto.

Što se tiče pozdrava za ‘Za dom spremni’, koji još uvijek u Hrvatskoj nije zabranjen kaznenim zakonom iako se židovska zajednica već godinama za to zalaže, Koren je rekao kako je siguran da hrvatska vlada “izvrsno razumije taj problem”.

“Ako se to događa, to je žalosno, to ne pomaže dobrom imidžu Hrvatske”, naglasio je.

Definicija holokausta

Koren je čestitao Hrvatskoj za mnoga postignuća, od članstva u EU i NATO-u, do ulaska u eurozonu i šengen sljedeće godine, kao i na činjenici da će 2023. predsjedati Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).

IHRA je organizacija koja ima 35 zemalja članica, a osnovna joj je zadaća obrazovanje o holokaustu, istraživanje i sjećanje.

“Čast je biti dio tog kluba, ali u trenutku kada postajete član preuzimate i neke obveze. Ne možete postati član samo tako, morate imati neke rezultate”, rekao je Koren.

Jedan od njih je i usvajanje radne definicije antisemitizma IHRA-e.

“Hrvatska je u procesu usvajanja i nadam se da će uoči predsjedavanja IHRA-om to i učiniti”, istaknuo je veleposlanik.

Stručnjaci IHRA-e su prije nekoliko godina definirali antisemitizam kako se više ne bi trebalo baviti time što taj termin točno znači.

Definiciju su usvojile mnoge zemlje, čak i one koje nisu članice IHRA-e.

Ta je definicija važna, rekao je Koren, i za vlasti u državi, ali i za “nogometne klubove, sveučilišta, lokalnu samoupravu”.

Što se tiče antisemitskih incidenata u Hrvatskoj i Europi koje je nazvao “uznemirujućim fenomenom”, Koren je rekao kako zna “da se stvari i ovdje događaju, možda u prošlosti više nego sada”.

Uvjeren je da je dio toga “posljedica neznanja, predrasuda, folklora”, ali naglašava da u modernoj europskoj zemlji za taj fenomen nema mjesta.

Energetska sigurnost je ključna

Koren je naglasio da je njegova glavna zadaća jačati bilateralne odnose, “gledati više u sadašnjost i budućnost” nego u prošlost koju treba poštivati i o kojoj treba poučavati i obrazovati.

Govoreći o ekonomskim odnosima, “uz politički kut gledanja”, pohvalio je odluku Hrvatske od prije nekoliko godina o LNG terminalu.

“Energetska sigurnost postaje ključna za europske zemlje, ali i za Izrael. Energetska suradnja je jedno od područja, a Izrael postaje zemlja koja vadi prirodni plin i planiramo proširiti izvozne mogućnosti u Europu”, kazao je, dodajući da je Izrael već postignuo sporazume s Egiptom, Ciprom i Grčkom o energetskoj suradnji.

Izrael je snažan na polju inovacija, visoko tehnološke industrije, IT-ja, kibernetike, ali i u poljoprivredi, medicini, upravljanju vodama, obnovljivoj energiji.

“Mi možemo puno ponuditi na tim poljima”, rekao je Koren, dodajući u šali kako je Izrael zavidan Hrvatskoj na turističkim rezultatima.

U prvih osam mjeseci ove godine izvoz iz Hrvatske u Izrael iznosio je 68,869.000 eura, dok je uvoz u RH iz Izraela bio 29,713.000 eura.

Uz ekonomske odnose, pohvalio je i one kulturne, akademske i obrazovne.

Brinući za Židove u BiH, ‘radili’ i za Hrvate

Komentirajući neočekivani ulazak Izraela u kolovozu u debatu u Bosni i Hercegovini o izmjeni izbornog zakona,

Koren je rekao da je izraelski ambasador u Tirani, koji pokriva i BiH, Noah Gal Gendler na umu prije svega imao židovsku manjinu  u BiH.

“Ideja našeg ambasadora bila je osigurati da slučaj židovske manjine bude uzet u obzir za svaku izmjenu zakona.

Koincidencijom, to je bilo dobro i za Hrvate u Bosni”, kazao je Koren, koji ima i dodatno znanje o regiji jer je od 2019. do 2022. bio voditelj odjela za Euroaziju i zapadni Balkan.

Izrael je u  kolovozu u pismu veleposlanika izrazio očekivanje da će izmjena Izbornog zakona u BiH osigurati jednakost i nediskriminaciju građana uz očuvanje uloge konstitutivnih naroda i njihova legitimnog političkog predstavljanja u vlasti, što je u toj reformi predlagala i hrvatska strana.

Rusija neće zaobilaziti sankcije preko Izraela

Koren, koji je bio izraelski veleposlanik u Rusiji od 2017. do 2019. godine, ističe da je Izrael protiv ruske aneksije četiriju ukrajinskih regija i da je od početka kritizirao Moskvu zbog rata u Ukrajini.

Rusija je nedavno odlukom predsjednika Vladimira Putina anektirala regije Doneck, Luhansk, Zaporižju i Herson.
Sankcije protiv Rusije njegova zemlja poštuje.

“Izrael ne dopušta nijednom euru ili dolaru koji su pod sankcijama da prođu kroz naš teritorij ili naš financijski sustav”, naglasio je Gary Koren, ističući istovremeno da Izrael pokušava pomoći Ukrajini koliko je god moguće, kao i da je njegova zemlja prihvatila puno izbjeglih iz Rusije i iz Ukrajine.