Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Gitler govorio je o trenutnim vremenskim uvjetima i temperaturnim oscilacijama u Hrvatskoj.
U Sjedinjenim Američkim Državama proglašeno je izvanredno stanje u sedam saveznih država uslijed zimske oluje Blair koja je donijela izuzetno niske temperature, koje su na nekim mjestima dosegle i -30°C, paralizirajući dio zemlje. Dok su u SAD-u temperature ekstremno niske, u Hrvatskoj je trenutno iznadprosječno toplo s temperaturama do 15 stupnjeva, što podsjeća na proljeće.
Šef DHMZ-a Gitler je gostujući na RTL-u Danas otkrio detalje o održivosti skijanja na Sljemenu, kao i o mogućnostima da Zagreb ponovno doživi snijeg poput nekadašnjeg.
IZVANREDNO STANJE Veliki dijelovi SAD-a pod udarom snježne oluje, zatvorene pojedine zračne luke
‘Bit će novih oborina krajem tjedna i početkom idućeg tjedna’
Govorio je o trenutnim vremenskim uvjetima i utjecaju temperaturnih oscilacija u Hrvatskoj na prirodu: “Ako govorimo o mjesecu iza nas, onda je on bio normalan i po pitanju temperature i oborina. Bio je to možda mali predah od prethodnih mjeseci kada su bile veće anomalije.”
Gitler je naveo da je Hrvatska u posljednje vrijeme imala razdoblje s povećanim oborinama, posebice na sjeveru, kao i sadašnje razdoblje južine koje će trajati do četvrtka, s temperaturama koje mogu doseći i 15 stupnjeva na kontinentu. Dodao je da “modeli već daju signal da će biti novih oborina krajem tjedna i početkom idućeg vikenda“, napomenuvši da su upozorenja DHMZ-a uglavnom žute kategorije, vezana uz vjetar i maglu.
Održivost skijanja na Sljemenu
Na pitanje o topljenju snijega i mogućim problemima s poplavama, Gitler je odgovorio: “Za sada se topi snijeg, a nove oborine pojačat će vodostaj, ali ništa dramatično. Možda budemo u donjim granicama obrane od poplava, ali prognostički materijali sigurno ne ukazuju na alarmantnu situaciju u narednih nekoliko dana. Mi ćemo je dalje pratiti s kolegama iz Hrvatskih voda, a ako bude bilo potrebe, informirat ćemo Civilnu zaštitu i ostala tijela.”
“Trendovi su već jasni, nisu dramatični, ali idu u smjeru smanjenja snježnih oborina, otprilike 5 posto svakih 10 godina. To se akumulira kroz 30-40 godina, a građani ovih godina primjećuju – puno je manje oborina i manje visine snijega nego 1980-ih ili 1990-ih”, rekao je Gilter o smanjenju snijega u Alpama.
POTPUNI KOLAPS Gust snijeg blokirao zračni promet na sjeveru Europe. Otkazani brojni letovi
Na pitanje o održivosti skijališta na Sljemenu, Gitler je objasnio: “Kao i u ostatku Europe, skraćuje se sezona skijanja na susjednim planinama i gorju, a to je zbog kombinacije dva efekta – često nedostatka oborina, a onda i visokih temperatura, koji su ključni faktor koji onemogućuje korištenje možda umjetnog snijega kao zamjenske tehnologije.” Iako sezona skijanja neće nestati u skoroj budućnosti, skijanje postaje sve teže održivim u uvjetima klimatskih promjena.
“Kao u ostatku Hrvatske i jugoistočnih Alpa, imamo smanjenje količine i visine snijega. Može nam se dogoditi da ove zime padne najviši snijeg ikad izmjereni, ali s klimatskim promjenama to je sve manje vjerojatno“, rekao je šef DHMZ-a za Zagreb.
Buduće zime u Hrvatskoj
Kada je riječ o prognozama za siječanj, Gitler je naveo: “Višemjesečne prognoze i sezonske prognoze za nekoliko mjeseci unaprijed idu u smjeru toplijeg razdoblja od prosjeka, ali kod sezonskih prognoza treba biti oprezan. I u takvim velikim razdobljima mogu se umetnuti kraći hladni prodori.”
O budućim zimama u Hrvatskoj, Gitler je rekao: “Nastavit će se zagrijavanje u svim sezonama, nešto više ljeti, kada je puno kritičnije jer u kombinaciji s puno manje oborina rastu rizici od požara. Zime se u Hrvatskoj i ostatku Europe također zagrijavaju – otprilike trećinu stupnja svakih desetak godina smo topliji. Mogući su prodori hladnog zraka.”
“Događa se mala revolucija u meteorologiji. Modeli koji su sada na bazi umjetne inteligencije treniraju se pomoću klasičnih modela koji su se razvijali posljednjih 50 godina. Njihova točnost nije superiorna, oni su možda 10 posto točniji od klasičnih modela, ali su izuzetno brzi i puno manje energije troše da bi se izračunali, a mogu se dobiti puno više informacija. U narednih pet godina očekuju se značajni pomaci u tom području”, odgovorio je Gilter na pitanje o ulozi umjetne inteligencije u prognoziranju vremena.
Komentari