Kako bi se do kraja godine mogle provesti potrebne analize koeficijenata i plaća te izraditi novi model plaća državnih dužnosnika i službenika, Vlada je sa sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene nekoliko zakonskih prijedloga.

Saboru su upućene izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka..

Izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika propisuje se jedinstvena osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika u visini osnovice za izračun plaća državnih službenika, a to će osigurati, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić, kvalitetnu analizu svih koeficijenata, mogućnost usporedbe podataka i objektivnu valorizaciju sustava plaća.

Predlaže se i propisivanje statusa državnog dužnosnika za zastupnika Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, da glavni ravnatelj policije nema status državnog dužnosnika jer je njegov status reguliran posebnim propisima, a propisuje se i novi koeficijent za izračun plaće glavnog državnog revizora.

Zbog jedinstvene osnovice za izračun plaća zaposlenih u državnoj i javnoj službi, izmjenama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuju se novi, manji, koeficijenti za utvrđivanje najvišeg iznosa plaća lokalnih dužnosnika, a uređuje se i pravo na naknadu za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno volonterski.

Izmjenama Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka smanjuje se koeficijent za izračun plaće ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka te će se, naveo je Salapić, množenjem službeničke osnovice i novog koeficijenta postići najbliži bruto iznos njihove sadašnje plaće.

Niže trošarine na najprodavanije naftne derivate

Niže trošarine na najprodavanije naftne derivate – bezolovni benzin i dizel, primjenjivat će se do kraja ove godine, a od početka prosinca bit će snižena i trošarina na loživo ulje, i to za 26 lipa po litri, odlučila je u četvrtak Vlada, koja je donijela izmjenu Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je Vlada RH od 7. ožujka 2022. u osam navrata mijenjala uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju s ograničenim razdobljem važenja te da se snižene visine trošarine, propisane trenutno važećom uredbom, prestaju primjenjivati 30. studenoga ove godine.

S druge strane, s obzirom da i dalje egzistiraju okolnosti koje utječu na povećanje cijene energenata, Vlada predlaže zadržavanje snižene visine trošarine za najprodavanije energente – bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo, za razdoblje do 31. prosinca 2022. godine, rekao je ministar.

Te su trošarine, podsjetio je, snižene za 800 kuna na tisuću litara za bezolovni motorni benzin i za 400 kuna za tisuću litara za dizelsko gorivo.

Međutim u odnosu na prethodne uredbe, danas donesenom uredbom se snižava i trošarina na loživo ulje, i to s trenutnog iznosa od 423 kune na tisuću litara na 157 kuna na tisuću litara, što predstavlja sniženje od 26 lipa po litri loživog ulja.

Time su visine trošarina na bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje i nadalje usklađene s minimalnim visinama trošarina propisanim relevantnim europskim direktivama, rekao je Primorac.

Visine trošarine utvrđene danas uvojenom uredbom primjenjivat će se od 30. studenoga do kraja ove godine.

Tako će trošarina na bezolovni motorni benzin i u prosincu iznositi 3.060 kuna, a na dizel 2.660 kuna na tisuću litara, dok će na loživo ulje iznositi 157 kuna na tisuću litara.

Vlada zbog primjene te uredbe i sniženih trošarina očekuje smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 104,2 milijuna kuna.