Prošlogodišnji potres nanio je Umjetničkom paviljonu velika oštećenja pa je ispred tog muzeja pokrenut novi izložbeni program koji će se održavati cijele godine

Prošle godine je, uz globalnu pandemiju, Zagreb u ožujku pogodio i potres koji je Umjetničkom paviljonu nanio velika oštećenja i privremeno prekinuo održavanje izložbenog programa. Novonastale okolnosti rezultirale su kreativnom reakcijom te je pokrenut novi izložbeni program, pod nazivom Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona koji će se održavati tijekom cijele godine, u sklopu ciklusa su za ovu godinu planirane četiri izložbe, a trenutno se ispred Umjetničkog paviljona može pogledati djelo Slavomira Drinkovića pod nazivom Trupci.

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić rekla je za Zagreb News kako je cilj programa građanima približiti suvremenu umjetnost, prvenstveno suvremenu skulpturu koja je generalno malo zastupljena u javnom prostoru.

Prva izložba u Ciklusu bila je izložba Tihomira Matijevića Ordnung koja je doživjela veliki interes publike. Provokativno i ironično djelo predstavljalo je parafrazu kipova kulta ličnosti i problematiku spomeničke plastike, a sastojalo se od nekoliko elemenata.

Građevinski strojevi postavljeni u pijesak na samome dnu predstavljali su ekonomske uvjete, iznad toga su prikazi knjiga s područja arhitekture i teorije umjetnosti koje ukazuju na važnost planiranja javnog prostora, a citat Trajanova stupa ističe važnost ljudskog rada. Na samom vrhu je figura policajca, koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti. Djelo je po završetku izložbe vraćeno umjetniku i prema riječima ravnateljice Ordnung se zasad planira trajno postaviti u javni prostor u Osijeku.

Trenutna izložba u ciklusu posvećena je prisjećanju na renomiranog hrvatskog kipara Slavomira Drinkovića.

Izložba Slavomir Drinković: 2016. – 2021. / Sjećanje postavljena je u povodu pete godišnjice umjetnikove smrti i moći će se pogledati do 11. srpnja. Na njoj je prvi put u Zagrebu predstavljeno Drinkovićevo djelo Trupci koje je prvotno trebalo biti predstavljeno na umjetnikovoj samostalnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu 2013., ali se izložba nažalost nije mogla ostvariti.

Drinkovićeva supruga Gordana Drinković govori kako joj je realizacija ove izložbe jedan od najljepših događaja u posljednjih pet godina. „Jako poštujem ovaj rad, on je istinit u svakom vremenu, životan u svakom vremenu, ali vjerujem da posebno u današnjem vremenu potvrđuje krhkost i snagu života. Ovaj rad je zapravo priča o životu.

Trupci su u suštini kocka prostora koju artikulira devet hrastovih trupaca postavljenih u guste trorede po tri trupca svaki, a njihov začudni učinak proizlazi upravo iz napetosti između organske prirode debala i strogo umjetnog načina njihova tretiranja i organizacije.

Prema riječima povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, djelo je sukus svih Drinkovićevih utjecaja te je ujedno i readymade, fluksus, instalacija i minimalizam.

 „U nastojanju da nastavi s izložbenim programom, vodstvo Paviljona nije moglo izabrati boljeg umjetnika. Drinković je poznat kao majstor u prikazu djelovanja tektonskih poremećaja koji napinju, razbijaju ili probijaju napetu površinu ili čvrstu puninu oblika. Ova usporedba s nedavnim potresima — koji su poremetili strukturu Paviljona i učinili ga nepodesnim za izložbe, ali i potaknuli ciklus izložbi monumentalne skulpture na njegovu prilazu — referira se na nepredvidive prirodne sile koje pokreću iste univerzalne zakonitosti kakve su studiozno promišljene i realizirane u Drinkovićevim skulpturama, napisao je Franceschi u katalogu izložbe.

Franceschi je također rekao kako je u ovom djelu sadržana Drinkovićeva sposobnost da napravi izražajno djelo koje je živo u imaginaciji svog stvaratelja i u imaginaciji publike. Smatra kako skulpture na poseban način djeluju prema publici te kako neke štiti njihova aura, dok neka djela kod publike izazivaju agresivnost ili potpunu nezainteresiranost. Istaknuo je kako činjenica da je djelo otkad je postavljeno netaknuto dokaz njena vitalizma i uspješno prenesene Drinkovićeve vizije u stvarnost.

Ravnateljica je za ciklus rekla kako je to zapravo pilot-projekt kojim su željeli vidjeti kako će građani reagirati na izlaganja u javnom prostoru. „Vidimo da je to zapravo jako dobro zaživjelo i reakcije građana su pozitivne. Namjera nam je, i nakon što Umjetnički paviljon bude obnovljen, nastaviti s održavanjem izložbi na otvorenome. Štoviše, naš plan je u nadolazećim godinama prijeći preko Zelenog vala i izložbe održavati po užem središtu Zagreba, a kada se gospodarske prilike u gradu i državi stabiliziraju, ciklus bismo priređivali bijenalno. Želja nam je da ovaj naš ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će sudjelovati i hrvatski i inozemni umjetnici, rekla je ravnateljica. Nadodala je kako takva smotra ne postoji u našoj kulturnoj produkciji ni u okruženju te da bi Hrvatska bila prva koja bi imala takvu veliku smotru. Vjeruje kako bi ovakav događaj izazvao veliki interes i zaključila da je jedini i ispravni put taj da se Zagreb u Europi može brendirati kroz kulturu i umjetnost jer posjeduje ogroman potencijal.