U četvrtak je u zagrebačkoj Modernoj galeriji otvorena velika izložba ‘Dalibor Parać – donacija Modernoj galeriji’, retrospektivnog karaktera, na kojoj se okupili mnogi predstavnici zagrebačke umjetničke, društvene i političke scene.

Za fundus Moderne galerije 2016. godine, umjetnikov sin, dr. sc. Zoran Parać, donirao je 155 ulja na platnu, crteža, akvarela i gvaševa te 213 brončanih medalja i sadrenih predložaka/modela za medalje. Donacija obuhvaća niz antologijskih umjetnikovih djela, kojima je fundus Moderne galerije trajno obogaćen za opus jednog od najvećih hrvatskih slikara mediteranskog pejzaža, Juga, odnosno, lokaliteta Solina, Kaštela, Klisa i Kozjaka, ali i teme ženskog akta u pejzažu. Paraćevo slikarstvo pripada liniji lirske apstrakcije, i tzv. apstraktnog impresionizma, iako je imao i nekoliko klasičnijih faza, kada je slikao motive žena iz Dalmatinske zagore u pejzažu, kao i mitološke teme i mitska bića (Kirka, Ikar, Parisov sud, Valerija iz Salone). Nakon Glihe i Šimunovića, Parać ponovno unosi emotivan naboj i metaforu sunčanog pejzaža u hrvatsko slikarstvo. Jedan je od rijetkih hrvatskih modernih slikara koji je dvije zasebne teme – akt i krajolik – spojio u jedan element slike. U kritički prezentiranoj selekciji opsežne donacije, kustosice Iva Körbler (slike) i Tatijana Gareljić (medalje) odabrale su 94 uljane slike i 42 medalje.

Dalibor Parać (Solin, 1921.- Zagreb, 2009.), hrvatski slikar i medaljer, ALU u Zagrebu upisao je 1940. godine, gdje je pohađao slikarske klase Omera Mujadžića i Krste Hegedušića, a diplomirao u klasi Ljube Babića 1948. godine. 1950. Završio je specijalku kod Ljube Babića te bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1950.-1952.). Bio je također jedan od članova zagrebačke Galerije Forum (1976.-1993.). Na ALU je predavao crtanje i slikanje od 1961.-1986. godine, a bio je i dekan ALU od 1971.-1974. godine. Dobio je godišnju i glavnu Nagradu grada Zagreba 1977. godine te 1993. godine Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

U petak 19. svibnja u 19:00 sati u Galeriji Prsten, Doma HDLU, otvorena je izložba ‘Rule of Three’ hrvatske umjetnice s londonskom adresom Maje Vržine, koja je na londonskoj likovnoj sceni ostvarila autentičnu stilsku i zanatsku dionicu. Maja Vržina hrvatskoj se publici predstavila serijom slika i skulptura, izrađenih posebnom tehnikom pozlaćivanja (gilding), koju je izučila kod najpoznatijeg britanskog majstora Davida Duncana, i koja u Velikoj Britaniji ima višestoljetnu tradiciju.

Umjetničin crno-bijeli svijet, u kojemu se jasno očitavaju polariteti života i smrti, rađanja i umiranja, svjetla i tame, tek na prvi pogled djeluje kao zaigrana pozornica nadrealno-fantastičnih vizija, snova i podsvijesti. U njezinim radovima jasno možemo osjetiti ne samo egzistencijalnu tjeskobu, već i temu samoće i osamljenosti koju na rubovima slike metaforički i doslovno ‘zaustavlja’ pozlaćeni okvir kao signal (samo)obnavljanja. Prema riječima umjetnice Maje Vržine, osim potpunog prepuštanja emotivnim i životnim strujama i iskušenjima, potrebno je u životu tragati za stvarnom i metaforičkom ravnotežom, istovremenim iskoracima ‘izvan okvira’, pravila, klišeja i konvencija te pokušajem pažljiva stvaranja krhkog okvira unutar kojega se štitimo od vanjskog svijeta – svoje zlatne krletke.

Maja Vržina rođena je u Splitu, 1974., a od 1999. godine živi i radi u Londonu. Nakon Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, radi neko vrijeme kao novinarka za teme financija u Londonu, no ubrzo otkriva potisnuti talent za slikarstvo i crtež te počinje izučavati tehniku gildinga kod Davida Duncana. Svoje je slike Maja Vržina već 2008. godine izložila na skupnoj humanitarnoj izložbi ‘Hope in Life’, koju je organizirala ugledna humanitarna organizacija ‘The European Federation of National Organisations Working with Homeless People’ (FEANTSA) sa sjedištem u Bruxellesu, i kojom su prilikom djela Maje Vržine odabrana za katalog izložbe koja je obišla 33 zemlje svijeta. To je bio važan motiv da se u potpunosti posveti umjetnosti, odnosno, slikanju i ideji spajanja slike s ručno rađenim i pozlaćenim okvirom. Dvije godine kasnije, 2010., FEANTSA odabire još jednu Majinu sliku za glavnu reprodukciju na naslovnici njihovog magazina, u broju od ljeta 2010.

Godine 2013. izložila je sedamnaest slika u akrilu i crnoj tinti te jednu pozlaćenu skulpturu na izložbi ‘XXXIX’ u vrlo cijenjenoj londonskoj galeriji The Strand u središnjem Londonu, što je primijećeno pozitivnom kritikom u kojoj se kritičar referira i na utjecaje Art Nouveau-a (secesije) u oblikovanju Majina umjetničkog senzibiliteta i stila (Londonartreviews.com; David Franchi).

Neposredno pred zagrebačku izložbu, 11.04.2017., dobila je visoku procjenu svojih djela od strane ugledne londonske kuće Andrew Acquier FRICS.

Izložbu u HDLU-u otvorio je aktualni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a otvorenju su prisustvovali predstavnici kulturnog, sportskog i društvenog života.