Izložba “Zlatne niti, restaurirani tekstilni predmeti iz Riznice zagrebačke katedrale”, otvorena u ponedjeljak navečer u Domitrovićevoj kuli na zagrebačkome Kaptolu, plod je višegodišnje suradnje Zagrebačke nadbiskupije s Hrvatskim restauratorskim zavodom (HRZ) na zaštiti tekstilnih predmeta iznimne vrijednosti iz fundusa Riznice.

Brojni uzvanici i posjetitelji na otvorenju izložbe strpljivo su čekali kako bi mogli razgledati izložbu jer izložbeni prostor Domitrovićeve kule nije mogao odjednom primiti sve zainteresirane.

Izložba donosi izbor restauriranih predmeta poput barokne kazule biskupa Stjepana Seliščevića, raskošne dalmatike biskupa Aleksandra Ignacija Mikulića iz 17. stoljeća te čipke s vezenim grbovima biskupa Martina Borkovića i njegova nasljednika Aleksandra Mikulića, rad vrsnih vezilačkih i čipkarskih radionica s područja Habsburškoga Carstva, a to ruho ukrašeno je tehnikom reljefnoga zlatoveza, srebroveza, “slikanja iglom” i čipke “na batiće”.

Posjetitelji izložbe mogu vidjeti i dva primjera izuzetnoga tkalačkog umijeća 18. stoljeća – tapiserije “Srpanj – kolovoz” i “Siječanj – veljača” koje su 1710. izrađene za dvor lotarinških vojvoda u Nancyju prema nacrtu bolonjskog umjetnika Francesca Gallija Bibiene. Nakon ženidbe Franje I. Lotarinškog s Marijom Terezijom 1736. ciklus od šest tapiserija prenesen je na bečki dvor. Sredinom 18. stoljeća carica ih je darovala Zagrebačkoj biskupiji – biskupu Franji Thauszyju. Tapiserije su se, među ostalim, koristile kao ukrasne kulise za izlaganje Božjega groba u zagrebačkoj katedrali tijekom Velikoga tjedna, sve do potresa 1880. kada je tapiserija “Svibanj – lipanj” izgubljena. Od sačuvanih pet tapiserija iz ciklusa, na alegorijskom prikazu “Srpanj – kolovoz” provedeni su cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi 2015. i 2016. Uz nju, izložena je i tapiserija “Siječanj – veljača” koju zbog velikih dimenzija nije moguće razgledati u Riznici i na kojoj radovi tek predstoje.

Izlošci nude veliki broj pristupa za svako znanstveno ili stručno područje  

Pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško, koji je s ravnateljicom HRZ-a dr. sc. Tajanom Pleše otvorio izložbu, istaknuo je kako bi se “usudio reći da izloženi restaurirani predmeti iz Riznice zagrebačke katedrale nude mogućnost velikog broja pristupa skoro za svako znanstveno lii stručno podučje”. Dodao je da su među izravnijim i očitijim svakako pristupi koji se odnose na uporabu i slikovnu vrijednost predmeta, a svatko se može pitati čemu su služili ti predmeti, zašto su na njima rabljeni baš ti motivi, boje i forme, zašto su tako bogato izvezeni.

Biskup Šaško rekao je kako je sigurno da misnice, dalmatike, oltarnici privlače znatiželju o razvoju liturgijskoga ruha tijekom stoljeća naročito u traženjima i znatnim odmacima u 18. st.

Puno šire, smatra biskup, mogu se otvoriti pitanja o tadašnjoj i današnjoj kulturi, odnosu prema umjetnosti, gospodarstvu, pa i o politici, a ima puno prostora i za analizu materijala, tehnologije, podrijetla.

Ipak, istaknuo je mons. Šaško, “u dnu svega postavlja se pitanje smisla, pa zato sam naslov ‘Zlatne niti’ sretno spaja izloženu stvarnost. Netko će u naslovu više primijetiti zlatnost, a nekoga će više privući niti. Mislim da za razumijevanje izložbe prednost treba dati nitima, radi čega i one niti koje nisu od zlata postaju zlatnima”.

Istaknuo je kako zbog restauratoskoga mara, odlikovana nevjerojatnom strpljivošću i umijećem, postajemo svjesni da sve niti imaju određenu dragocjenost, a nit je “poučan put čitanja otajstva života”.

Pozvao je posjetitelje da ne razmatraju količinu izložaka nego nutarnju vrijednost i količinu malenih sastavnica kako bi mogli vidjeli ljepotu i u manjim i u većim cjelinama. Po njegovim riječima, izložba nas poziva i da se zapitamo o razlozima onih koji su unijeli vrijeme i svoju prisutnost pri stvaranju, ali i pri obnavjlanju predmeta.

Izložba samo jedan od rezultata više desetljetne suradnje

Ravnateljica Tajana Pleše podsjetila je da je izložba samo jedan od rezultata višedesetljetne suradnje HRZ-a i Zagrebačke nadbiskupije koja je, istaknula je, trajala i u vrlo teškim vremenima, ali i u onom puno ljepšim kada su nastajale velike nacionalne izložbe, poput one međunarodne “Hrvati – kršćanstvo, kultura i umjetnost “.

Istaknula je kako je inventar Riznice zagrebačke katedrale izuzetno vrijedan i pripada u vrh hrvatske kulturne baštine, a u njoj posebno se ističe zbirka crkvnenog ruha.

Pleše je objasnila da su predmeti iz te zbirke, upravo zbog krhkosti materijala, posebno osjetljivi pa se rijetko izlažu tako da su, unatoč svojoj liturgijskoj, umjetničkoj i povijesnoj vrijednosti, još nedovoljno poznati javnosti.

Ravanteljica HRZ-a najavila je nastavak radova na restauraciji predmeta iz Riznice.

Izložba se može razgledati do 31. listopada ove godine radnim danom i subotom od 9 do 17 sati, a ulaz je slobodan.