Iz franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku najavljuju kako je u pripremi jubilarno i prvo kritičko izdanje Judite Marka Marulića povodom 500. obljetnice od objave prvog izdanja.

Na dan 13. kolovoza 2021. s početkom u 21 sat u klaustru samostana Male braće u Dubrovniku bit će izložena knjiga Judita Marka Marulića, s originalnim naslovom Libar Marka Marula Splićanina “u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena”.

Ta mala ali za hrvatski narod iznimno značajna knjiga, istog je dana prije pet stoljeća na hrvatskom jeziku izišla iz tiska u Veneciji.

Uz više od tisuću knjiga iz 16. stoljeća, u ovom samostanu je i jedini potpuno sačuvani primjerak tog prvog izdanja Marulićeve knjige, stoji u priopćenju kojeg potpisuje fra Stipe Nosić.

Izložba za građane

Franjevci su još pred godinu dana, za jubilarnu 500. obljetnicu, za 13. kolovoza, najavili predstavljanje prvog kritičkog izdanja Judite, znanstveni rad kojeg na tu temu priprema profesor Zvonko Pandžić. Predstavljanje je, međutim, odgođeno iz tehničkih razloga. Ipak, kako bi obilježili ovu jubilarnu obljetnicu franjevci će toga dana upriličiti izložbu (od 21 do 22 sata) na kojoj će posjetitelji izbliza moći vidjeti pola milenija staru knjigu Judite. Također će tada biti izložen njezin faksimil kojeg je po ovom primjerku nedavno dao izraditi Muzej grada Splita, kao i onaj koji je 1950. izdala JAZU u Zagrebu.

Tu će biti i inkunabula koju Marulić u svojoj oporuci zove „Summa Angelica“, a riječ je o knjizi Nicolausa de Ausmo (s naslovom Supplementum Summae Pisanellae), tiskanoj u Veneciji 1476. (s dubrovačkom signaturom A-77) na koju je Marulić svojom rukom napisao taj skraćeni naziv. On je tu knjigu, uz svoja druga tiskana djela, ostavio svećeniku Rogeriju Capogrossu. Na knjigu je netko kasnije zapisao „Iste liber pertinet loci sanctae Mariae de Paludi“, što odaje da je knjiga nekad bila vlasništvo franjevačkog samostana sv. Marije na Poljudu u Splitu, samostana u kojem je svećenik Capogrosso pokopan.

Barokna umjetnička slika

Na izložbi će se moći vidjeti i inkunabula tiskana u Veneciji 1482. (sa signaturom A-65) pravni priručnik pape Grgura IX. Decretales, cum glossa, u kojoj je mnogo marginalija, a više njih Marulić je označio svojim monogramom „.M.“

Iste večeri bit će izložena barokna umjetnička slika, koja se do nedavno nalazila na fratarskom hodniku, s portretom Artemisie Gentileschi (1593-1652/3?) slikarice koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu.

Ulaz je uz poštivanje epidemioloških mjera, napominju franjevci.

Portret autorice najpoznatije slike Judite

U Veneciji je 13. kolovoza 1521. iz tiska izišla Judita, prva Marulićeva knjiga tiskana na hrvatskom jeziku. Marko Marulić napisao je taj ep još 1501. nadahnut
biblijskom junakinjom, a po njemu je on kasnije prozvan „ocem hrvatske književnosti“. Jedini potpuno sačuvani primjerak tog prvog izdanja čuva knjižnica samostana Male braće u Dubrovniku.
Jubilarna 500. obljetnica Marulićeve Judite bit će obilježena izlaganjem te knjige na isti dan pola tisućljeća nakon toga, 13. kolovoza 2021. u 21 sat u klaustru samostana.

Tu kratku izložbu u prigodi visokog jubileja obogatit će do sada nepoznato originalno platno glasovitog francuskog slikara Simona Voueta (1590-1649), na kojem su portreti dviju poznatih slikarica, njegove supruge Virginije Vezzi ili da Vezzo (1601-1638) i Artemisije Gentileschi (1593-1652/3?). Na slici je Artemisija, prva profesionalna slikarica u povijesti, koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu, predočena u trenutku dok Virginiji na svitku biblijske knjige prstom pokazuje mjesto o Juditi. Kao rezultat te konzultacije
nastala je Virginijina slika Judite s mačem i Holofernovom glavom oko 1624.-26., a model za Juditin lik bila je Artemisija.

Autor ovog dvostrukog portreta ovjekovječio je zapravo trenutak dogovora dviju slikarica oko izrade te slike. Platno, koje se začudo ne nalazi na popisu Vouetovih djela, otkriva tadašnji izgled slavnih baroknih slikarica i raspoloženje za vrijeme dogovora o izradi Virginijine Judite. Slika je, i pored toga što je Virginija na njoj prikazana djelomično obnaženih grudi, desetljećima visjela na zidu hodnika dubrovačkih franjevaca. Tamo je zasigurno došla zahvaljujući svitku knjige, odnosno slikarici Artemisiji i njezinoj slikarskoj orijentaciji na herojske biblijske likove.

Jubilarna obljetnica prvog tiska Judite, osim što je u dubrovačkom samostanu na vidjelo iznijela neke do sada nepoznate Marulićeve tragove, indirektno je otkrila Vouetovo remek djelo s portretom autorice glasovite slike Judite, pa će slika s hodnika biti preseljena u muzej i dostupna javnosti. Marulićeve Judite bit će obilježena izlaganjem te knjige na isti dan pola
tisućljeća nakon toga, 13. kolovoza 2021. u 21 sat u klaustru samostana.

Slika obnaženih grudi

Tu kratku izložbu u prigodi visokog jubileja obogatit će do sada nepoznato originalno platno glasovitog francuskog slikara Simona Voueta (1590-1649), na kojem su portreti dviju poznatih slikarica, njegove supruge Virginije Vezzi ili da Vezzo (1601-1638) i Artemisije Gentileschi (1593-1652/3?). Na slici je Artemisija, prva profesionalna slikarica u povijesti, koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu, predočena u trenutku dok Virginiji na svitku biblijske knjige prstom pokazuje mjesto o Juditi.

Kao rezultat te konzultacije nastala je Virginijina slika Judite s mačem i Holofernovom glavom oko 1624.-26., a model za Juditin lik bila je Artemisija. Autor ovog dvostrukog portreta ovjekovječio je zapravo trenutak dogovora dviju slikarica oko izrade te slike.

Platno, koje se začudo ne nalazi na popisu Vouetovih djela, otkriva tadašnji izgled slavnih baroknih slikarica i raspoloženje za vrijeme dogovora o izradi Virginijine Judite. Slika je, pored toga što je Virginija na njoj prikazana djelomično obnaženih grudi, desetljećima visjela na zidu hodnika dubrovačkih franjevaca. Tamo je zasigurno došla zahvaljujući svitku knjige, odnosno slikarici Artemisiji i njezinoj slikarskoj orijentaciji na herojske biblijske likove.

Jubilarna obljetnica prvog tiska Judite, osim što je u dubrovačkom samostanu na vidjelo iznijela neke do sada nepoznate Marulićeve tragove, indirektno je otkrila Vouetovo remek djelo s portretom autorice glasovite slike Judite, pa će slika s hodnika biti preseljena u muzej i dostupna javnosti.