Izložba ‘Citius, altius, fortius-communiter: antičke i moderne olimpijske igre’ otkriva povijest i značaj olimpijskih igara kroz razne artefakte poput kipova, plakata, medalja i rekvizita

Najveći svjetski sportski događaj – Olimpijske igre – otvaraju se 26. srpnja i traju do 11. kolovoza 2024. u Parizu, u Francuskoj. Budući da je bio domaćin 1900. i 1924., Pariz će postati tek drugi grad koji je tri puta bio domaćin Ljetnih olimpijskih igara, zajedno s Londonom. Na ovim će Igrama oko 10.500 sportaša nastupiti u 329 natjecanja u 32 sporta. Upravo su Olimpijske igre najveći razlog otvaranja izložbe “Citius, altius, fortius-communiter: antičke i moderne olimpijske igre’’. Ta će se izložba moći vidjeti na prvom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu do 31. kolovoza.

Olimpijske igre, fenomen s više od 2500 godina povijesti, povezuju ljude i pružaju mogućnost talentiranim sportašima da pokažu svoju snagu, vještinu, brzinu i spretnost još od 776. pr. Kr. Drevne olimpijske igre održavale su se svake četvrte godine u Olimpiji, skromnoj dolini u jugozapadnoj Grčkoj. Unatoč skromnosti lokacije, stekle su veliki prestiž. Prema tradiciji, igre su počele 776. pr. Kr., iako je točan datum upitan te im je podrijetlo bilo religijsko. Ime Olimpija dolazi od Zeusa Olimpijskog, vrhovnog grčkog boga. Arheološka istraživanja otkrila su oltare posvećene raznim božanstvima, a religijski značaj potaknuo je prvotna atletska natjecanja. Hodočasnici su započeli prva improvizirana natjecanja, a tijekom vremena mnogi su dolazili zbog ljubavi prema sportu. Stadion se prvotno sastojao od pješčane staze okružene travnatim nasipom za gledatelje i mramornim sjedalima za suce.

Dolaskom Rimljana, društvene promjene, prirodne katastrofe i uspon kršćanstva pridonijeli su opadanju važnosti Igara, da bi se na kraju i zabranile. Ideja o obnovi olimpijskih igara pojavila se nakon otkrića antičke Olimpije 1766. U raznim zemljama, posebno Njemačkoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji, SAD-u i Grčkoj, natjecanje se nastojalo oživjeti. Međutim, te aktivnosti ostale su lokalnog značaja sve do pojave Pierrea de Coubertina, francuskog plemića, pedagoga i povjesničara. Njegova uzrečica da je važno sudjelovati, a ne pobijediti koristi se i danas. Prepoznao je veliku ulogu sporta u obrazovanju te je osmislio filozofiju olimpizma i pokrenuo moderni olimpijski pokret. Na kongresu u Parizu 23. lipnja 1894., Coubertin je osnovao Međunarodni olimpijski odbor (MOO), a prve moderne olimpijske igre održale su se dvije godine kasnije u Ateni.

IGOR KRAJCAR (AMZ)

Izložba “Citius, altius, fortius-communiter”  otkriva povijest i značaj olimpijskih igara kroz razne artefakte poput kipova, plakata, medalja i rekvizita, a cilj je prikazati dublji smisao olimpijskih igara, slaveći sve antičke i moderne sudionike. Jedan od autora izložbe, Porin Šćukanec Rezniček, vanjski stručni suradnik u Arheološkome muzeju u Zagrebu, kaže da je ideja za izložbu rođena upravo u instituciji u kojoj je i otvorena:

„Raspravljali smo o tome kako bi idealno bilo organizirati izložbu o antičkim olimpijskim igrama 2024. godine, paralelno s Igrama u Parizu. Kako se ideja dalje razvijala, shvatili smo da bi bolja opcija bila ‘pokriti’ i moderan dio te smo kontaktirali Hrvatski športski muzej koji je prihvativši ideju s oduševljenjem doveo i HOO i Hrvatsku olimpijsku akademiju. Na izložbi se mogu vidjeti predmeti iz fundusa AMZ-a poput brončanih kipova Zeusa, Herakla, novac i slično te kopije Apoksiomena, Dorifora i Diskobola u antičkom dijelu. U modernom dijelu Hrvatski športski muzej prezentirao je različite sportske rekvizite koji su mogli biti korišteni na OI sportovima, kao što su lopte, reketi, palice, a izdvojili bismo pokal za našeg pobjednika pretkvalifikacija u maratonu za OI 1900. u Parizu.“

Od najstarijih predmeta na izložbi se može vidjeti Figura konjanika iz 6-5.st. pr. Kr. te kopije spomenutih kipova Dorifora i Diskobola, također iz 5. st. pr. Kr., kao i novac s prikazima iz antičkih sportova. Šćukanec Rezniček kaže da nemaju točan broj eksponata, ali se na izložbi može vidjeti stotinjak predmeta.

IGOR KRAJCAR (AMZ)

Hrvatski športski muzej je, kaže, sudjelovao u organizaciji izložbe i zajedničkog koncepta te je prezentirao svoj fundus u modernom dijelu izložbe. Ana Popovčić iz Hrvatske olimpijske akademije napisala je tekstove za moderan dio izložbe, održala je jedno predavanje te će krajem kolovoza održati drugo predavanje. Za edukativni kutak omogućila je čitanje svoje knjige “Olimpijska početnica” za mlađe posjetitelje.

Porin Šćukanec Rezniček smatra da je iznimno važno da publika vidi ovu izložbu i da doživi sport na drugačiji način:

„Povijest kao učiteljica života može doprinijeti razumijevanju toga kako i zašto su Igre nakon više od 2500 godina još uvijek popularne, kako doprinose društvu i slično, a ta pitanja su interesirala i autore izložbe. A naročito je važno razumijevanje u današnjem svijetu, kada su ponekad sportske vrijednosti koje su oduvijek krasile Igre u drugome planu. Kao što je i sama izložba podijeljena u dva dijela, tako bih i poruke koje ona nosi podijelio na dva dijela, odnosno na dvije važne rečenice. Juvenal je rekao ‘mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravom tijelu)’, a Pierre de Coubertin je izjavio: “Najvažnije na olimpijskim igrama nije pobijediti, nego sudjelovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda, nego borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe.”

S obzirom na to da je zgrada Arheološkog muzeja zbog posljedica potresa bila pod obnovom, stalni postav se nije mogao razgledati. No Šćukanec Rezniček najavio je dobru vijest. Muzej je, kaže, doslovno u posljednjim trenucima obnove, poput završnog čišćenja i vraćanja predmeta, te će od sredine srpnja biti ponovno otvoren za javnost.