Izložba “Rimski carski portret – na srebrnom novcu iz fundusa Arheološkog muzeja u Dubrovniku” otvorena je u petak u dubrovačkom Kneževom dvoru, a predstavljena su 45 srebrnjaka – denara iz numizmatičke zbirke koja broji ukupno 500 komada antičkog novca, a koju je 2016. godine Dubrovačkim muzejima darovala Vinka Zorenč.

Autor izložbe, kustos Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja Darko Milošević, istaknuo je da izložba prikazuje tijek predstavljanja portreta na novcu.
„U početku se crte lica careva prikazuju kakvi jesu, potom je uslijedio klasicizam gdje su prikazani ‘ispeglani’ kao heroji, da bi u 4. stoljeću, u vrijeme vojne anarhije kad su se carevi brzo smjenjivali, nastupila apstrakcija, gdje fizionomija više nije bila bitna. Carevi Gracijan i Valens su neprepoznatljivi. Vjerujem da je to bila posljedica okruženja kršćanske duhovnosti. Imamo i dvadesetak sjajnih primjera portreta carica s odlično sačuvanim detaljima frizura“, rekao je Milošević.

Napomenuo je da su izloženi primjerci zanimljivi i zbog vrsnoće detalja jer su portreti careva izvrsno sačuvani.
„Kad se prvi put pojavio u Maloj Aziji prije 2700 godina, na novcu su se utiskivali znakovi kao znak valorizacije tog metala i garancije u razmjeni. Novac se smatrao svetinjom pa se isprva smatralo neprimjerenim stavljati likove osoba. Međutim, oko 400. godine pr. n. e. perzijski satrap Tisafon je ovjekovječio svoj lik na novcu. Ni sam Aleksandar Makedonski se to nije usudio, već je stavio glavu Zeusa, ali je njegov nasljednik Ptolomej I. stavlja na novac Aleksandrov lik, a Demetrije I. stavlja svoj lik kao vladar Makedonije“, rekao je Milošević, dodavši kako izloženi primjerci pripadaju vremenskom razdoblju od 1. do sredine 4. stoljeća nove ere.
„Kod Rimljana se pojava živućeg lika na novcu prvi put dogodila u vrijeme Cezara, koji je nedugo potom ubijen. Portretiranje careva postaje uobičajena praksa, s tim da su Rimljani pragmatično shvatili da je novac izvrsno sredstvo promidžbe pa su, uz carev lik na aversu, na reversu opisivali značajne događaje, od bitki i bolesti do rođenja i smrti. Bili su sigurni da će taj novac doći do svakog podanika“, objasnio je Milošević.

Danas donacije muzejima sve rjeđe

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilač istaknula je kako donacija Vinke Zorenč ukupno pokriva kulturno-povijesnu, etnografsku i arheološku građu.
„Najviše je riječ o predmetima iz 20. stoljeća, a najvrjedniji je arheološki dio. Njenom donacijom antičkog novca obogatili smo našu numizmatičku zbirku koju smo nedavno uspostavili. Nadam se da će sve ovo u još većem opsegu naći svoje mjesto i u budućem postavu arheološkog muzeja koji se planira“, izjavila je Vilač.

Napomenula je kako su danas donacije muzejima sve rjeđe, ali tradicija darivanja nije nestala.
„Još uvijek postoje pojedinci koji, zahvaljujući svojoj velikodušnosti, obogaćuju fondove zbirki u muzejima te time doprinose očuvanju kulturnog identiteta. Neka ovo bude poticaj potencijalnim donatorima“, rekla je Vilač.
Izložba ostaje otvorena do 31. srpnja.