Muzej grada Zagreba poziva građane da za izložbu “Pommer 1856/Fotografične slike naših narodnih spisateljah”, koja će se u tom muzeju otvoriti u prosincu ove godine, doniraju fotografije Franje Pommera ili njegovih suvremenika.

Prvi dio te dvodijelne izložbe bit će posvećen Pommeru, prvom zagrebačkom fotografu s registriranim atelijerom i autoru prvog fotografskog projekta izvedenog u Hrvatskoj – “Fotografične slike naših narodnih spisateljah”, kojeg je započeo 1855. godine.

Pommer je po tom fotografskom pothvatu ostao zapamćen u povijesti hrvatske fotografije – snimao je hrvatske spisatelje, među ostalima, Vjekoslava Babukića, Mirka Bogovića, Dimitrija Demetra, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Bogoslava Šuleka, Ljudevita Gaja, Antuna i Ivana Mažuranića.  Te su fotografije bile objavljene u svescima s po tri fotografa s životopisima, te pojedinačno, a stavljene su u prodaju u srpnju 1856. godine.

Izložba donosi izbor svih njegovih sačuvanih fotografija, koje se čuvaju u Muzeju grada Zagreba, Muzeju za umjetnost i obrt i Hrvatskom državnom arhivu, a u okviru nje će biti insceniran Pommerov zagrebački atelier.

Drugi dio je posveta Pommeru u izvedbi suvremenog fotografa Roberta Gojevića , koji je po uzoru na njega snimio 15 portreta suvremenih hrvatskih pisaca, postupkom koji je u ranoj fazi djelovanja koristio i Pommer.

Gojević će izrađivati fotografije mokrim kolodijskim postupkom i otiskivati ih na slanom papiru, čime će posjetitelji biti upoznati s povijesti, te povijesnom tehnologijom fotografije, najavljeno je iz Muzeja grada Zagreba.

Izložbu će pratiti hrvatsko-engleski katalog koji, uz reprodukcije radova, donosi tekstove o Pommerovu životu i radu, o ranoj atelijerskoj fotografiji, o radovima Franje Pommera u zbirkama Muzeja grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt, te o Robertu Gojeviću i suvremenoj interpretaciji povijesne teme i fotografskih postupaka te tekstove fotografiranih suvremenih književnika.

Franjo Pommer rodio se u Danskoj 1818., a u Zagreb dolazi najkasnije 1852. i zapošljava se kao dekorater u kazalištu. Kao suvlasnik fotografskog atelijera u gornjogradskoj Vijećničkoj (danas Kuševićevoj ulici) u tisku se spominje dvije godine kasnije.

Njegov je fotografski rad uglavnom bio vezan uz atelijer i većina njegovih sačuvanih fotografija su portreti poznatih i nepoznatih građana, a jedna od rijetkih sačuvanih fotografija koje je snimio izvan atelijera je Odkriće spomenika Jelačića bana u Zagrebu, 16. prosinca 1886., koja se čuva u Muzeju grada Zagreba.

Svoje je “svietlopise” izlagao na Prvoj dalmatinsko-slavonsko-hrvatskoj izložbi, održanoj 1864. u Zagrebu, gdje je osvojio srebrnu kolajnu, te na Etnografskoj izložbi u Moskvi 1867. , na kojoj su nagrađene njegove fotografije narodnih nošnji.