Udubrovačkoj Umjetničkoj galeriji postavljena je „Izložba ostvarenja dubrovačkih arhitekata 2012.-2016.“, u organizaciji Društva arhitekata Dubrovnik i Umjetničke galerije, na kojoj se prvi put mogu vidjeti domaće i inozemne realizacije i projekti dubrovačkih arhitekata te članova Društva nastali u zadnjih pet godina.

Radovi su na izložbi i u pratećem katalogu podijeljeni u tri kategorije: realizacije, projekti i prijedlozi, a posebno je zanimljiva dionica izložbe pojavljivanje diplomskih radova mladih arhitekata pod vodstvom njihovih mentora.

U uvodnom tekstu kataloga, Božo Benić, predsjednik DAD– a, navodi kako je nešto više od pedeset arhitekata, urbanista i teoretičara s područja Dubrovačko-neretvanske županije, okupljeno u Društvu arhitekata Dubrovnik, kojemu je osim stručnih razina djelovanja osnovna zadaća doprijeti do šire javnosti. „U tom smislu, u Društvu je već godinama postojala želja da se organizira velika izložba koja bi javnosti predstavila stručni rad dubrovačkih arhitekata. Izložbu se nekoliko puta čak i pokušalo organizirati, no zbog čitavog niza prijepornih zbivanja na širem županijskom području, a na koja je s ciljem zaštite prostora i očuvanja javnog interesa bilo potrebno usmjeriti svu profesionalnu i radnu energiju, izložba je morala biti prolongirana“.

Izložba ostvarenja dubrovačkih arhitekata revijalna je smotra na kojoj je predstavljeno svih trideset i devet prijavljenih radova, a na kojima je ukupno angažirano više od stotinu arhitekata, urbanista, krajobraznih arhitekata, dizajnera interijera i drugih stručnjaka. Dubrovački arhitekti oduvijek djeluju u složenim okolnostima, u kontekstu koji je u mnogim parametrima zacrtan ne samo specifičnom topografijom, nego i strogim konzervatorsko-restauratorskim smjernicama i zakonima, stoga se projektima i danas pristupa vrlo pažljivo.

Arhitekt Dinko Peračić koji je pregledao pristigle radove, u kritičkom tekstu u katalogu ističe kako i na sadašnjoj izložbi možemo u projektima zapaziti osjećaj za baštinu i tradiciju modernizma. „S jedne strane postoje velika očekivanja građana ponosnih na svoj grad i njegovu međunarodnu vidljivost i reputaciju, s druge strane veliki pritisak građenja koje je često pretjerano i tranzicijski histerično, a s treće potreba arhitekata da realiziraju poetike kojima daju smisao fizičkoj stvarnosti koju grade. Tu nema uvijek sretnih završetaka, ali se vidi značaj svakog dodatnog napora koji postigne određeni uspjeh. Uglavnom usamljeni, arhitekti nastoje ambicije svojih klijenata provesti kroz komplicirane procedure, a da pritom budu odgovorni prema prostoru i kreativni u svom radu“.

Iako je većina produkcije orijentirana na turističke projekte (manje i veće hotele) te vile i kuće za odmor i/li stanovanje, i na dubrovačkom području proširio se neobjašnjivo prisutan virus tipologije pravokutnih volumena s bijelim plohama, u kontrastu s tamnim okvirima otvora ili dvobojnom bijelo-sivom fasadom, što je jedan sasvim iracionalan trend i na području kontinentalne Hrvatske. Na jugu i Mediteranu punom sunca i bojâ vegetacije, najednom niču sive fasade i antracit sivi ili crni okviri otvora. U neke je realizacije i projekte umetnuta baza od kamena, a postoji i nekoliko zanimljivo restauriranih i obnovljenih te nadograđenih starijih zdanja obiteljskih kuća/vila za odmor. Ali slažemo se s arhitektom Peračićem da u ovom trenutku postoje sve komponente za stvaranje zanimljive arhitekture jer je na području Grada „razvijen jak osjećaj za baštinu i pojavnost u javnom prostoru“, a otvoren je i niz urbanističkih pitanja. Arhitekti različitih generacija dobro razumiju vokabular moderne arhitekture/naslijeđa modernizma i interpolacije u prostor baštine. Među radovima posebno se izdvaja studija „Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika“, tzv. sistemskom radu, jednom od rijetkih projekata od javnog značaja za Grad. Taj ambiciozan nacrt novog režima zaštite, utemeljen na novim UNESCO-vim postulatima, precizno prepoznaje vrijednosti povijesnog urbanog krajolika koji treba sačuvati, predlažući njegovu strogu zaštitu, što je Dubrovniku apsolutno potrebno.