Izložba ‘One na igrama’, nedavno postavljena u Francuskom institutu u Zagrebu, priča o evoluciji, sportskoj i društvenoj, te pokušava istaknuti što više žena koje su u njoj igrale ulogu ili je jednostavno simbolizirale

Romana Omrčen iz Francuskog instituta govori o izložbi povodom Olimpijskih igara koje se do 11. kolovoza održavaju u Parizu, nazvanoj ‘’One na igrama’’ koja predstavlja sve etape borbe žena za ravnopravno sudjelovanje na Olimpijskim igrama. Izložba je otvorena do 18. kolovoza u prostorijama Francuskog instituta u Zagrebu

Izložbu je pripremio Nacionalni muzej sporta u Nici povodom Ljetnih olimpijskih igara u Parizu 2024. u suradnji s Francuskim institutom u Parizu, a Romana Omrčen kaže:

„Izložba je dokumentarna te sastavljena od šest cjelina, a govori o borbi žena za ravnopravno sudjelovanje na Olimpijskim igrama tijekom posljednjih 130 godina otkad su se Olimpijske igre ponovno počele održavati. Sportašicama su bila potrebna desetljeća da zauzmu svoje mjesto u sportu općenito, a posebno na Olimpijskom igrama, a ta je njihova borba prikazana kroz tekstove i fotografije.“

Izložba ‘’One na igrama’’ priča o evoluciji, sportskoj i društvenoj te pokušava istaknuti što više žena koje su igrale ulogu ili jednostavno simbolizirale ovu evoluciju. Od pionirskih vođa, poput Alice Milliat, kreatorice Svjetskih ženskih igara 1922., do velikih sportašica poput Christine Caron, Marie-José Pérec, Laure Manaudou ili u novije vrijeme Clarisse Agbegnenou ili Simone Biles, uspjele su, svojim glasom ili svojim nastupima, dobiti mjesto koje zaslužuju u svijetu svjetskog sporta. Individualne priče ponekad predstavljaju pobjedu koja daleko nadilazi pobjedničko postolje ili medalju.

Ovo je treći put u povijesti da je Francuska, točnije glavni francuski grad, domaćin Ljetnih olimpijskih igara, nakon onih 1900. i 1924., ali prvi put ugošćuje Paraolimpijske igre. Također, prvi put na Olimpijskim igrama trebala bi u potpunosti biti osigurana ravnopravnost između muškaraca i žena, pa će nastupiti jednak broj sportaša i sportašica.

Romana Omrčen kaže: „Izložba ‘One na igrama’ prati više od 130 godina našeg suvremenog društva kroz priče legendarnih žena s jedinstvenim sudbinama. Izložba je podijeljena u šest kronoloških i tematskih cjelina. Cjelinom ‘One nisu dobrodošle’ izložba započinje svoje putovanje kroz vrijeme s prvim Olimpijskim igrama modernog doba. Kao obnovitelj, barun Pierre de Coubertin, vjeran svom okruženju i naslijeđu, nije se puno brinuo za sudbinu žena u vremenu dok je obnavljao antičke igre. Žene su bile registrirane kao odsutne tijekom prvih igara modernog doba 1896. u Ateni i svedene su, u najboljem slučaju, na prakticiranje nekoliko slobodnih aktivnosti kao što su golf ili streličarstvo tijekom drugih Igara.

U cjelini ‘One preuzimaju kontrolu nad svojom sudbinom’ izložba odaje počast rijetkim ženama koje su cijelo stoljeće pokušavale igrati vodeću ulogu u svijetu sporta. Voditeljice, novinarke, autorice, fotografkinje, filmašice, počevši od Alice Milliat, prve koja je pokušala dopustiti ženama sudjelovanje u sportskim natjecanjima, posebice na Olimpijskim igrama, stvaranjem 1922. Svjetskih ženskih igara, četiri izdanja koja do 1934. nagovještavaju ženska natjecanja koja će se konačno početi održavati od druge polovice 20. stoljeća.“

Treća tematska cjelina – ‘’Zauvijek prve’’ – projicira posjetitelja u olimpijski prostor gdje se materijalizira sportska izvrsnost. Za žene je to natjecanje koje se rimuje s borbom. Borbom za njihovu integraciju koja je izravno povezana s evolucijom mentaliteta. Od prvih olimpijskih pobjednica, simbola ženstvenosti, do olimpijskih pobjednica u disciplinama kategoriziranima kao muškima, u ženskom sportu bilo je, i još uvijek ima, niz pionirki. Postupno se etabliraju i kao muze svojih zemalja i Olimpijskih igara i postaju pravi simbol evolucije ženskog sporta.

Kako kaže Romana Omrčen, borba se nastavlja i zaoštrava u cjelini ‘’One nameću svoje izbore’’ koji predstavlja olimpijke koje su se suprotstavile ostracizmu i nepravdi kako bi postigle prirodno sportsko priznanje:

„Iznimne priče onih koje su se usudile prije drugih, bolje od drugih, živjeti svoje različitosti i svoju odvažnost ne obazirući se na tuđe stavove. Zahvaljujući ovim pionirkama dostojnima izuzetnog Panteona, sportašice su kao cjelina dobile mnoge bitke na ponekad tako upečatljiv način da su njihove borbe služile cilju žena u širem smislu. Cjelina ‘Oni se suočavaju s granicama tijela’ omogućuje posjetitelju da preispita još jedan društveni simbol. Osim brige o ekonomskoj jednakosti, sportaš je u središtu predstavljanja ljepote i mora zadovoljiti standarde svog biološkog spola. Baš kao i muškarce, njihove zemlje ponekad su iskorištavale sportašice, ali to je radio i sportski svijet. One su često žrtve, ali danas se njihov glas oslobađa.“

Posljednja cjelina zove se ‘’One nas čekaju na Olimpijskim igrama 2024.’’, a put završava u Parizu gdje je prvi put 50 posto žena, od 10.500 prijavljenih sportaša iz 206 zemalja.