Izložba “Lik žene na ex librisima – Zbirka dr. Damira Kovača” otvorit će svoja vrata javnosti u Kolekcionarskoj sobi Muzeja Mimara u srijedu kada se obilježava i Međunarodni dan žena.

Ex libris (lat. iz knjiga), znak je vlasništva na knjizi, obično na unutarnjoj strani korica ili na naslovnoj stranici, a može biti rađen rukom, otisnut žigom ili umnožen na posebnom listu kao naljepnica. Sadrži ime ili inicijale vlasnika te često alegorijsku sliku, ukras ili grb s geslom, a javlja se s pojavom tiskane knjige, kao zaštita od krađe.

Početci umjetničkog ekslibrisa sežu u XV. st., a jedan od najstarijih njemačkih umjetničkih ekslibrisa pripisuje se Albrechtu Düreru. U tekstu koji prati izložbu akademik Josip Bratulić spomenuo je kako je prvi Hrvat koji je imao svoj ekslibris bio Korčulanin Jakov Baničević, osobni tajnik cara Karla V. kojemu je ekslibris – grb Dalmacije – izradio upravo Dürer. Pjesnikinja i mučenica Ana Katarina Zrinska svoj je ekslibris pak dala otisnuti na kraju svoga molitvenika “Putni tovaruš”.

U XIX. stoljeću ženski likovi ‘dospjeli’ na ekslibrise

Akademik Bratulić podsjetio je kako se u XIX. stoljeću povećao broj čitatelja i čitateljica, ali i vlasnika i sakupljača knjiga pa je knjige bilo dobro ukrasiti i ekslibrisom. Posebice se umnožio broj čitateljica jer su brojni književni sastavci bili njima posvećeni, a i žene su počele pisati i objaviti pjesme, pripovijetke, neke i roman, ponekad pod muškim imenom kao Georg Sand, a druge pod svojim imenom i prezimenom.

Tako su, dodao je, ženski likovi dospjeli i na ekslibrise a na njima su, uz lik, zapisana imena vlasnica. Brojni su grafičari, u “sitnoj grafici”, u ekslibrisima, vješto izvedenima u bakropisima, bakrorezima, litografijama, “zatravljeni ljepotom svojih poznanica ili značenjem svojih suputnica, ostavili trajan trag svoje spretne ruke izvodeći likove znamenitih ili dragih žena”.

“Neki su grafičari, i njihovi prijatelji kolekcionari, potajno prešli granice društvenih konvencija te su uz, ekslibrise, izradili i umnožili za svoje omiljene tajne knjige, ali i javne prijatelje i prijateljice, raznovrsnim seks-librisima. Također na trajni spomen”, napisao je Bratulić.

Objasnio je da su nove tehnologije tiskarstva omogućile u XIX. i XX. stoljeću da tiskani ekslibrisi postanu prave male umjetnine u svim tehnikama reprodukcije – drvorez, bakrorez, čelikorez, litografija, serigrafija, ofsetni tisak, danas i fotokopiranje. Kolekcionari se povezuju i razmjenjuju međusobno ekslibris, a neki se “specijaliziraju” za ekslibrise s ženskim likovima na ekslibrisu. U hrvatskoj primijenjenoj umjetnosti, uz latinska slova, u ekslibrisima se sve više koristi i glagoljica, a među hrvatskim slikaricama velik je broj grafičarki koje njeguju tehniku ekslibrisa.

Izložba će biti otvorena do 21. svibnja.