Izložba Jure Labaša “Oblici antioblika”, koja se otvara u subotu Zbirkama u pokretu, stalnom postavu Muzeja suvremene umjetnosti, predstavlja nove serije radova umjetnika koji je na hrvatskoj likovnoj sceni prisutan više od pola stoljeća.

U novije vrijeme Labaš u slikarstvu favorizira crtež i metodu kolažiranja, nekada slikajući klasičnim tehnikama, a odnedavno kolažirajući različite predloške, najčešće stranice ilustriranih časopisa te različite kvalitete papira i ljepenki.

“Novije serije radova Labaš smješta u krugove i sfere koji su mu se pokazali zahvalnim oblicima u slikarstvu kao i kad kipari. Posebno su se ti oblici ‘prirodno’ uskladili s najnovijim izvedbama u neočekivanom materijalu i tehnici pletenog šiblja, što su za umjetnika zanatski izveli međimurski košarači”, napisao je u tekstu o izložbi kustos Tihomir Milovac.

Napominje kako je umjetnik u posljednjih nekoliko godina napravio na stotine kolaža kao predloške i skice s namjerom da ih jednom izvede u velikom formatu.

Povećane izvedbe planira učiniti i s trodimenzionalnim maketama, kiparskim modelima kojih, kao crteža i kolaža, ima veliki broj i izvodi ih od neočekivanih materijala, uz razne predmete iz svakodnevice.

“Prorezuje ih i dograđuje, povezuje vanjski i unutarnji prostor te ih opet boji u crnu i crvenu, koje su i od prije bile njegove boje, upravo one koje se simbolički pripisuju anarhističkom duhu, onome koji se ne miri s prosječnošću i kanonima, koji se protivi normativnom društvu, ali koji uvijek poštuje i potiče slobodu drugoga”, kazao je Milovac.

“Takav duh i neiscrpna energija koju Labaš nosi vidljivi su u njegovoj dugovječnoj karijeri, kao i u privatnom životu. Upravo je to bio jedan od glavnih pokretača ove suradnje, a rezultat je predstavljanje u formi antiizložbe čiji je format definiran slijedeći upravo Labašev izmjenični postupak stalnog afirmiranja odnosno poništavanja oblika”, dodao je.

Jure Labaš (1935., Oroslavlje) nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirao u klasi profesora. Ive Režeka, nakon čega postaje i suradnikom Majstorske radionice Krste Hegedušića.

Bavi se slikarstvom, skulpturom i grafikom, te prostornim, konceptualnim intervencijama. Trajna mu je preokupacija akt, a potkraj sedamdesetih unosi elemente pop-arta, estetiku videoigara i uličnih plakata te se intenzivno počinje baviti odnosom erotike i otuđenosti.

Od početka šezdesetih do danas imao je niz samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Njegova izložba u MSU bit će otvorena do 12. studenog.