U sklopu Festivala tolerancije – Jff Zagreb, otvorena je izložba ‘Jedan dobar dan’ mladog umjetnika Andrewa M. Mezvinskog s ciljem obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Mladi američki umjetnik, nadahnut autobiografskim svjedočanstvom talijanskoga književnika Prima Levija o preživljavanju Auschwitza, stvorio je multimedijalnu instalaciju koja simbolizira slobodu i volju za životom. Slijedeći načela rezolucije Ujedinjenih naroda, ova će izložba biti podsjetnik na najsramnije poglavlje ljudske povijesti s posebnim naglaskom na mjesto održavanja, Francuski paviljon, iz kojega su odvedeni brojni građani Zagreba u logore smrti.
“Kao umjetnik nastojim otvoriti ta sjećanja svojoj publici… Ostaviti čitanje moje instalacije otvorenim, poput autora kad piše knjigu… Svaki čitatelj hoda putem drukčijeg iskustva, jer svaki čitatelj ima drukčija sjećanja i životna iskustva prije nego što pročita knjigu”, rekao je Andrew M. Mezvinsky koji uz pomoć interaktivne animacije i najnovije multimedijalne tehnologije stvara prostor koji reflektira osnovne uvjete za ljudsko postojanje.
Talijanski književnik Primo Levi (1919-1987) široj se javnosti predstavio kroz autobiografsko svjedočanstvo preživljavanja Auschwitza, na koje ravnodušan nije ostao ni Andrew M. Mezvinsky, kojeg je knjiga ‘Zar je to čovjek?’ inspirirala za izradu instalacije pod nazivom ‘Jedan dobar dan’. Isti naziv nosi i ulomak Levijeve knjige koji opisuje sve događaje koji mogu pozitivno utjecati na to, da se dan proveden u logoru može uopće nazvati ‘dobrim’.
“… a izlazak sunca svakoga se dana tumači: danas nešto ranije od jučer, danas nešto toplije nego jučer; za dva mjeseca, za mjesec dana, studen će nas ostaviti na miru pa ćemo imati neprijatelja manje…”
Posjetitelji postaju dio instalacije, umjetnik im dodjeljuje ulogu i oni mogu za sebe otkriti metaforu iza Levijevog ‘dobrog dana’. Animirani pejzaž ‘obred proljeća’ koji je stvorio umjetnik, simbolizira oslobođenje i novu volju za životom.
Radovi Andrewa M. Mezvinskog bili su prikazani u Cynthia Corbett Gallery (London), Brot Kunsthalle (Beč), Tiroler Landesmuseum Ferdinandeum (Innsbruck), Performance Art Institute (San Francisco) i od strane privatnih kolekcionara.
“Čini se da bi bilo strašnije od svih logora, da je priča o užasu toga vremena, pomrčini civilizacije i ljudskog roda ostala neispričana, smrtnom prazninom i tišinom bez tragova o istini. Programi Udruge građana Festival suvremenog židovskog filma koji uključuju i Festival tolerancije koji je organiziran do sada 21 put unutar šire regije, predvođeni preživjelim holokausta, Brankom Lustigom, od osnutka su djelovanje usmjerili prema očuvanju sjećanja na strahote holokausta koje često nazivamo neizrecivim i neprikazivim”, rekla je Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije.
Izložba je na posudbi od Židovskog muzeja u Gradu Beču, a u Francuskom paviljonu Studentskog centra i moći će se posjetiti do 6. veljače.
Komentari