Velika zagrebačka izložba pod nazivom ‘Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900.’ koja se u Galeriji Klovićevi dvori mogla pogledati ovog proljeća u listopadu seli u Grad Beč.

Izložba koja je po prvi puta istodobno predstavila djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture u Zagrebu je privukla veliki broj posjetitelja, a sličnom odazivu nadaju se i u bečkom Belvedereu, gdje će izložba biti postavljena gotovo četiri mjeseca.

U okviru izložbe mogu se usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih. Zanimljive se i usporedbe bečke i zagrebačke arhitekture kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa te Vjekoslava Bastla, Aladara Baraniaya ili Viktora Kovačića.

Izložba osim toga pokazuje i uspon nove generacije slikarica koje postaju ravnopravni sudionici modernih promjena. Antonija Krasnik i Nasta Rojc učile su slikati u Beču, dok je Slava Raškaj također stvarala pod uplivom bečke secesije.

Kroz navedene umjetničke grane obrađene su teme zajedničke bečkoj i zagrebačkoj kulturi na prijelazu stoljeća: teme o smislu čovjekova postojanja, krajolici prožeti umjetnikovim subjektivnim doživljajem prirode, kavane kao novi forumi razmjena ideja te tema žene kao ultimativnog motiva razdoblja.

Razdoblje gesamtkunstwerka karakterizira način života prožetog umjetnošću koja objedinjuje sve segmente čovjekova života: od interijera u kojem boravi do eksterijera koji ga okružuje.

Uz podudarnosti dviju kulture ukazuje se i na specifičnosti domaće likovne umjetnosti u odnosu na likovnost austro-ugarske prijestolnice. Kako je muza Alma Mahler usporediva s miljenicom zagrebačke publike Ljerkom Šram? Na koji je način Beč doživio Dalmatinac Vlaho Bukovac? Što je pridonijelo velikom uspjehu Ivana Meštrovića te kako su njegove skulpture nastale u Beču odražavale jednake tjeskobe razdoblja kao i Klimtove slike?