Izložba rukopisa, strojopisa i tiskanih izdanja djela Miroslava Krleže, sadržajno vezana uz program 9. festivala Miroslav Krleža otvorena je u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Goran Matović, ravnatelj Festivala Miroslav Krleža u sklopu kojega se održava izložba, istaknuo je kako je u žarištu ovogodišnjega Festivala Krležin stvarni i imaginarni Zagreb te ocijenio kako je Krležu nemoguće izmjestiti iz Zagreba.

Na jednodnevnoj izložbi postavljenoj u NSK može se vidjeti kraći rukopis autobiografske proze “Djetinjstvo u Agramu”, pisan 1942. godine te romani “Povratak Filipa Latinovicza” (1932.) i “Na rubu pameti” (1938.).

Izložen je i strojopis s rukopisnim bilješkama “Izleta u Rusiju” objavljivana tijekom 1924., 1925. i 1926. te u izdanju 1926. godine, kao i jednočinka “Maskerata” prvi put objavljena 1913. te “Balade Petrice Kerempuha”, prvi put objavljene u Ljubljani 1936. godine, a razgledati se mogu i skup rukopisa s bilješkama i razmišljanjima “Bilješke” te transkript intervjua “Razgovor s Krležom” koji je 25. svibnja 1980. s autorom vodio Predrag Matvejević.

Među izloženim djelima nalazi se i prvo izdanje romana “Tri kavalira gospodjice Melanije” (1920. – 1922.), koji su o njegovoj 100. obljetnici, ponovno otisnuli Teatar poezije, Jesenski i Turk i NSK u Zagrebu u biblioteci Festivalski Krleža.

Na susretu uz ovu jednodnevnu izložbu sudjelovali su Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Goran Matović, Irena Galić Bešker, koji su govorili o ponovno pretiskanom romanu “Tri kavalira gospodjice Melanije”.

Dramski umjetnici Ana Kvrgić, Anica Kovačević i Nikola Baće govorili su dijelove iz romana “Tri kavalira gospodjice Melanije”.

U NSK u Zagrebu čuva se rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koju je, po istjeku dvadesetogodišnjega moratorija što ga je zahtijevao sam Krleža, Knjižnici darovao njegov nasljednik Krešimir Vranešić.

Rukopisi su otvoreni na 20. obljetnicu Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine, a njihov je sadržaj predstavljen u katalogu “Rukopisna ostavština Miroslava Krleže”, koji je NSK objavila 2003. godine.