U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u srijedu u podne održat će se konferencija za medije povodom otvorenja izložbe ”Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća’.

Uvodnim govorom na konferenciji predstavnicima medija obratit će se Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a o koncepciji izložbe govorit će njezina autorica, povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustosica Iva Körbler.

Autorica izložbe, nakon dugogodišnjeg proučavanja i istraživanja građe, pronašla je dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća iz zbirke NMMU. U postavu izložbe prezentirano više od 130 djela, a riječ je o skulpturama, slikama, radovima na papiru, grafikama i instalacijama. Uz umjetnine iz Zbirke NMMU za ovu prigodu nekolicina njih posuđena je iz privatnih kolekcija u Hrvatskoj.

Danas će biti prezentiran i prateći dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Iva Körbler. Dizajn kataloga potpisuje Ana Zubić.

“Preskačući svojim stanjem duha trendove i vrijeme, brojni hrvatski moderni i suvremeni umjetnici stvaraju djela koja formalnim sadržajem i stilizacijom ukazuju kako je manirizam konstanta europskog duha koji se očituje kao pobuna i bježanje od svijeta / optuživanje svijeta i strah od njega, a to se formalno pokazuje kao ‘deformacija, konstrukcija anti-naturalnih svjetova, zatvaranje u svoje unutrašnje svjetove, ekspresionizam, nadrealizam i hermetična apstrakcija’ (Hocke). Današnji je umjetnik trajno podvojen, razjedinjen, izbačen iz svoje harmonije i simbolički idealne proporcije, egzistencijalno i emotivno-psihički trajno izvan ravnoteže jer živi u pomaknutom i iščašenom svijetu, a to se nije katarzično razriješilo postmodernom epohom”, piše Iva Körbler u katalogu izložbe.

Dodala je da, nakon što je godinama proučavala građu, smatra da postoji dovoljno elemenata za dešifriranje, interpretaciju i razumijevanje manirizma i manirističkih postupaka u djelima hrvatskih umjetnika 20. stoljeća i novog tisućljeća.

“Prikupljanje amblematskih djela i rad na izložbi najvećim je dijelom povezan s istraživanjem fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, i nastavlja se na seriju fenomenoloških izložbi iz fundusa NMMU- a. Moje osobno viđenje manirističkih postupaka i gesti u djelima hrvatskih modernih i suvremenih umjetnika ovom je izložbom vezano uz traganje za srodnim djelima koja postoje u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, kako bi se muzejsku zbirku i na taj način sagledalo iz novog stilskog i fenomenološkog rakursa. Naravno i da izvan NMMU- a postoje brojna djela hrvatskih umjetnika koja nose manirističke elemente u tretmanu motiva, elemenata likovne forme, kao i stila, a ovom problemsko-fenomenološkom izložbom dajemo mogućnost njihova lakšeg prepoznavanja”, ističe autorica.

Autorica je izložbu posvetila akademiku Tonku Maroeviću s kojim je, kako je sama rekla, dijelila jednaku zaluđenost manirizmom i koji bi bio važan suradnik na izložbi da je još među nama.